Što Puli predstavlja pozitivan saldo kretanja stanovništva iz 2018.? Subjektivno: on može otkriti puno dobrih pokazatelja, kao što su mogućnosti zaposlenja, obrazovanja, imidž grada… Brojčano: to je tek kratkotrajna zakrpa jer je u istoj toj 2018. godini Pula imala 431 rođenog, a 736 umrlih
Pula je kroz povijest proživljavala svoje traume iseljavanja pa svaka brojka koja govori o slijevanju stanovništva u grad zvuči dobro. Eto, odnedavno se gradski oci mogu pohvaliti i titulom najprivlačnijeg grada za život u 2018. godini - doselilo se Puli 319 ljudi više nego se iz nje iselilo. Prošla je godina bila posebno dobra po tom pitanju, najbolja u nizu od 2011. do 2018. kada se u Pulu doselilo 538 osoba više nego se iselilo. Brojke su neumoljive, matematika je egzaktna, pitanje je samo gledamo li brojke u cjelovitoj slici i kako ih tumačimo.
Poduzetnik po glavi stanovnika
Što Puli predstavlja taj pozitivan saldo kretanja stanovništva? Subjektivno: on može otkriti puno dobrih pokazatelja, kao što su mogućnosti zaposlenja, obrazovanja, imidž grada… Brojčano: to je tek kratkotrajna zakrpa u rupi nataliteta. Jer, u istoj toj 2018. godini Pula je imala 431 rođenog, a 736 umrlih! Dakle, kada se broj stanovništva zbog migracija podigao za 319, prirodni je prirast u gradu bio u minusu za 305 osoba.
Teško je išta više o migraciji reći kada ne znamo zašto su ti ljudi Pulu izabrali za svoj dom i koliko se planiraju zadržati ovdje. Često se iza dobrih pokazatelja i titula kriju neke nove nepoznanice. Recimo, Pula je nedavno proglašena gospodarski najuspješnijim gradom, Pula ima i 3.080 poduzetnika, što je jedan od većih, ako ne i najveći broj poduzetnika po glavi stanovnika, ali na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Pule rečeno je i da je prosječna plaća u tom privatnom sektoru tek oko 5.500 kuna, što je gotovo tisuću kuna manje od hrvatskog prosjeka, vjerojatno je manje i od pulskog prosjeka. Titule gradu su dobrodošle, ali one ne odgovaraju na pitanja koliko su, na primjer, uspješni ti poduzetnici. I koliko je među njima uljanikovaca koji su nakon propasti brodogradnje naprosto morali krenuti samostalnim putem, što nas opet vodi do neke druge priče o gospodarstvu Pule.
Oduvijek se ovdje doseljavalo i iseljavalo, rađalo i umiralo. No, svijetla razdoblja razvoja grada i porasta stanovništva, a volimo pisati i čitati i hvaliti se prosperitetnim periodima Rima, Austrije i Jugoslavije, tek su bljeskovi u dugoj povijesti Pule, većim dijelom obilježene stagnacijama i propadanjima.
Uzmimo za primjer da je Arena građena za 23.000 ljudi, a da od sloma starog vijeka do druge vladavine Austrije Pula nije imala ni približno toliko stanovnika. Dugo je razdoblje Venecije, unatoč višekratnim pokušajima naseljavanja ljudi iz južnih krajeva, obilježeno konstantnim padom stanovništva - zbog bolesti, zbog nezdravog okoliša, zbog ekonomskih i političkih prilika. Dno je grad dosegnuo sredinom 18. stoljeća kada je brojao tek 300-tinjak duša.
Sve manji i manji grad
Naravno da sadašnji negativan trend prirodnog priraštaja nije ni za usporedbu s tim razdobljima. Tendencija pada stanovništva nije tako dinamična, iako je već desetljećima konstantna. Podatak o 305 manje rođenih u odnosu na umrle u 2018. godini, nastavak je trenda iz ranijih godina - u 2017. rođeno je 417, a umrlo 736 osoba. U ukupnim brojkama to zvuči ovako - Pula je prema popisu iz 1991. godine imala 62.378 stanovnika, 2001. pala je na 58.594 stanovnika, a po popisu iz 2011. na 57.460 stanovnika. Iz desetljeća u desetljeće sve manje i manje.
Što može zaustaviti loše trendove? Hoće li uspjeti novodoseljeni i ubuduće nadomještati negativne brojke gradskog stanovništva kao što im je to pošlo za rukom 2018. godine? Za jasniju sliku treba ipak pričekati popis koji nas očekuje 2021., sve ostalo je na razini dojma, a dojam baš i nije dobar.