VRUĆA PULSKA TEMA
SAD JE KASNO, PROCES TRULJENJA JE UZNAPREDOVAO Diplomirani inženjer šumarstva: Ne treba zazirati od uklanjanja ladonja na Giardinima, stabla su bolesna, izostala je zaštita
Milivoj MIJOŠEK
Većina stabala zahvaćena je uznapredovalim procesima truljenja koji izrazito negativno utječu na statiku stabala * Samom sadnjom drveća započinje dugo razdoblje stalne njege i zaštite stabala, i upravo spomenuto zna biti manjkavo u Puli
Često se voli isticati da urbano zelenilo predstavlja pluća grada. I doista, svaka odgovorna sredina s posebnom se pažnjom odnosi prema gradskom zelenilu, jer blagodati koje ono pruža brojne su. Na temu pulskog gradskog zelenila s vremena na vrijeme aktualiziraju se manje ili više žestoke polemike. Gotovo za svako uklonjeno stablo rasplamsaju se osude na račun gradske uprave. Takve su akcije uklanjanja gradskog drveća često ad hoc karaktera, bez prethodnih najava, što onda onemogućava bilo kakvu građansku reakciju prije uklanjanja.
Najnovije reakcije građana Grada Pule odnose se uređenje Giardina, koje sadržava i mogućnost uklanjanja osamdesetak stabala ladonje (koprivića). Kolateralno, spomenut je više puta i prije nekoliko godina uklonjeni drvored crnika na Rivi. Za razliku od ladonja na Giardinima, crnike na Rivi su uklonjene prije više godina. Sva sreća da je onakav drvored uklonjen, mišljenja sam da ga grad kao što je Pula, i još na onakvoj lokaciji, nije zaslužio. Bile su to crnike kržljavog rasta, prepune mehaničkih ozljeda, rijetkih, reduciranih i djelomično suhih krošanja (posljedica djelovanja patogenih gljiva, ali i drugih biotskih i abiotskih čimbenika). Bilo je puno čvrstih argumenata (trebalo ih je samo iznijeti) za uklanjanje crnika i podizanje novog drvoreda. Grad je iz nerazumljivih razloga uklanjanje crnika nevješto odradio, bez iskrene komunikacije sa građanima.
Za Giardine se, s pravom, ističe njihova posebna vrijednost te iznimna prostorna, socijalna i emotivna uloga koju predstavljaju za sve građane Pule. Iste te građane, stoji u priopćenju Grada, kani se uz sve bitne sudionike uključiti u valorizaciju Giardina. Jasno je da planski dio uređenja tako bitnog dijela grada kao što su Giardini treba pripremati vrlo detaljno, transparentno, otvoreno i u snažnoj interakciji sa građanima. Bilo kakvi rokovi (primjerice lokalni izbori) ne smiju biti faktor pritiska i ubrzavanja procesa.
Činjenice o fiziološko-biomehaničkom stanju ladonja na Giardinima, bez obzira na veliku važnost i prije spominjane uloge, nisu obećavajuće. Na većini stabala velike su rane nastale nakon nepravovremenog orezivanja grana. Te su rane većinom bile ulazna mjesta gljivama truležnicama, stoga je većina stabala zahvaćena uznapredovalim procesima truljenja koji izrazito negativno utječu na statiku stabala. Na pridancima debala nalazi se puno mehaničkih oštećenja. Nedostaje prostora za rast korijenja, što se očituje u mjestimično izdignutoj asfaltnoj podlozi, koja predstavlja određenu opasnost za pješake. Ono malo tla koje nalazimo oko stabala maksimalno je zbijeno, na mjestima deblo srašćuje s rubnjacima. Grubo i značajno orezivanje/ovršavanje rezultiralo je brojnim opasno izraslim granama.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
