ŠTO SE DOGODILO S ISTINOM?
POLITOLOG VLATKO CVRTILA: Dojam je postao važniji od činjenica. Tako je i Zemlja za neke postala ravna ploča
Vlatko Cvrtila (N. LAZAREVIĆ)
Na internetu su nestali filteri. Pitanje je tko i što nam plasira, a ljudi su previše lijeni da bi provjeravali ili tražili istinu. Upravo na tome je utemeljen i razvoj populizma kojemu svjedočimo. Danas svatko može bez ikakvih posljedica bezočno lagati na nekom od medija koji nisu podložni filteru etike i provjere činjenica
Što se dogodilo s istinom? Pitanje je to na koje je odgovor pokušao dati politolog Vlatko Cvrtila na predavanju koje su u staroj premanturskoj školi na placi organizirale Udruga Fenoliga i Javna ustanova Kamenjak. Bilo je govora o kontekstu suvremenih političkih i društvenih događanja u kojima se pojavljuje sve više lažnih vijesti. One utječu na političko ponašanje, na svijet politike, ali i čitavo društvo mijenjaju pod pritiskom neistina i lažnih vijesti. Vrlo aktualna tema je na globalnoj razini dovedena u središte pozornosti svojevrsnim cyber ratom koji je bio uvod u aktualno zahlađenje odnosa između najvećih svjetskih sila, međutim radi se o pojavi na koju nije imuna ni lokalna društveno politička scena.
Iskoristili smo prigodu za razgovor s uglednim gostom o fenomenu "fake newsa". Nastao je zbog toga što je u modernom društvu najvećem dijelu konzumenata informacija važnija od koga dolazi i kakve emocije proizvodi, od činjenica ili eventualne provjere i traženja istine. Društvene mreže uvele su nas u razdoblje "post istine", a taj pojam, koji je u oxfordskom rječniku bio "riječ godine", definiran je kao pridjev koji označuje ili je u odnosu s okolnostima kojima su objektivne činjenice manje utjecajne od emocija i osobnih uvjerenja pri formiranju javnog mnijenja. Evo što o svemu kaže Cvrtila.
Internet bez kontrole
- U liberalnoj demokraciji činjenice i znanje su jedan konstitutivni element kojeg posreduju znanstvenici, novinari i mediji. U suvremenim uvjetima kad su mediji dobili konkurenciju na internetu, odnosno u cyber prostoru koji se ne može kontrolirati nestali su i svojevrsni filteri koje su činili oni koji su znali i koji su imali odgovornost i profesionalnu etiku. U novije vrijeme taj filter je nestao i sve više se postavlja pitanje što je istina, odnosno tko tu istinu kreira. Na internetu se danas vrlo jednostavno kreiraju informacije s praktički nikakvim troškom, koje žele na nekog utjecati i koje idu prema emocijama, i to ogromne količine informacija tako da je prostor doslovce zagađen njima. Ljudi više jednostavno nemaju vremena provjeravati je li što istinito ili nije i onda počinju vjerovati. Kad ljudi povjeruju u nešto, onda se jako teško može bilo kakvim činjenicama to njihovo vjerovanje promijeniti ili osporiti. Kad u tom kontekstu govorimo o demokraciji i ona zbog toga dolazi u pitanje iz jednostavnog razloga što oni instituti koji su u prošlosti kreirali javno mnijenje i koji su imali profesionalnu odgovornost i etiku više nisu izvori informacija. U eri interneta i društvenih mreža nestao je taj posrednik koji je kreirao, koji je filtrirao informacije i koji je vodio računa o moralu, etici, istini ili odgoju, odnosno o tome kakav će objavljeni sadržaji imati utjecaja na mlade i na djecu. Svega toga sada više nema, a vrlo često i moderni politički vladari govore o tome da ne treba više posrednika "između njih i naroda". I velika većina njih zbog toga trudi se što više "direktno komunicirati s narodom", a "narod" naprosto nema vremena, odnosno lijen je kritički razmišljati i ono što je izgovoreno provjeravati i onda naprosto počne vjerovati. Tako se stvaraju narativi koji u konačnici utječu na povjerenje građana u institucije, a upravo na tome je utemeljen i razvoj populizma kojem svjedočimo. Danas svatko može bez ikakvih posljedica bezočno lagati na nekom od medija koji nisu podložni filteru etike i provjere činjenične stvarnosti, naglašava Cvrtila i nastavlja.
- Naprosto smo došli u situaciju da se moramo zapitati kakva je budućnost istine? Hoćemo li moći doći do nje? Kako ćemo kao birači uopće moći doći do nečega što bi nam pomoglo u odlučivanju za jednu ili drugu opciju? U jednoj smo poprilično kompleksnoj situaciji i to možda može utjecati na pojavu nekih novih formata političkog sustava koje možda u ovom trenutku ne bi ni željeli.
Internet i društvene mreže omogućili su da se o istim temama, stvarima ili događajima generira i po nekoliko "istina". Uspijevaju li se i koliko svemu tome oduprijeti mainstream mediji?
- Naravno da su se i mainstream mediji morali uloviti u tu mrežu zato što tržište informacija funkcionira rekao bih po istim onim načelima po kojima funkcioniraju i ekonomska tržišta. Dakle ovisi o ponudi i potražnji. Mainstream mediji su morali ući u to natjecanje da bi zadržali publiku, ne razmišljajući o tome kakve će biti posljedice takvog ponašanja. Naprosto morali su reagirati na taj način jer većina mainstream medija ima privatne vlasnike. Oni moraju razmišljati o svom profitu, a njega nema bez čitatelja ili gledatelja. Sve to utječe i na njihovo ponašanje pa nam se ponekad čini da neki medij koji je prije bio institucija korektnosti, danas zapravo pada u banalnost, spektakl i najčešće objavljuje vijesti koje su potpuno nerelevantne za društvenu situaciju. Jako je puno u medijima danas spektakla, jako puno celebritija. Stvaraju se posve novi heroji od ljudi koji ne rade ništa značajno. Osobno smatram da mainstream medije naprosto ne treba osuđivati zbog toga, jer kako su išli tokovi, tako su morali ići i oni. Na kraju krajeva pogledajte javne televizije koje sve više naliče komercijalnim, jer naprosto moraju zadržati publiku. Dakle umjesto da proizvode i nude sadržaje kakve bi trebali nuditi što im je zadaća, oni publiku privlače formatima show programa i sadržajima kakvi dominiraju u programima komercijalnih postaja. (Milan PAVLOVIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
