MIŠLJENJE KONZULTANATA
MEĐUNARODNI STRUČNJACI: Muzil za građane, Hidrobaza za turizam
Muzil i Hidrobaza
Međunarodni stručnjaci koji su protekle subote sudjelovali u raspravi o različitim aspektima održivog razvoja i urbane obnove Pule imaju, izgleda, jasnu sliku u kojem bi smjeru trebala ići urbana regeneracija našeg grada, s naglaskom na iskorištavanje bivših vojnih zona. Tako je Ute Schneider, partnerica u međunarodnom arhitektonskom i urbanističkom uredu KCAP Architects&Planners, pobliže prezentirala projekt, te je zajedno s Ivanom Katurić iz splitskog Urbanexa, tvrtke koja se bavi konzaltingom u području urbanizma, kulture i europskih fondova, odgovorila na neka od ključnih pitanja o projektu koji se provodi u suradnji s Gradom i Europskom bankom za obnovu i razvoj.
Konkretno, cilj je da se u doglednoj budućnosti u EU-u zaustavi urbanizacija novih područja, a ključ za to je razvoj već urbaniziranih prostora unutar grada koji su dio gradskog tkiva, što je cilj i ovog pulskog projekta.
- U kojoj je fazi projekt?
- Do sada je napravljena detaljna analiza stanja koja je uključila cijeli grad, te je obuhvatila prostornu, ekonomsku, ekološku i društvenu komponentu. Identificirano je više od 20 lokacija i zgrada s potencijalom za urbanu obnovu, a detaljnije je analizirano osam velikih lokacija poput Muzila, Hidrobaze ili Vallelunge, te sedam manjih lokacija i zgrada poput Mornaričke bolnice, bivše vojarne "Vladimir Gortan" ili vatrogasne postaje.
- Koji je ishod tih analiza?
- Među svim analiziranim lokacijama izabrane su tri - Muzil, Hidrobaza i Mornarička bolnica - i postavljena su osnovna prostorna i programska načela njihovog razvoja. Trenutno smo u fazi predstavljanja i komunikacije naših najvažnijih nalaza i preporuka relevantnim dionicima i široj javnosti, a kroz takve prezentacije prikupljamo komentare i prijedloge.
- Tko je sve uključen u projekt?
- Grad Pula je glavni korisnik sredstava, a za potrebe projekta u Gradu je osnovana i posebna radna skupina koja prati njegovu provedbu. Na nacionalnoj razini glavni su dionici Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo obrane, a u projekt su također uključeni predstavnici Brijuni Rivijere, čiji je direktor također član gradske radne skupine. Konzultantski tim čine stručnjaci iz Urbanexa, KPMG-a i KCAP-a, a po potrebi su bili angažirani i brojni drugi stručnjaci, te predstavnici javnog, civilnog i privatnog sektora i lokalni stručnjaci. Treba naglasiti da je projekt u potpunosti financiran nepovratnim sredstvima za tehničku pomoć Europske banke za obnovu i razvoj u sklopu CREATE fonda.
- Što za Pulu znači tako velik broj prostora u državnom vlasništvu?
- Prepoznato je nekoliko ključnih potreba grada kao što su revitalizacija zapuštene povijesne gradske jezgre, održavanje kontinuiteta tehnološki produktivnog grada uz jačanje IT sektora, očuvanje i jačanje zelene infrastrukture, te poticanje održivog zelenog razvoja. Potom, obnova i ponovno korištenje zapuštenih i neiskorištenih lokacija. Također su identificirani pulski potencijali koji bi mogli dati zamah održivom razvoju grada. Potencijal gradske jezgre je velik ukoliko se provede njena kvalitetna obnova, važno je i poticanje kreativnog i tehnološkog poduzetništva za što u Puli već postoji čvrsta podloga, kao i očuvanje i upravljanje vrijednim prirodnim i kulturnim resursima.
- Što je s vojnim područjima?
- Naravno da veliki potencijal predstavljaju nekadašnja vojna područja koja su danas neiskorištena, a neka čak i zatvorena za javnost, čijom bi se revitalizacijom postigao ne samo prostorni, nego i gospodarski i društveni razvoj grada. Iako, treba istaknuti da tako veliki broj i površina bivših vojnih područja istovremeno predstavlja i izazov jer su za prenamjenu za društvenu uporabu potrebni značajni financijski, ljudski i organizacijski resursi. Važno je napomenuti da svaka od ovih lokacija ima različitu vlasničku strukturu, ali i da je analiza vlasništva bila obuhvaćena aktivnostima u prvom dijelu projekta. Veliki dio lokacija, pogotovo onih većih, dijelom su ili većinski u državnom vlasništvu što je velika prednost jer znači da već postoji cjelovito i riješeno imovinsko-pravno pitanje i da se projekti na danim lokacijama relativno brzo mogu realizirati. Ipak, takva vlasnička struktura podrazumijeva i usku suradnju i kooperativnost države i grada.
- Koja je vizija razvoja Pule proizašla iz ovog procesa?
- Proizašlo je pet glavnih smjerova za razvoj grada. Prvo, zadržavanje kontinuiteta produktivnog grada, odnosno jačanje lokalne ekonomije na temelju rasta malog i srednjeg sektora, te poticanje poduzetništva kroz otvaranje poslovnih centara i inkubatora i stvaranje snažnog poduzetničkog sustava. Drugo, povećanje kvalitete života za sve stanovnike različite životne dobi, s naglaskom na aktivnom zadržavanju mladih u gradu, rastu sveučilišta, otvaranju novih radnih mjesta i drugo. Potom, kao treće, daljnji razvoj kulture u gradu, pa očuvanje i jačanje zelene infrastrukture i razvoj javne infrastrukture po modelu cirkularne ekonomije. Nadalje, jačanje alternativnih prometnih rješenja, iskorištavanje zaljeva kroz uspostavu lokalnog brodskog prometa.
