Nedavno je objavljen novi broj časopisa "Istarski geodet", kojeg izdaje Udruga geodeta Istarske županije. Uz stručne u časopisu su objavljeni i znanstveno popularni članci o primjeni geodetske struke u različitim djelatnostima. Tako arheolozi Damir Matošević iz Muzeja Grada Rovinja i Maja Čuka iz Arheološkog muzeja Istre pišu o primjeni nove tehnologije LIDAR u prikupljanju podataka o arheološkim nalazištima Rovinjštine.

Na području Rovinjštine nalazi se izuzetno velik broj lokaliteta iz prapovijesnih vremena, zabilježenih uz obalu i na poljima u unutrašnjem dijelu, a koji su najdetaljnije opisani u knjizi Carla Marchesettija o prethistorijskim kaštelijerima Trsta i Julijske krajine s početka 20. stoljeća. Nakon snimanja šireg prostora oko poznate i većim dijelom istražene gradine Monkodonja, automatiziranim optičko-mehaniziranim postupkom u nastavku su dobivene jasnije slike otprije poznatih arheoloških nalazišta, a otkrivena su i nova skrivena ispod guste vegetacije.

Snimci LIDAR tehnologijom pokazuju veličinu, organizaciju i konture suho zidnih struktura gradinskih naselja, pa će se njihovim korištenjem olakšati odabir prioritetnih lokaliteta za buduća arheološka istraživanja. Najznačajnije je otkriće antičke centurijacije za čije se postojanje do sada nije znalo. Uz to otkriven je veliki broj tumula, posebno na području uz cestu Rovinj – Bale i na brdu iznad uvale Veštar. Snimanje LIDAR tehnologijom je posebno značajno kako bi se zaštitili brojni lokaliteti koji stradavaju prilikom malčiranja terena za sadnju novih maslinika.

Daljnja mjerenja Arene

Dušan Petrović s ljubljanskog Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju je u časopisu objavio rad o uporabi dronova u kartografiji i geodeziji. Uz pomoć dronova ovaj je fakultet izradio trodimenzionalne modele za geodetska mjerenja teško dostupnih objekata kao što su kapela na Krvavcu, dvorca Smladnik kod Medvoda, dvorca Brestanica kod Krška, brojnih dolina, jama i vodotoka. Neki od tih objekata su i isprintani trodimenzionalnim printerom.

Giulia Codacci-Terlević, voditeljica Edukacijskog centra Arheološkog muzeja Istre, je u časopisu "Istarski geodet" objavila rad o daljnjim proučavanjima pulske Arene nakon snimanja uz pomoć rimskog instrumenta za viziranje grome. Prilikom prvog snimanja, u kojem su sudjelovali učenici geodetskog odjela pulske Tehničke škole, drevnim instrumentom odrađena su mjerenja borilišta amfiteatra.

Drugo mjerenje je obavljeno elektroničkim tahimetrom i GPS uređajem. Učenici su izmjerili borilište sa 150 točaka na međusobnoj udaljenosti od jednog metra. Potom su na 304 točke, ispod svakog pilastra, izmjerili unutarnji i vanjski plašt amfiteatra. U računalnom AutoCAD programu dobili su tlocrt borilišta i vanjskog plašta. Grafički i računski potvrdili su dosadašnje tvrdnje geodeta koji su se ovim mjerenjima bavili i po nekoliko godina. Preklopom su utvrdili i stvarno geodetsko stanje terena sa zadnjom službenom izmjerom amfiteatra iz 1969., koji je sastavni dio operata katastra.

Obilježavanje srednje paralele

Inače, piše Giulia Codacci-Terlević, elipsasti oblik Arene prvi je još u 17. stoljeću utvrdio francusko vojni arhitekt A. De Ville. Njegove su navode u 18. stoljeću potvrdili arheolog Gian Rinaldo Carli-Rubbi, a 1822. i polihistor Pietro Stancovich. Mario Mirabella Roberti, ravnatelj Kraljevskog muzeja Istre, čiji je slijednik Arheološki muzej Istre, je 1943. ustvrdio da oblik pulskog amfiteatra nema oblik prave elipse, već pravilne policentrične krivulje. Njegove je navode mjerenjem potvrdilo nekoliko naših i inozemnih geodeta, među njima i Puljanin Venceslao Krizmanich.

Stanislav Frangeš, Robert Župan i Adam Vinković sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta pišu o izradi karte Porečko-pulske biskupije na Katedri za kartografiju. Kao polazište poslužila im je karta biskupije u kojoj su ucrtani sjedišta i granice dekanata, sjedišta župa, djelatne i srušene crkve te prometna mreža. Nova karta se izrađuje primjenom nove kartografije, pa će prikazati i granice župa i naselja. Uz to sadržavat će klasificiranu cestovnu mrežu i vodotoke.

Miljenko Lapaine sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta je svoj rad posvetio obilježavanju srednje paralele, koja odgovara 45 stupnju sjeverne geografske širine, prolazi Istrom, otocima Krkom i Cresom i nastavlja dalje kopnom. U Istri je najpoznatije obilježje srednje paralele na odmorištu Bale uz autocestu Istarski ipsilon. Prema obilježju Alda Sošića na tom je mjestu postavljena skulptura Šime Vidulina s oznakom ove paralele. Na Cresu je prolaz srednje paralele obilježen prigodnom kamenom pločom, a u Senju sunčanikom.

Uz 20. obljetnicu izlaženja časopisa glavni urednik dr. Aldo Sošić, pročelnik Područnog ureda za katastar Pula, donosi presjek i sadržaj dosad objavljenih brojeva. Nulti broj "Istarskog geodeta" objavljen je 1997. godine uz 180. obljetnicu katastra u Istri. Objavljuje prvenstveno geodetske zavičajne teme iz prošlosti i sadašnjosti Istre. Dostavlja se u sve značajne knjižnice u Hrvatskoj, a u ovoj godini postavit će se i na internetskom stranicama.(Aldo POKRAJAC)

Povezane vijesti

• PREPORUKA AMERIČKOG MAGAZINA Rovinj je jedan od najboljih malih gradova u Europi!
• Journal je iskoračio u regiju i pokrenuo Journal Srbija. U povodu službenog lansiranja u Rovinju održan party
• Rovinjež dr. sc. Aldo Sošić: Ljubav prema kartografiji usmjerila ga u geodeziju, a struka mu postala i životna strast