Proces odabira tehničkog konzultanta čiji će zadatak biti strateško osmišljavanje razvoja urbanog područja Pule ušao je u zadnju fazu. Za koji dan trebalo bi biti poznato koji je konzultantski tim pobijedio na međunarodnom natječaju koji je tijekom ljeta provela Europska banka za obnovu i razvoj, a dok se to čeka za sudjelovanje u procesu pripremaju se i u pulskoj gradskoj upravi. Grad je naime, kako je jučer objavljeno u Aktima gradonačelnika, koncem listopada formirao radnu skupinu koja ima zadatak pružanja potpore u pripremi projekta urbane regeneracije, odnosno procesu pokrenutom od strane EBRD-a. Na čelu radne skupine je pročelnik Ureda Grada Aleksandar Matić koji je imenovan lokalnim koordinatorom za strateško planiranje, a u timu su uz njega gradski službenici za različita područja, poput ekonomskih i pravnih pitanja, prostornog planiranja, infrastrukture i društvenih djelatnosti.

"Europska banka za obnovu i razvoj jedna je od najmlađih međunarodnih financijskih institucija, osnovana u svibnju 1990. godine da pomogne proces tranzicije država Istočne i Srednje Europe. Uz podršku austrijske vlade, osnovan je Fond za obnovu i okoliš grada za podršku gradovima u regiji EBRD-a kako bi se iskoristile mogućnosti urbane obnove na brownfield lokacijama. U okviru Fonda CREATE, EBRD pruža stratešku savjetodavnu podršku nizu javnih i privatnih subjekata u regiji Srednje Europe, Baltičkih država i regiji Jugoistočne Europe. Kroz tehničku suradnju Fonda CREATE, Grad Pula planira pružiti potporu u pripremi i provedbi projekata urbane obnove. Uprava Grada formulirala je okvirnu viziju prednosti koje mogu biti povezane s uspješnim razvojem ključnih mjesta u gradu i u blizini njega. No, potrebna je daljnja analiza kako bi se uspostavio optimalan put za razvoj Pule, uzimajući u obzir sve karakteristike, uključujući trenutne i očekivane tržišne uvjete te javni interes", stoji među ostalim u obrazloženju donesene odluke.

Pula je inače jedan od četiri hrvatska grada u kojima je EBRD prepoznao potencijal ovakve vrste ulaganja, a ostali gradovi su Šibenik, Split i Zagreb. Najdalje se u toj priči otišlo u Splitu u kojem se odvija projekt preseljenja glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora iz središta grada u predio Kopilica te otvaranje tih dviju zona za razvoj, nazvan "splitskim projektom stoljeća".

"Projekt će Splitu omogućiti da u potpunosti iskoristi svoj ogromni potencijal, te je nadahnut uspješnim prethodnicima u gradovima poput Barcelone, Kopenhagena ili Londona u kojima su napuštene željezničke i pomorske lokacije postale živahne nove četvrti za rad i život", stoji u tekstu o splitskom projektu urbane regeneracije objavljenom na stranicama EBRD-a.

Usporedba je to s nekim od najboljih primjera urbane regeneracije u Europi, a posebice se to odnosi na glavni katalonski grad u kojem su stratezi i planeri već odavno donijeli odluku da se umjesto beskonačnog osvajanja periferije moraju osvajati i reciklirati napušteni prostori unutar grada. Moto rekonstrukcije grada je "Brownfields vs. Greenfields", a taj je stav rezultirao načelom da grad treba tretirati javni prostor kao mjesto primarno socijalnog kontakta.

Najdojmljiviji rezultat takve strategije je rekonstrukcija napuštenih lučkih i industrijskih dijelova i uređenje obalnog prostora. Kad je Split u pitanju u već izrađenom strateškom planu stoji kako će se razvojem lučkog područja i četvrti Kopilica stvoriti potencijalna bruto površina od oko 1,2 milijuna kvadrata, odnosno prostor za oko 15 tisuća stanovnika, te stvoriti 10 do 15 tisuća radnih mjesta. Stoji i da se revitalizacijom glavnog kolodvora i novog cestovnog tunela u luci mogu razviti kulturna i kongresna mjesta te hotelski sadržaji. Takav bi strateški dokument kroz pokrenuti proces trebala dobiti i Pula, a zadatak odabranom konzultantskom timu bit će razraditi urbanu regeneraciju za jednu veliku i za jednu malu gradsku lokaciju.

Kad su velike lokacije u pitanju u igri su područja Muzila, Saccorgiane i Hidrobaze, dok su moguće male lokacije Mornarička bolnica, studentski kampus u civilnoj bolnici, te napuštena vojna zgrada u nekadašnjoj vojarni Vladimir Gortan u Šijani. Za razliku od mogućih velikih lokacija koje su uglavnom na samom početku procesa urbane obnove, sve tri potencijalne male lokacije već su u manjem ili većem dijelu zahvaćene njime.

Projekt sveučilišnog kampusa u civilnoj bolnici već je prošao kroz nekoliko faza realizacije, dok je projekt prenamjene bivše Mornaričke bolnice za potrebe Sveučilišta Jurja Dobrile nedavno dobio 13,7 milijuna bespovratnih kuna putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja Europske unije. U nekadašnjoj vojarni Vladimir Gortan, uz izgradnju autobusnog kolodvora i garaže za autobuse, najveći dio postojećih objekata stavljen je u funkciju raznih gospodarskih, poslovnih ili društvenih sadržaja. Jedina izvan funkcije ostala je jedna od dviju zgrada u kojima su nekad bili smješteni vojnici, a zadatak konzultantskog tima bio bi osmisliti njezinu moguću prenamjenu kojom bi to područje nekadašnje vojarne bilo u potpunosti funkcionalno zaokruženo.

Podsjetimo da vrijednost natječaja za izbor konzultantskog tima za Pulu, koji u potpunosti pokriva EBRD, iznosi oko 2,5 milijuna kuna. Formiranjem radne skupine u Gradu su i formalno potvrdili spremnost da odabranim konzultantima pruže maksimalnu lokalnu potporu u tom procesu.

Povezane vijesti

• Uskoro poznati uvjeti za Muzil, Saccorgianu i Hidrobazu
• DAROVI MINISTRA GORANA MARIĆA Puli Muzil, Saccorgiana i Hidrobaza, Balama pet tvrđava
• Boris Miletić oštro odgovorio ministru državne imovine Mariju Banožiću I POZVAO GA U PULU