Pulski Aquarium dobitnik je certifikata održivosti Friend of the Sea za izuzetne napore u očuvanju mora, koji jamči da akvarij zadovoljava najviše standarde dobrobiti životinja. No, da bi dobio taj certifikat, Aquarium je morao zadovoljiti niz traženih zahtjeva koji podrazumijevaju društveno odgovorno poslovanje, održivu politiku, zaštitu okoliša i usavršavanje kolektiva, a službena predaja certifikata bit će 22. travnja u Puli.

Tim smo povodom razgovarali s vlasnicom pulskog Aquariuma Milenom Mičić i biologinjom Aleksandrom Bel Dajković, koje su najavile da će Aquarium Pula uskoro primiti još jedan certifikat - Turtle Safe standard. Predstavnici Svjetske organizacije za održivost uručit će ga pulskom Aquariumu 15. lipnja, kada je u planu i puštanje oporavljene morske kornjače Victorie u more.

Namjeravaju nabaviti što veće montažne bazene

- Posljednjih dvadeset godina liječimo, oporavljamo i vraćamo morske kornjače u more, a sada će se ovim certifikatom odati priznanje našem dugogodišnjem radu. Do sada smo pustili više od 180 kornjača, trenutno ih imamo četiri na oporavku, a tri ćemo uskoro pustiti. Prvi put ćemo dvije morske kornjače vratiti u južni Jadran, odnosno s Korčule. To su Luka-Amadeo i Mini Koko, koja je ujedno i najmanja kornjača ikad u našem akvariju. Imala je samo 80 grama kad je pronađena, a u početku je bila toliko sićušna da je svakog vikenda druga osoba dežurala nad njom, pojašnjavaju nam biologinje Mičić i Bel Dajković.

Pričajući o certifikatu održivosti, ističu da su treći akvarij u svijetu koji je dobio taj certifikat. Pritom otkrivaju i da su, kako im je rečeno, najbolje odgovorili na pitanja i zadane kriterije, te obrazložili način na koji rade.

- Morali smo dostaviti niz raznih dokumenata, uz one o dobrobiti životinja. To uključuje planove hranjenja životinja, volumene bazena, karantensku zonu, način skladištenja otpada i održivosti objekta, ali i odnos prema djelatnicima i njihovo isplaćivanje. Sve to uključuje godine i godine rada, da smo sada krenuli ne bi uspjeli ispuniti sve te uvjete. Imamo znanje, imamo tim ljudi koji se neprestano educira i odlazi na razna predavanja. Upravo je jedna djelatnica na edukaciji o morskim kornjačama u Ateni, dok je drugi tim na izmjeni riba u Beču, kažu Mičić i Bel Dajković.

Puštanje kornjača u more (Snimio Dejan Štifanić)

Govoreći o planovima za 2022. godinu, naše sugovornice ističu da su oni iznimno veliki, zahtjevni i opsežni. Jedan od projekata s kojim su započeli prošle godine, a planiraju ga završiti tijekom ove, tematsko je odvajanje dviju tvrđava i stvaranje dva postava - onog tropskog u susjednoj bitnici San Giovanni (koji je donedavno služio kao prostor za uzgoj, karantenu i praktikum za edukaciju) te mediteranskog dijela u utvrdi Verudela.

- Veličina morskih pasa, koji jako brzo rastu, ponukala nas je da pronađemo novo rješenje za njih. Imamo sve ženke i velike su već oko 120 centimetara. Dosadašnji bazeni od pedeset kubika postali su za njih premali, zbog čega smo lani krenuli u potragu za optimalnim rješenjem. U prostoru od tisuću kvadrata ispod terase Verudela, gdje su sada radovi, imat ćemo montažne bazene od 130 kubika i lagunu od 80 kubika u kojoj će biti smješteni tropski morski psi i mnoge nove ribe koje smo naručili iz Kenije, pojašnjavaju.

Druga utvrda, kapaciteta 2.500 četvornih metara, odnositi će se, pak, samo na mediteransko podmorje te će to biti, kako kažu, vjerojatno i najveći takav postav u Europi.

