Natprosječno topli bili su i lipanj i srpanj i kolovoz. Od tih 80-ak dana čak je 50 dana temperatura bila iznad 30 stupnjeva. Samo je jedno sušnije ljeto u ta tri desetljeća zabilježeno u Puli, bilo je to 2004. godine
(Snimio Milivoj Mijošek/Arhiva)
Ako je vjerovati prognostičarima, paklene vrućine kakve su morile Puljane sve do početka tjedna više se ne bi trebale ponoviti. Meteorolog Mario Grabar kaže da bi se s proteklim ponedjeljkom mogle zaključiti vrućine uz temperature koje premašuju 30 stupnjeva Celzijevih. Međutim, problematična je suša koja se nastavlja usprkos padu temperature i ovotjednoj kiši.
Ulazimo u jesen
Suša još nije gotova. U ponedjeljak je ponegdje u Istri palo dosta kiše, od 50 do 60 litara, posebno na Poreštini, kod Rovinja, oko Žminja. Međutim, na Puljštini je palo svega par litara po četvornom metru tako da se suša nastavlja, kaže Grabar. Iako je temperatura u Puli pala za desetak stupnjeva, jučer se ponovno podigla na ugodnih 27 stupnjeva, iako se zbog bure doimalo da je hladnije.
Kraj ljeta, međutim, najavljuje se već ovog vikenda.
- Još je uvijek dosta toplo, nema toliko vlage i sparine, relativno je ugodno. Bura će puhati i danas, a onda se za vikend očekuje promjena vremena: prvo jugo pa pad temperature, uz dosta oborina i sjeverne vjetrove. Cijelo područje Istre bit će zahvaćeno promjenom, pa tako i u Puli očekujem oborine. Prema mojem zaključku, ljeto bi trebalo završiti u petak ili subotu, što je uobičajeno za klimu u nas. Ljeto posljednjih godina završava krajem kolovoza, katkad nekoliko dana prije, ili prvih nekoliko dana rujna. To se poklapa i s klimatološkom podjelom godišnjih doba po kojoj se ljeto računa od 1. lipnja do 1. rujna, objašnjava pulski meteorolog.
No, to ipak ne znači da je lijepom vremenu i kupanju u moru kraj. Naime, nakon vikenda očekuje se smirivanje, sunčano uz ugodne temperature.
- Od početka rujna vjerojatno će biti još sunčanih dana s temperaturama malo iznad 25 stupnjeva. Međutim, ne očekuje se ovako dug period suhog vremena. Više-manje ulazimo u jesen. I posljednjih je godina rujan bio lijep s dosta sunčanih dana. Najjače kiše ipak se očekuju u listopadu i studenom, veli Grabar.
Osvrćući se na neuobičajeno vruć srpanj, kaže da je čitavo ljeto bilo toplije nego inače.
- Možda nisu postignute rekordne vrijednosti, međutim, natprosječno topli bili su i lipanj i srpanj i kolovoz. Od tih 80-ak dana čak je 50 dana temperatura bila iznad 30 stupnjeva. Od početka lipnja pa do danas u Puli je bio samo jedan kišni dan. Bilo je, doduše, nekoliko sitnih kiša koje su pale noću, međutim samo jedan kišni dan, a i količine koje su pale od početka lipnja do kraja kolovoza ovogodišnje ljeto svrstavaju među najsušnija na području Pule u posljednjih 30 godina. Palo je samo 50 litara kiše po četvornom metru, a u prosjeku bi trebalo biti barem 150. Samo je jedno sušnije ljeto u ta tri desetljeća zabilježeno u Puli, bilo je to 2004. godine, zaključuje Grabar.
Požari, voda, vegetacija
Dugo sušno ljeto svakako je išlo u prilog turistima i sezoni, međutim, svemu ostalom nanijelo je štetu.
- Svakako da suša negativno utječe na poljoprivredne kulture, na masline, povrće. Ljeta su sve duža, vrućine sve veće. Ako se nastavi taj nepovoljan trend, može biti negativnih i vrlo negativnih posljedica na gospodarstvo u Istri. Mislim na poljoprivredu, veću pojavu požara, na vodu, općenito na vegetaciju. Dovoljno je pogledati Pulu i okolicu, zemlja je potpuno spaljena, ponegdje sliči pustinji. Suše sve duže traju pa se stanje može i pogoršati, pesimističan je Grabar.
Kada je riječ o značajno manjem urodu maslina koji se očekuje ove godine, veli da na tu kulturu svakako utječe i suša, iako su masline i drugo bilje doživjeli šok u travnju kada je oko Uskrsa u Istri pao snijeg, a onda se pojavio mraz.
- To je možda najveći uzrok slabijem urodu, a suša je tome pridonijela. Do berbe maslina ima još dosta vremena pa one možda nadoknade nedostatak kiše. Donekle će se oporaviti, ali urod će, kako čujem od maslinara, biti upola manji ili tek jedna trećina u odnosu na lanjski, kaže.
Utjecaj globalnog zatopljenja po njegovom mišljenju nije mimoišao ni istarsko područje.
- O tome se puno govori, a podaci za Pulu idu u prilog tome: ljeta su posljednjih 20-30 godina najsušnija. Maksimalne temperature i dugotrajne suše su zabilježene posljednjih godina iako je toga bilo i u prošlosti. Međutim, tada su to bila izolirana ljeta, a u posljednjih 10, 20, 30 godina riječ je o redovitoj pojavi, zaključuje Mario Grabar.