NAJCRNIJI SCENARIJ: Ako se more podigne za metar, površina Brijuna znatno će se smanjiti, a neki otočići nestati

Nacionalni park Brijuni nalazi se u području daljnjeg smanjenja oborina i podizanja morske razine. Prema najcrnjem scenariju, podigne li se more za metar, površina Brijuna drastično će se smanjiti, a neki od otočića će i nestati, poručio je meteorolog Zoran Vakula u filmu kojim je jučer u Puli otvoren skup "Brijuni - Klima se mijenja". Taj skup održava se u sklopu projekta koji tematizira vođenje morskih zaštićenih područja Sredozemlja kroz razdoblje klimatskih promjena.

Projekt protekle dvije godine provodi Javna ustanova NP Brijuni s osam mediteranskih partnera, a u pulskom Hotelu Park Plaza Histria, uoči niza stručnih predavanja o utjecaju klime na prirodu, društveni i gospodarski život, voditeljica Martina Hervat predstavila ga je biolozima, ekonomistima, ribarima i ostalima iz raznih branši. Istaknula je da zaštićena morska područja, kakvi su Brijuni, imaju važnu ulogu ublažavanju klimatskih promjena, da mogu biti ogledni primjeri za praćenje promjena te služiti kao poveznica sa znanstvenom zajednicom.

Google Earth

- Kroz projekt želimo stvoriti alate koji će nam omogućiti daljnje praćenje razvoja klimatskih promjena u zaštićenim morskim područjima i primjenjivati ih na druga područja. Na indikatorima ćemo vidjeti koje akcije možemo poduzeti. Nećemo, naravno, smanjiti klimatske promijene, ali im se možemo prilagoditi, rekla je Hervat, diplomirana inženjerka biologije.

Kad je o alatima riječ, to su i direktna opažanja novih vrsta riba, što se lani radilo prvi put. I sustav mjerenja temperature mora, koji se na Brijunima koristi izvan ovog projekta, jedno je od sredstava kojima se prikupljaju ključne informacije.

- Prati se i povećanje razine mora te ćemo možda, ovisno o rezultatima, uskoro razmišljati o preseljenju infrastrukture ili redizajnu prometnica. Na temelju arheoloških lokaliteta imamo saznanja kako se izdizala razina mora u prošlosti zbog tektonskih poremećaja. More se otprilike dizalo 1,6 metara u dvije tisuće godina, pa na Google Earthu možete vidjeti potopljene molove, a moguće je da će i našu infrastrukturu u budućnosti netko tako promatrati. Možemo li barem malo ublažiti proces, da nas odjednom ne zadesi velika nesreća? To će, naravno, imati utjecaja i na turistički sektor, ne samo na prirodu. Hoćemo li imati posjetitelje koji su voljni doći ako su ljetne žege? Hoće li možda dolaziti ranije? Hoćemo li se morati prilagoditi s novim turističkim proizvodima? Sva su ta pitanja pred nama, rekla nam je Hervat.

Podmorje se mijenja

I na Brijunima su sve češća i dulja sušna razdoblja, povećan je rizik od požara, češće su pojave ekstremnih vremenskih uvjeta, uslijed podizanja razine mora zaslanjuju se slatkovodna staništa...

Maja Jović i Klara Trošt Lesić su predošile kako se već sada promjene klime odražavaju na goste, na temelju studije koju su izradile za Nacionalni park. Prema anketi među posjetiteljima, na otkazivanje izleta itekako mogu utjecati oluje, više od tri uzastopna kišna dana i temperature iznad 40 stupnjeva. Roniocima koji dolaze na Brijune najvažnija je bioraznolikost. Na buduće će im dolaske bitno utjecati porast temperature mora i nestanak morskih cvjetnica, smanjenje vrsta morskih riba…

- Nemamo u podmorju promjene samo zbog klimatskih promjena. Imamo i onečišćenje rijeke Po, koje uzrokuje cvatnju mora. Ronioci javljaju da je podmorje mutno, da imamo degradirane morske livade. Imamo invazivne morske alge, kao što je Caulerpa cylindracea, kojoj pogoduje visoka temperatura. Zima je zaustavlja barem na kratko, ali zime su sve blaže. S obzirom da već imamo degradirane cvjetnice posidonije, moguće je da će nam slika podmorja ubrzo biti bitno drugačija, zaključila je Hervat.