"Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pogoduje HEP-u u namjeri produljenja rada prastare termoelektrane (TE) na ugljen Plomin 1", upozoravaju aktivisti Zelene Istre, Zelene akcije i organizacije Greenpeace.

Ukoliko nadležno ministarstvo odluči izdati novu okolišnu dozvolu za daljnji rad TE Plomin 1, koja je već duže van funkcije, aktivisti najavljuju tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Naime, Ministarstvo je na svojoj internetskoj stranici objavilo Nacrt rješenja o okolišnoj dozvoli za TE Plomin 1, a rok za slanje komentara je 14. veljače 2019. Nakon što analizira pristigle komentare, Ministarstvo će odlučiti o izdavanju navedene dozvole.

Zoran Tomić iz organizacije Greenpeace upozorava da je nadležni ministar Tomislav Ćorić dosad davao snažnu podršku projektima prljave energije, rekavši da je došlo vrijeme da konačno prekine s tom praksom i uskrati okolišnu dozvolu za Plomin 1.

- Za ovaj projekt uopće nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš te stoga nije jasno kakav je taj utjecaj i je li on prihvatljiv ili nije. TE Plomin 1 izgrađena je prije čak 50 godina, a prije dvije godine je zatvorena nakon velikog požara. Čak i da nije došlo do ove nesreće, morala je biti zatvorena 31. prosinca 2017. zbog previsokih emisija koje nisu usklađene s Direktivom o industrijskim emisijama. Sada HEP želi produljiti rad Plomina 1 za čak 15 do 20 godina, dok zajedno s Ministarstvom okoliša ignorira propise, tvrdi Tomić.

Utjecaj na okoliš

- Naš je stav da je Plomin 1 gotova priča, no tako očito ne misli HEP koji traži dozvolu od Ministarstva, koje im očito izlazi u susret. HEP traži produljenje rada Plomina 1, što znači da su dužni ponovno provesti postupak utjecaja na okoliš, što su oni propustili učiniti. Prvo su lani rekli da su to obavili, misleći na postupak koji je rađen za Plomin C, što je sasvim drugi projekt, a danas pak ministarstvo tvrdi da uopće ne treba raditi postupak utjecaja na okoliš. Ako ministar izda rješenje, a očito hoće ovih dana, mi ćemo pokrenuti tužbu na Upravnom sudu, ističe Tomić. Po njegovim riječima, ugljen je tihi ubojica i od svih fosilnih goriva najveći generator klimatskih promjena.

- Apsurd je što je Hrvatska zemlja koja nema svoj ugljen i uvozi ga, a istovremeno snažno zagovara njegovo korištenje. S druge strane, Hrvatska ima velik potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije, osobito energije sunca, koja se nažalost ne koristi. Međutim, iz nekih razloga Hrvatska i dalje drži glavu u pijesku, odnosno ugljenu, i drži ga se kao pijan plota, upozorava Tomić.

Aktivisti Zelene Istre, Zelene akcije i Greenpeacea upozoravaju

da zagađenje iz TE na ugljen uzrokuje više slučajeva prijevremenih smrti svake godine te bolesti dišnog i krvožilnog sustava. Napominju da je jednako poguban utjecaj ovakvih postrojenja na klimatske promjene, čiji se učinci sve češće mogu vidjeti i u Hrvatskoj.

- Ako želimo izbjeći katastrofalne posljedice klimatskih promjena, moramo započeti ozbiljnu niskougljičnu tranziciju proizvodnje energije i prihvatiti činjenicu da fosilna goriva poput ugljena nemaju budućnost. S obzirom da u Hrvatskoj nema ugljena, ovim potezom bismo povećali ovisnost o uvoznoj energiji.

Podsjećamo da je niz zemalja EU već objavio postupno ukidanje ugljena kao energenta tijekom narednih godina. Umjesto da se svrsta uz bok ovim zemljama, Hrvatska bi rješenjem o okolišnoj dozvoli zacementirala ovisnost o uvoznom ugljenu, zaključuje Zoran Tomić iz Greenpeacea.

15 do 20 godina

Dakle, sad je već sasvim izvjesno da umjesto zatvaranja, Plomin 1 ponovno ide u pogon, čime se životni vijek termoelektrane planira produljiti za 15 do 20 godina. Treba podsjetiti da je 31. prosinca 2017.

Koji su ključni razlozi zbog kojih su promijenili mišljenje, te zbog čega ponovno odlučuju ulagati u zastarjelo postrojenje, u HEP-u su nam svojevremeno odgovorili "da s obzirom da nije došlo do realizacije projekta TE Plomin C, odlučeno je da se kontinuitet proizvodnje TE Plomin u tranzicijskom razdoblju osigura modernizacijom i rekonstrukcijom obaju plominskih blokova". Naveli su da se produženje rada TE Plomin 1 uklapa u strategiju razvoja HEP-a do 2030. godine u kojoj je jasno postavljen cilj postupnog prelaska na proizvodnju električne energije s niskom emisijom CO2. HEP će, glasio je njihov odgovor, u razvoju proizvodnog portfelja prednost dati hidroelektranama i ostalim obnovljivim izvorima, s ciljem podizanja udjela vlastitih obnovljivih izvora za 50 posto. Također navode da će TE Plomin 1 biti stabilan i pouzdan izvor bazne energije, raspoloživ za proizvodnju 15 do 20 godina.

"Za oko 900.000 MWh bazne energije godišnje smanjit će se uvoz električne energije u Hrvatsku, a modernizirani prvi blok u Plominu doprinijet će stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava, naročito na području Istre gdje se bilježi stalan porast potrošnje električne energije, što je posebno izraženo tijekom turističke sezone", glasilo je pojašnjenje HEP-a na naše upite zašto idu u rekonstrukciju zastarjele termoelektrane na ugljen. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)

Povezane vijesti

• Pada udio ugljena u proizvodnji struje
• Australija će prodavati ugljen još "desetljećima"
• Francuska pojačava ugljene elektrane zbog straha od nestašice energije