Za nekoliko dana počinje nova školska godina, ali ne za sve učenike. Dvadesetak djece s područja Pule i nakon drugog, jesenskog upisnog roka ostalo je neupisano u srednju školu i prijeti im da izgube godinu dana druženja sa svojim vršnjacima u školskim klupama. Ipak, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo je u posljednji tren zeleno svjetlo za treći upisni rok.

Na stranici www.upisi.hr objavili su vijest o naknadnom roku za upise u srednje škole, i to od 3. do 21. rujna. Nakon dana košmara i neizvjesnosti, ipak ostaje nada da će svaki učenik ostvariti pravo na nastavak školovanja u smjeru u kojemu želi vidjeti vlastitu budućnost. Doduše, srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj po zakonu nije obavezno. No, što se događa s djecom koja, unatoč pravu na školovanje, ipak ostanu neupisana? To je pitanje koje su posljednjih dana postavljali roditelji te djece.

Bodovni prag

Premda se srednje škole u koje učenici nisu mogli biti upisani nalaze na pulskom području, Grad Pula nije nadležan za rješavanje te problematike. Osnivač ovdašnjih srednjih škola je Istarska županija kojoj su roditelji slali svoje upite, i koja se, po riječima roditelja, pokazala susretljivim sugovornikom, spremnim na rješavanje nastalog problema. No u mnogočemu su osnivačima škola vezane ruke, jer konačna rješenja mogu se iznaći i ostvariti samo uz blagoslov Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Učenici po završetku osnovne škole, a prilikom prijave na upisni rok, imaju pravo navesti ukupno pet željenih zanimanja. Nakon popunjenih mjesta u ljetnom roku, ostaju im prijave za jesenski rok na preostala slobodna mjesta. Treća opcija koju je praksa iznjedrila, a koju nitko nije očekivao, postala je i tema ovih redaka. Majka jednoga od učenika navodi da njezin sin u prvom upisnom roku nije prešao bodovni prag pa je u jesenskom roku ponovno prijavio željena usmjerenja Industrijsko-obrtničke i Strukovne škole Pula. Međutim, cilj ni tada nije postignut. Majka je emotivno prepričala taj, po vlastitim riječima, mračni trenutak.

"Na dan kad smo trebali doći u osnovnu školu potpisati upisnicu javljeno nam je da dijete neće moći nigdje biti upisano. Odmah smo upitali, što dalje", navodi majka. Po dolasku u školu rečeno im je da postoji mogućnost da se rezultati tijekom dana iskristaliziraju, nakon što učenici, koji su prošli upisni prag u više škola, naprave svoje odabire. Kad su odabiri načinjeni, postalo je jasno da njezin sin neće biti upisan. Majka je zatim upućena na Pučko učilište, iako je u srednjim školama u Istarskoj Županiji ostalo čak 266 nepopunjenih mjesta!

"Naravno da je bolje da dijete, makar i za prvu ruku, bude upisano bilo gdje, da raste zajedno sa svojim vršnjacima, a ne da mu u ovim, ionako osjetljivim godinama ovako zapečatimo budućnost", ističe ova majka, ogorčena rigidnošću sustava koji bi trebao raditi prvenstveno u interesu djece.

Naša sugovornica zabrinuta je za daljnju socijalizaciju svog djeteta. Pita se kako bi se trebalo osjećati dijete među svojim prijateljima kada ostane neupisano ili kojemu se ponudi školovanje s odraslima. Kao najveći problem ipak ističe problem što su roditelji ostavljeni na milost i nemilost sustavu, bez ikakvih pravodobnih informacija ukoliko se nađu u ovakvoj situaciji. Prepričava nam detaljno od kakve joj je pomoći bilo Ministarstvo.

"Prvo sam uputila e-mail kabinetu ministra. Iduće jutro su me nazvali, ali na poslu nisam mogla odgovoriti pa sam tek kasnije uzvratila poziv. Osoba koja mi se javila na telefon nije znala tko me prethodno zvao, ali rečeno mi je da će mi se netko naknadno javiti. Naravno, još uvijek čekam poziv", navodi majka koja se zatim obratila osnivaču škola, Istarskoj županiji.

