Javna ustanova Nacionalni park Brijuni još je u veljači objavila pozive za dodjelu koncesijskih odobrenja za niz usluga na otočju. Novost je što se od ove godine kroz natječajni postupak traže nositelji koncesijskog odobrenja za još dva ugostiteljska objekta, uz jedan koji je išao u koncesijsko odobrenje i prije. Tako je u veljači i pred kulminaciju korona krize raspisan javni poziv za dodjelu koncesijskog odobrenja za objekte Školjka, Jupiter i Saluga.

Kako doznajemo, za Školjku su stigle dvije ponude i ovih će dana biti poznato tko će u narednih pet godina voditi taj objekt. Radi se o kultnom kafiću koji se prostire na 120 kvadrata, ima i vanjski šank od 40 kvadrata te dvije terase od 240 kvadrata. Godišnja naknada za taj objekt iznosi minimalno 750 tisuća kuna, što znači da su zainteresirani mogli ponuditi i više.

Ponuditelji za Školjku su iz Zagreba i Fažane. Obje tvrtke su ponudile cijenu iznad tražene vrijednosti od 750 tisuća kuna godišnje, te je odabran ponuditelj s boljom ponudom ukupne vrijednosti od 4,2 milijuna kuna. Ugovori još nisu sklopljeni, a kad budu, bit će poznato i tko će narednih pet godina voditi Školjku.

Za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti u objektu Saluga nije se javio niti jedan ponuditelj, kao ni za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu Jupiter, koji je bio u objavi još i prošle godine i nije bilo zainteresiranih.

Ravnatelja NP Brijuni Marna Milotića pitali smo koji je razlog davanja koncesijskih odobrenja i znači li to da JU Nacionalni park Brijuni ne može kvalitetno upravljati spomenutim djelatnostima.

- Javna ustanova Nacionalni park Brijuni može kvalitetno upravljati objektima kao što i upravlja, međutim, proteklih godina i godišnjim planom i programom donijete su odluke o boljem i racionalnijem upravljanju u turističkom i gospodarskom sektoru. Privatni subjekti nisu obveznici javne nabave, a često se u praksi pokazalo da mogu dobivati bolju, kvalitetniju robu i na koncu jeftiniju jer mogu pregovarati s raznim dobavljačima. Privatni subjekti imaju razne mogućnosti stimulacije svojih zaposlenika i naknade plaće djelomično i iz postotaka prodanih usluga, što kod nas nije moguće. Ideja je bila da ovakvi objekti mogu ponuditi bolju uslugu, brže se prilagođavati tržištu i njegovim potrebama, a da Ustanova ostvari jednak ili veći benefit u financijskom smislu, te da se usmjeri na aktivnosti vezane za svoju osnovnu djelatnost, pojašnjava Milotić.

Pitali smo Milotića nije li ovo privatizacija otočja na mala vrata te zašto ustanova i dalje ne bi upravljala turističkim dijelom na otočju.

- Javna ustanova u svojoj biti nije osnovana da se bavi hotelijerstvom, već da se bavi zaštitom prirode i očuvanjem kulturnih i prirodnih dobara. Međutim, ta sporedna djelatnost nama osigurava egzistenciju, te mi zapravo cjelokupan iznos financiranja osiguravamo upravo kroz taj sektor. Nikako se ne radi o privatizaciji, objekti su i dalje u vlasništvu Republike Hrvatske te Ustanova njima upravlja. Također, objekti nisu u rukama ovlaštenika koncesijskog odobrenja, niti će ikada biti, a ovlašteniku je samo dozvoljeno obavljanje djelatnosti ugostiteljstva na ugovoreni rok. Ustanova kroz ugovorni odnos kontrolira da on svoje poslovanje obavlja u skladu s Zakonom o zaštiti prirode i drugim pravnim aktima unutar Nacionalnog parka. Ustanova ovime dobiva siguran prihod bez rizika poslovanja, a o ovlašteniku i o načinu njegovog poslovanja ovisi hoće li ostvariti dovoljne prihode, istaknuo je Milotić.

Potvrđuje da su i drugi nacionalni parkovi i parkovi prirode u nedostatku radne snage ili nemogućnosti usklađivanja plaća s tržištem, u gospodarskim djelatnostima već odavno većinu ili sve svoje objekte dali kroz koncesijska odobrenja privatnim subjektima.

- Dosad svi u tome imaju pozitivna iskustva i veće prihode s manjim problemima. Plitvice i Brijuni su u tome još ostali iznimka te većinom samostalno vode ugostiteljske djelatnosti. Brijuni su jedan dio tih djelatnosti i ranije davali u koncesijska odobrenja, kao npr. ugostiteljski objekt na otoku Jerolimu, gdje je ustanovi bilo otežavajuće funkcioniranje ili su zbog dislociranosti bili preveliki gubici, kaže ravnatelj.

No prije raspisivanja javnih poziva za odabir nosioca koncesijskih odobrenja, napravljena je financijska analiza prihoda i rashoda.

- Koncesijskim odobrenjem Ustanova će prihodovati više nego da je sama obavljala tu djelatnost, a i nadamo se da će gosti biti zadovoljniji i imati kvalitetniju uslugu, tvrdi Milotić.

Ravnatelj Milotić je potvrdio da nije planiran prelazak zaposlenika kod budućeg ovlaštenika koncesijskog odobrenja, niti je to bilo predviđeno u natječaju. Naime, pojasnio je, stalni zaposlenici prebacit će se na obavljanje poslova u restoranima i u hotele, dok će se potreba za sezonskim djelatnicima smanjiti.

Nadalje, raspisani su i pozivi i za kulturno-umjetničke manifestacije u tvrđavi Minor za obavljanje djelatnosti turističkog posjećivanja plovilima, s mogućnošću pristanka na otok Jerolim, te za djelatnost turističkog posjećivanja podmorja.

- Nedostatak radne snage prethodnih godina primorao nas je na razmatranje opcije fokusiranja na primarne objekte kao što su hoteli i ugostiteljski objekti u tom objedinjenom centralnom kompleksu. Zabrane zapošljavanja na određeno i neodređeno vrijeme, bez obzira na izvore financiranja, svakako će i ove sezone predstavljati izazove. Nedvojbeno je da će poslovanje u ovoj godini biti svima otežano i nepredvidivo, te se nadamo da će i Ustanova, kao i partneri koji preuzmu pojedine ugostiteljske objekte, ipak uspjeti izgurati ovo zahtjevno razdoblje, kaže ravnatelj ustanove Marno Milotić.

Povezane vijesti

• Terasa kafića S POGLEDOM NA PUNE KONTEJNERE
• Daleke 1970. prvi put posjetio otočje kao petnaestogodišnjak: IGOR NAGLIČ LJETUJE NA BRIJUNIMA VEĆ 50 GODINA
• RAJSKO OTOČJE BRIJUNI: I u doba korona krize i dalje vrlo primamljivo i dobro posjećeno MJESTO ZA POTPUNI RESTART DUŠE I TIJELA