Aleksandra Bel Dajković

Iako nisu ograničeni rokom u kojem bi radovi trebali biti gotovi, predviđaju da će sve biti zgotovljeno u idućih šest mjeseci. No, ono što može odužiti otvorenje tog dijela je akvaristička boljka koja nije toliko poznata javnosti, a ključna je za život stanovnika tih akvarija.

- Nakon što svi radovi budu gotovi, moramo čekati da voda sazrije, da se nasele bakterije te da se "oživi" voda u kojoj će biti smještene životinje. To je dugotrajan, malo manje poznat, akvaristički proces, kažu sugovornice. Jednostavnije nije ni hranjenje riba u akvariju, što je, ističu, posebna disciplina. Naime, životinje mogu hraniti samo stručne osobe jer ukoliko dio hrane ostane u bazenu, ona može postati toksična za ribe.

- Moramo znati njihove potrebe, zbog čega se neprestano educiramo i usavršavamo. Nedavno se pokazalo i na primjeru raža da se one razmnožavaju ovisno o optimalnosti uvjeta u kojima se nalaze. Mi kao Aquarium ne osmišljavamo samo nove edukativne postave, već reagiramo i interveniramo na trenutna previranja u moru i stalne promjene u podmorju, koje kontinuirano pratimo, kaže Mičić pa dodaje da je sve to moguće zahvaljujući posvećenosti tima, koji broji gotovo 30 djelatnika. Usto, tomu pridonosi i svakodnevna suradnja s ribarima, fakultetima, institutima i udrugama.

Žele postati konzervacijski akvarij

Od samih početaka, u sklopu Aquariuma nalazi se i Centar za oporavak morskih kornjača, a odnedavno djeluju i kao Oporavilište za gmazove. To podrazumijeva i unapređenje opreme laboratorija i veterinarske skrbi, odnosno sve što, kažu, svaki veći akvarij mora imati. O toj će temi ovog mjeseca predstaviti izložbu koja će biti smještena ispred akvarija.

Uz projekt "Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru", o kojem smo u nekoliko navrata pisali te edukativni program "STEM udruga za popularni STEM", inovativan projekt koji Aquarium provodi je i "Uspostava rastilišta riblje mlađi za obnovu ribljeg fonda na području ekološke mreže NATURA 2000" u sklopu kojeg se prvi put u Hrvatskoj postavilo rastilište.

- Na Valsalinama ćemo ove godine staviti određene kaveze za mlađ riba, čime će se povećati biodiverzitet tog zaljeva, što smo lani učinili u Ližnjanu. Za sada smo jedini koji po tom pitanju, znanjem i ljudskom skrbi možemo napraviti nešto za morski divlji svijet i povećati bioraznolikost te oporaviti staništa. Zbog toga smo oformili odjel akvaristike i odsjek za uzgoj u kojima pokušavamo razmnožiti ugrožene i osjetljive vrste. Plan za budućnost je da postanemo i konzervacijski akvarij, kaže Mičić koja je dugi niz godina i europski akvarijski kurator.

(Snimio Dejan Štifanić)

- Svaki kurator izuzetno pazi na svoje životinje. One se ne mogu voziti u bilo kakvim uvjetima, to moraju biti bazeni određenog volumena, a imamo i certificiranog vozača za prijevoz životinja, kao i odgovarajući kombi za te životinje. Svaki dio poslovanja je potrebno zadovoljiti, a uvjeti su strogi. Zadovoljni smo što nas je netko iz struke prepoznao, što nam daje motivaciju za dalje, kaže Mičić, referirajući se na dobiveni ceritifkat.

Povezane vijesti

• Ispod nove kupole plivat će morski psi i raže
• FOTOGALERIJA / Bitnica Sveti Ivan dobiva tropski Aquarium, a utvrda Verudela vrijednu zbirka Sergia Gobba iz Novigrada
• Pula dobila Napoleona, ogromnu ribu koju imaju tek rijetki veliki europski akvariji