- Lokalni brodski promet?
- Odabirom i razvojem lokacija Muzila, Hidrobaze i Centra (Mornaričke bolnice), grad se spontano otvara prema cijelom svojem zaljevu, što predstavlja veliki potencijal za integraciju različitih dijelova grada. Ovakav izbor reflektira i sam naziv naše vizije - "Aktiviranje zaljeva" - čiji je cilj proširiti percepciju onoga što grad jest i dijelova koje integrira, uključiti zaljev, a more postaviti više kao fluidni spojni element, nego kao barijeru.
Vizija "Aktiviranje zaljeva" predlaže povezivanje postojećih obalnih atrakcija kroz 31 kilometar dugu zelenu i plavu infrastrukturu koja se proteže od Hidrobaze do Muzila. Ovu infrastrukturu trebat će aktivirati novim sustavom održive mobilnosti i mobilnosti na vodi, koji će krajnje točke - Muzil i Hidrobazu - učiniti lakše dostupnim za građane i posjetitelje. Predložena intervencija povećat će dostupnost i dat će novu vrijednost brojnim cjelinama nedovoljno iskorištene postojeće prirodne i kulturne baštine, potaknut će nove mogućnosti održivog razvoja i otključati ogromne potencijale grada.”
- Kad je u pitanju Muzil, koji je bio pristup za tako golem i važan prostor? Kakav je stav istraživačkog tima prema postojećim prostornim planovima za ovo područje?
- Temeljni pristup bio je krenuti od postojećeg stanja prostora. Naime, radi se o velikoj zelenoj površini bogatoj šumama i ostalom vegetacijom sa značajnim elementima kulturne baštine, te raznolikim objektima koji predstavljaju golem potencijal za zeleni razvoj. Glavna ideja projekta je očuvati i raditi na unaprjeđenju postojećeg zelenila, uz iskorištavanje postojećih objekata i infrastrukture za različite sadržaje. Na projektu je, posebno na temi Muzila, bio angažiran dodatni tim stručnjaka uključujući tim sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, klimatologinju sa Sveučilišta u Ljubljani i stručnjaka Botaničkog vrta u Zagrebu. Izlaskom na teren utvrđeno je postojeće stanje, te su dani prijedlozi za unapređenje i očuvanje zelene infrastrukture s posebnim naglaskom na njezin značaj u prilagodbi na negativne učinke klimatskih promjena.
- Što je zaključeno?
- Da će postojeći planovi za Muzil vjerojatno trebati prilagodbu. Naime, tamo je trenutno većim dijelom planirana turistička namjena, a jako veliki dio područja predviđen je za golf terene što, osim što se smatra neisplativom investicijom za koju je čak upitno bi li se našao zainteresirani investitor, predstavlja i problem u kontekstu potrebe za očuvanjem zelenih površina koje imaju potencijal za sprječavanje i prilagodbu na klimatske promjene.
Zato je vizija razvoja Muzila proizašla iz ovoga projekta bila otvoriti Muzil za javnost, očuvati zelenilo, iskoristiti postojeću infrastrukturu i razviti prostor u kojem su različite namjene međusobno isprepletene. Tako bi prostor Muzila uključivao botanički park, agro-park i agro-zajednicu, banku autohtonog sjemena, sadržaje za sport i rekreaciju, interpretacijske centre, poučne staze, muzeje na otvorenom, multimedijske centre, luku, edukacijske centre, poslovne inkubatore itd. Bitno je i povezati sadržaj na Muzilu s onime što se razvija ili je već razvijeno u ostalim dijelovima grada. Količina raspoloživog zemljišta znači da postoji mogućnost stvaranja komponenti koje stvaraju prihode te mogu financirati osiguravanje novih javnih površina.
- Što je s ostalim lokacijama kojima se projekt bavi?
- Druge dvije lokacije, Hidrobaza i Mornarička bolnica, značajno se razlikuju od Muzila pa je stoga i pristup njihovom planiranju bio drugačiji. Područje Hidrobaze površinom je značajno manje u usporedbi s Muzilom, te izmaknuto u odnosu na zaljev i centar grada. Što se vegetacije tiče, izlaskom na teren zaključeno je da je ona u lošijem stanju od one na Muzilu te se uglavnom sastoji od makije i niskog raslinja. Na području Hidrobaze također postoje zaštićene građevine i plaža uređena javnim sredstvima. Predloženi plan razvoja tog područja koji je proizašao iz projekta u skladu je s postojećim planovima koji na području Hidrobaze predviđaju prvenstveno turističku namjenu. Međutim, u našem projektu naglasak je bio na odmaku od turizma "sunca i mora" i na produljenju turističke sezone izvan ljetnih mjeseci. Zato je predložen razvoj zdravstvenog turizma, te sportsko-rekreacijskih i ostalih javnih sadržaja. Također je predložena diverzifikacija turističkog smještaja u smislu hotela, boutique hotela i eko sela.
- Spominjali ste i Mornaričku bolnicu?
- Dijelovi tog kompleksa već su dodijeljeni Sveučilištu. Ono ima jasne planove razvoja koji su već u procesu implementacije. Zato smo mi, uzimajući u obzir planove Sveučilišta, pristupili promišljanju i razradi ostalih dijelova Mornaričke bolnice, za koje je predložen razvoj modernog poduzetničkog centra i inkubatora.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
