"Devet godina nismo podizali cijene proizvoda, no sada ćemo morati", započinje svoju priču Alen Peršić, vlasnik OPG-a Peršić na Stanciji Šantamarina, na Premanturskoj cesti nadomak Pule. Tik do grada, farma obitelji Peršić, uz radne strojeve koji su produžena ruka obitelji i osam zaposlenih djelatnika, dom je i brojnih životinja među kojima su ovce koje glasni psi ovčari čuvaju od čestih pokušaja napada čagljeva, 38 boškarina i čak 60 muznih krava.

U moru poskupljenja u kojemu plivamo već mjesecima, i to na globalnoj razini, nalaze se stavke poput stočne hrane. Vlasnicima OPG-ova koji, poput Peršića, moraju osigurati dovoljne količine hrane za blago na farmi da bi neometano nastavili proizvodnju, ne preostaje ništa drugo nego podići cijene finalnih proizvoda. U ovom slučaju riječ je o cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda koji se mogu naći na prodajnim mjestima OPG-a Peršić na pulskoj gradskoj tržnici, na samoj Stanciji u kući obitelji Peršić, ali i na tržnici u Poreču.

Cijene rastu kao lude

Što ga je, kao proizvođača, navelo na podizanje cijena, pojasnio je sam Alen Peršić. "Ulazni troškovi su nam se podigli od 30 do 100 posto. Cijena kukuruza prošle je godine bila 1,40 kuna, sad je 2,40. Svaki mjesec, kako dolazi pošiljka, skuplja je za 10 do 15 lipa. Stočna hrana, plavi dizel, a da ne govorimo o 'sitnim' stvarima poput ambalaže i vrećica: ne mogu navesti nijednu stavku, a da nije poskupjela", kaže Peršić.

Na upit koje su stavke najskuplje, Peršić odgovara da je stočna hrana najveći problem. "Ima jedna nelogičnost u svemu tome. Kukuruz, posijan prošle godine dok su plavi dizel, sjeme i umjetno gnojivo bili po staroj cijeni, dakle kad su ulazni troškovi bili niži, sada se prodaje 80 posto skuplje. Bojim se kako će to izgledati kada dođe na red ova sjetva, pri kojoj je proizvođačima kukuruza sve poskupjelo skoro sto posto. Tko zna kakva će cijena biti iduće godine", pita se Alen Peršić, dodajući da o tome ne želi ni razmišljati.

Što se tiče materijala za proizvodnju, Peršić ističe da nije problem u njihovoj nabavi, nego isključivo u cijeni. Navodi da nestašica zasad nema, a hoće li ih biti, teško je predvidjeti. "Neki dan sam razgovarao s osobom koja nam izrađuje boce i kaže da je počelo biti problematično nabavljati plastični materijal za izradu boca. Još ne osjećamo da će nečega nestati, ali cijene rastu kao lude", govori.

S obzirom da se u nekim dijelovima Hrvatske osjeti nestašica pojedinih kultura poput krumpira koje su uzrokovane sušama, treba li se postaviti i pitanje moguće nestašice kukuruza? "Ne znam je li to neka igra ili što, ali ako se svake godine posije ista količina kukuruza, iste godine je u pitanju isti broj stoke, ili manji, odjedanput dođe nestašica. Je li to napravljeno samo da bi se digla cijena, teško je reći. Talijani su ove godine došli i pokupovali sav kukuruz iz Hrvatske i platili ga po enormnoj cijeni.

Katastrofalna prodaja

Kamo taj kukuruz ide, što oni rade s njime, ide li to negdje na brodove za treće zemlje, tu priču ne znam", navodi Peršić i dodaje:

"Osjeti se pad prodaje. Tko god na tržnici kaže da nije pala prodaja, taj laže. Na tržnici ima više prodavača nego kupaca. Još je 2019. bila donekle dobra godina, u 2020. je počela padati prodaja, a sad je katastrofa. Svi govore da je bila dobra sezona, ali svi oni koji prodaju na tržnici i nisu baš osjetili da je to bilo tako. Stranci kupuju malo, a naši ljudi ili štede ili nemaju. Možda su i centri malo poremetili stvari, ali oni nisu otvoreni sad; oni su tu već godinama, ali nije se njihov utjecaj na nas proizvođače toliko osjetio".

Od 2012. cijene proizvoda OPG-a Peršić nisu se podizale. Alen Peršić sa žaljenjem ističe da će to ipak morati učiniti, i to u razmjeru od 10 do 15 posto. "Ako su nam ulazni troškovi otišli gore između 60 i 80 posto, moramo krenuti s ovim poskupljenjem. Vjerojatno ćemo imati i manji broj kupaca, jer umirovljenici će to prvi osjetiti. Ne znam jesu li nam oni najbrojniji kupci, ali na tržnici ih ima jako puno".

OPG Peršić na Stanciji Šantamarina jedini je OPG na području Istre, pa čak sve do Karlovca, koji posjeduje suvremeni robot za mužnju krava. Ovaj stroj, vrijedan 170 tisuća eura, funkcionira po vrlo zanimljivom principu. "Svaka krava ima čip oko vrata i dolazi na selekcijska vrata. Ako je prošlo više od osam sati da nije bila na mužnji, vrata se otvaraju da bi mogla ići prema robotu, odnosno mužnji.

Robot muze

Ako je prošlo manje od osam sati, onda se otvaraju vrata koja vode prema hranilici. Kad krava uđe u prostor gdje se nalazi robot, on je pripremi, opere vime, pomuze, dezinficira i pusti van.

Ulazi sljedeća i tako 24 sata na dan. U inozemstvu to već dugo funkcionira na taj način, a mi se trudimo pratiti trend. Veliki problem današnjice je radna snaga. Vani je to bio problem još prije dvadeset godina, a kod nas tek dolazi i sve je više izražen. Prije tri godine nabavili smo robot i zadovoljni smo njegovim radom. Svaki dan netko od nas tu treba provesti otprilike sat vremena, prekontrolirati je li sve u redu. Ako neka krava nije dobro pomužena, alarm javi, a ako nije dovoljno jela, isto tako", pojašnjava Peršić.

Dnevna proizvodnja mlijeka na OPG-u Peršić kreće se između 800 i 900 litara. Od većine te količine izrađuje se sir, jedan dio sirovog mlijeka ide u prodaju, a od ostatka se proizvode jogurti. Troškovi OPG-a sve su veći i jedino će podizanje cijena proizvoda moći donekle ublažiti njihov daljnji rast. "Računi za struju su 20 tisuća kuna mjesečno, za vodu još skoro toliko. Tu su i troškovi amortizacije strojeva, odnosno njihova obnova svakih deset godina. Imamo osam radnika, ljude treba pošteno platiti za njihov rad. Dugo smo razmišljali, ali nakon devet godina preostaje nam samo ovaj potez", zaključuje Alen Peršić.

OPG Peršić njeguje ovaj obiteljski posao dugi niz godina. Uz zaposlene radnike, Alen Peršić Stanciju Šantamarina vodi s roditeljima. Njegov otac Karlo korača farmom pokazujući veliko poštovanje i poznavanje karaktera svake pojedine životinje. Život na farmi ovdje se živi 24 sata dnevno.

Povezane vijesti

• Isplativije je proizvoditi sir nego prodavati mlijeko
• Zbog veće količine olova s tržišta se povlače tri talijanska sira
• BRANKO RADOŠEVIĆ: Proizvodnja sira je za nas ozbiljan posao