Da Grad ne mari o tome što dostavlja svojim građanima govori i činjenica da su čitavi pasusi unutar dokumenta preuzeti iz Strategije razvoja grada Pule, koja je danas stara punih deset godina
Ovakva strategija Grada Pule protiv klimatskih promjena mnogo je toga ostavila u magli (Snimio Dejan Štifanić)
Od 18. prosinca 2020. do 18. siječnja 2021. na internetskim stranicama Grada Pule traje savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu strategije s planom prilagodbe klimatskim promjenama.
Taj je dokument, uz Akcijski plan energetski održivog razvitka, krucijalan za razvitak grada u narednom desetljeću. Uspješno provedenim strateškim mjerama, Pula će se zaštititi od - važno je istaknuti - neminovnih posljedica klimatskih promjena u bližnjoj budućnosti.
Akcijski plan, s druge strane, presudan je u nastojanju da se u Puli do 2030. emisija ugljičnog dioksida umanji za visokih 40 posto. Sve je to dio europskog projekta Life SEC Adapt, ali i Sporazuma gradonačelnika, potpisanog od Grada Pule i tisuće drugih, čiji je krajnji cilj neutralizacija stakleničkih plinova do 2050., odnosno pad njihove razine za 80-95 posto u odnosu na brojke iz 1990.
Građani Pule do 18. siječnja na e-mail adresu [email protected], mogu slati svoje sugestije i primjedbe.
Možda nema smisla pitati se hoće li Grad uvažiti ideje svojih građana, no legitimno je postaviti pitanje što zapravo Grad očekuje od takvih sugestija: objavljeni plan i ne priliči formalnom dokumentu iz kojeg će se izroditi spasonosna i čišća budućnost Pule. Objavljeni Nacrt, naime, više naliči površnom seminaru koji je nekoliko sati prije krajnjeg roka grozničavo ispisao kakav student kampanjac. Vidljivo je to na prvi pogled - tekstom prevladavaju gramatičke greške i velika količina bespotrebnih informacija, čiji je očiti cilj dostizanje određenog broja stranica. Ne čini se jasnim, na primjer, što u takvom dokumentu radi poglavlje "Višekriterijsko odlučivanje", koje na četiri stranice (uz prikladne matematičke formule) donosi općenito objašnjenje o načinu odlučivanja prioriteta kod višestrukih kriterija. Da Grad ne mari o tome što dostavlja svojim građanima govori i činjenica da su čitavi pasusi unutar dokumenta preuzeti iz Strategije razvoja grada Pule, koja je danas stara punih deset godina. Tu su i neshvatljive konstrukcije rečenica iz kojih se ne da iščitati previše.
Navedeni sektori u kojima će se mjere primjenjivati su Zaštita okoliša i bioraznolikosti, Turizam, Promet, Vodnogospodarstvo i Zdravlje. U sektoru Zaštita okoliša, čitatelja koji bi na adresu Grada morao poslati svoje sugestije dočekat će ovakav opis planirane mjere: "Poboljšavanje klime gradskog područja na način da se prilagođavanje klimatskim promjenama provodi putem prilagođavanja izbora dizajna zelenih površina s autohtonim biljnim vrstama i sortama". Možda autori teksta, koji pred svojim imenom imaju kratice poput dr. i bacc., znaju što bi to uopće trebalo značiti, no građani Pule - teško.
Europske institucije izdale su svojevrsni priručnik za gradove potpisnike Sporazuma gradonačelnika. U tekstu se navode smjernice i preporučaju efikasni načini na koje se plan može sprovesti. Istaknuti su i primjeri raznih europskih gradova i njihovih organizacijskih struktura. Engleski grad Leicester, na primjer, funkcionira na principu raznovrsnih radnih grupa, od stručnjaka do običnih ljudi, kao i jedne sastavljene isključivo od mladih. Predstavljene su i brojne konkretne mjere kojima će se, između ostalog, ljude potaknuti da manje putuju avionom ili proizvode manje otpada. Logično je, dakle, u osmišljavanje plana projekta aktivno uključiti građane, umjesto tražiti očitovanja i sugestije koje će se, pokazalo se na dosadašnjim javnim savjetovanjima, vjerojatno zanemariti. Tu su i kompetentni stručnjaci iz raznih područja - biologije, ekologije, arhitekture i medicine, da ne nabrajamo dalje - čija se odsutnost u pulskom Timu za prilagodbu klimatskim promjenama itekako osjeća.
Premda se projekt Life SEC Adapt provodi od 2014. godine, taj tim broji tek devet članova. Svi su zaposleni u Gradu, a na vrhu liste nalaze se imena zamjenika gradonačelnika, Roberta Cveka i Elene Puh Belci.
Predloženih 19 mjera u dokumentu reflektira nedostatak takvog stručnog kadra. Opis većine njih započinje rečenicom "Izraditi i provoditi plan…", što daje uvid u konkretnost predloženih mjera. Tu su i termini poput "senzibiliziranje javnosti" i "jačanje osviještenosti", a suvisle mjere pronalazimo tek u sektoru vodnogradarstva, gdje se planiraju zaštita od štetnog djelovanja vode, mapiranje novih izvora vode te formiranje zelenih površina unutar urbanih prostora zbog stvaranje kišnih vrtova. Dvojbeni su pak kriteriji u sektoru turizma - potiče se njegov održivi razvoj, no kao ultimativni cilj ističe se namjera da se izbjegne "Promjena (smanjenje) u broju dolazaka i noćenja (sezonski i vansezonski)", pa se postavlja pitanje mogu li te dvije stvari biti u korelaciji. Od 19 predloženih mjera, tek je za njih devet u dokumentu istaknuto da će aktivno doprinijeti snižavanju emisije ugljičnog dioksida, a ostaje i sumnja na koji će to točno način "Osvještavanje javnosti na temelju rezultata praćenja i modeliranja kretanja aeroalergena" tome doprinijeti.