PRVE ŽRTVE FAŠIZMA U ISTRI Mladi Vodnjanci pali su i radi ispravnih ideja suživota

Pred zgradom nekadašnjeg Radničkog doma u Ulici 16. januara u Vodnjanu, jednom od prvih stratišta antifašista, jučer su predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Vodnjana Anton Ferlin te predsjednik Zajednice Talijana Vodnjana Livio Belci predvodili tradicionalnu komemoraciju za pale radnike, mladiće, socijaliste, Vodnjance.

Zatvor i robija

U napadu fašista na okupljalište radnika 16. siječnja 1920. poginuli su Pietro Benussi, Domenico Damiani i Pasquale Giachin, o čemu od 1950. godine svjedoči i spomen-ploča.

- Ti su ljudi stradali u borbi protiv Mussolinijevih skvadrista, prethodnika fašista. Dali su svoj život, prvi u Istri, možda i prvi u Europi, pružajući otpor fašistima kojima radnička posla u Radničkom domu nisu bila po volji. Zato su poslane naoružane snage iz Pule, trojica naših su poginula, a ostali su odvedeni u zatvore i osuđeni na dugogodišnje robije, rekao je Ferlin pred okupljenim mještanima, predstavnicima gradske uprave, ali i učenicima predvođenih nastavnicama i ravnateljem OŠ Vodnjan Corradom Ghiraldom.

Livio Belci, nakon minute šutnje, obratio se okupljenima na talijanskom jeziku rekavši da su poginuli Vodnjanci stradali i stoga što su gajili pravedne ideje, između ostalog i jedinstvo talijanskog i hrvatskog stanovništva.

- Drago mi je da su ovdje opet djeca iz škole, jer u nastavnim programima ne uči se o povijesti kakav je bila. A prošlost treba poštovati i ispravno tumačiti. U našoj demokraciji, nažalost, to nije tako. Narod koji ne poštuje svoju prošlost, nema ni budućnost, poručio je mladima Ferlin.

Znanstveni skup

Značaj vodnjanskog događaja iz siječnja 1920. je u tome što je to prvi evidentirani oružani sukob fašista i antifašista, više od godinu prije glasovite Labinske republike i Proštinske bune. Kako se dogodine obilježava i stogodišnjica napada na Radnički dom, tako su se okupljeni složili da bi za tu priliku trebalo organizirati znanstveni skup na tu temu. Komemoraciji se odazvao i pulski povjesničar Milan Radošević kojeg smo pitali da li je ovo zaista prvi primjer otpora fašizmu.

-Teško je to reći, jer ga treba usporediti s Italijom i što se sve tamo dešavala u to vrijeme. Ima dosta stvari o ovom i sličnim događajima koji se do danas prenose još od istraživanja provedenih prije 40 ili 50 godina, a trebalo bi ih revalorizirati na znanstveni način. Ali ovaj je događaj svakako među prvim otporima fašizmu koji je i nagovijestio ono što se zbivalo dalje u toj godini - paljenje Narodnog doma u Puli u srpnju, dolazak Mussolinija u rujnu u Pulu, koja ga nije dobro dočekala, paljenje pulske Radničke komore u rujnu, i tako dalje, zaključio je Radošević.(Zvjezdan STRAHINJA)