Nelogičnost sustava

Pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije mr.sc. Doriana Šumberac Jelić potvrdila je majci neupisanog učenika da je Županija uputila zamolbu Ministarstvu znanosti i obrazovanja za povećanjem broja učenika u razrednim odjelima u Strukovnoj školi i Industrijsko-obrtničkoj školi, no o tome odlučuje isključivo Ministarstvo.

Županija je u međuvremenu dobila informaciju da u SŠ Mate Blažina Labin još uvijek ima slobodnih upisnih mjesta i nakon jesenskog roka, pa je obavijestila roditelje da se mogu obratiti ravnatelju te škole. Unatoč informacijama o sufinanciranom javnom prijevozu učenika, nitko od roditelja ovih pulskih učenika nije ni razmišljao o takvoj opciji, a sada im je, u ovom vremenskom tjesnacu u koji su stavljeni, teško i donositi odluke o putovanju ili čak preseljenju djeteta u drugi grad.

Otac djeteta koje je prošlo kroz sličan scenarij, ali je naposljetku ipak upisano, istaknuo je nelogičnost sustava obrazovanja koje definira upisne kvote. Uspoređuje ga s lutrijom u kojoj je pojedinac prisiljen čekati rezultate koje im uvjetuje i podastire informatički sustav. "Stjecajem okolnosti imao sam vremena i znanja baviti se tim problemom, ali što je s roditeljima koji nisu dovoljno informatički pismeni", pita se naš sugovornik.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je i skrojilo pravila o upisnim kvotama, ne imajući pritom plan B koji se sada pokazao presudnim u praksi, nije imalo konkretan odgovor na ove probleme. Manjkavosti samog odgojno-obrazovnog sustava godinama svjedoče i mnoge srednje škole koje su s jedne strane preplavljene zahtjevima za upisom, dok na drugoj strani stoje one u kojima zjape prazna mjesta. Jedno je to od niza otvorenih pitanja na koje nadležno ministarstvo još nije dalo nikakav konkretan odgovor niti smjernicu u vidu preraspodjele upisnih kvota i otvaranja novih razrednih odjeljenja te, u konačnici, novih zanimanja.

Pauza u obrazovanju

Majka učenika, koji je na kraju ipak dobio svoju priliku za nastavak školovanja, pita se na koji su način informirani roditelji koji nemaju pristup web-stranici i izražava nadu da će, uz naš članak, roditelje i djecu na još neki način netko obavijestiti o trećem upisnom roku.

Kako je, doista, u "zemlji znanja" i na temeljima "škole za život" moguće da u 2021. godini nije postojala nikakva informacija, plan i alternativno rješenje koji bi roditelje odmah uputili na daljnje djelovanje po pitanju "što ako" koje se upravo dogodilo? Kakva strategija će pokriti eventualni ponovljeni slučaj ove prirode? Hoće li i kada osnivači škola poput Istarske županije imati veću autonomiju u odlukama o kojima danas ovise učenici, a sutra ljudi spremni za tržište rada? Početak je to niza pitanja na koje će Ministarstvo znanosti i obrazovanja ubuduće morati imati spremne odgovore.

Jer ostaviti ijedno dijete, maloljetnika na pragu najvažnijih životnih odabira u nekakvoj zrakopraznoj pauzi u obrazovanju nikako nije i ne smije biti opcija.

Povezane vijesti

• ONLINE NASTAVA SAMO IZNIMNO Djeca se u učionice vraćaju 7. rujna: Evo kako će izgledati nastava u “novom normalnom”
• TRI SCENARIJA ZA POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE - DIO RODITELJA NEZADOVOLJAN: "Radi sigurnosti i zdravlja svih nas, nastava bi se trebala nastaviti on line"
• KRENULI UPISI U PULSKE SREDNJE ŠKOLE: Brojne mogućnosti srednjoškolskog obrazovanja - donosimo detalje