U Španjolsku nas je poslala Kominterna kao vojne stručnjake da pomognemo Republici. Bio sam među prvom petoricom stranaca koji su tamo stigli. Tada sam prvi put u životu bio direktor brodogradilišta, što će mi kasnije biti od velike koristi, opisuje Kopinič početak Španjolskog građanskog rata u kojem je sudjelovao

Za Josipa Kopiniča će mnogi reći da je utemeljitelj modernog Uljanika. Njegovo je doba na čelu Uljanika obilježio procvat brodogradilišta, koje je jedva preživjelo doba talijanske vladavine. U pulski ga je škver sklonio Tito nakon 1948., budući da je do konca Drugog svjetskog rata bio Staljinov čovjek. Sam Kopinič nikada nije skrivao svoju prošlost prekaljenog obavještajca. Njegov je život bio nevjerojatno buran, mnogi toliko toga što je Kopinič prošao ne bi proživjeli ni u deset života.

Najviše podataka o njegovom ranom životu nalazimo u knjizi "Enimga Kopinič", koju je pisao poznati novinar Vjenceslav Cenčić. Rodom iz Bele krajine u Sloveniji, Kopinič je uvijek sanjao da se otisne na more. S 20 godina, u svibnju 1931. pridružuje se podmorničkoj floti u Boki kotorskoj, gdje stupa na dužnost električara na podmornici "Nebojša". U njemu se vrlo brzo javlja revolucionarni duh, tada su komunisti već imali svoje partijske ćelije diljem Europe. Kopinič 1934. dolazi u Moskvu, upisuje odmah drugu godinu ekonomije na Komunističkom univerziteta narodnih manjina Zapada, a fakultet završava 1936. Josip Broz, tada znan kao Valter, bio je rukovodilac u Kominterni te predavač na univerzitetu u Moskvi. No, njih će se dvojica upoznati kasnije. Prvo na red dolazi Španjolska, gdje Franco vodi pobunu protiv Republike. Kopinič želi otići tamo, pomoći španjolskom narodu.

Prijeki sud

- U Španjolsku nas je poslala Kominterna kao vojne stručnjake da pomognemo Republici. Bio sam među prvom petoricom stranaca koji su tamo stigli. Tada sam prvi put u životu bio direktor brodogradilišta, što će mi kasnije biti od velike koristi. Oko tridesetak brodova čekalo je u brodogradilištu u Cartageni na manje opravke, a među njima i jedna podmornica. A bili su itekako potrebni republikanskoj floti: brodovi za transport oružja, hrane i vojske, a podmornica za razbijanje blokade. U štabu je odlučeno da odem u Cartagenu kao njihov opunomoćenik i vidim u čemu je stvar. Ako je potrebno, rečeno je, onda zauzmi i mjesto komandanta brodogradilišta! Odem tamo i shvatim da je riječ o sabotaži nekih inženjera i poslovođa. Upozorim ih na ozbiljnost situacije - oni ne haju! Formiramo onda prijeki sud, osudimo sedamnaestoricu i rezultat: za dva tjedna sva su plovila bila na moru!, prisjetio se u knjizi Kopinič tih svojih prvih ratnih iskustava. (Bojan ŽIŽOVIĆ)