Državni statistički zavod objavio je podatke o broju rođenih i umrlih u svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Podaci se odnose na 2016. godinu, te pokazuju kako se stanovništvo u cijeloj zemlji smanjilo za 14 tisuća osoba. Negativan trend se nastavlja, jer se prema privremenim podacima od 1. studenog 2016. do kraja listopada 2017. godine Hrvatska bilježi 15.243 stanovnika manje bez onih koji iseljavaju.

U Hrvatskoj je rođeno je u 2016. godini 37.537 djece, dok je preminulo 51.542 osobe, što je vitalni indeks - odnos živorođenih i umrlih - spustilo na 72,8 posto. Statistika pokazuje kako se demografska slika Hrvatske pogoršala u odnosu na 2015. godinu, ali i kako je vitalni indeks stanovništva veći nego u prethodnim godinama, 2012., 2013. i 2014. Ipak, u posljednjih pet godina značajno se smanjio prirast stanovništva, te je broj umrlih nadmašio broj živorođenih za šezdeset tisuća ljudi.

Manje stanovnika

U Istarskoj županiji tijekom 2016. godine rodilo se 1.669 djece, dok je umrlo 2.354 osobe. Evidentan je višegodišnji trend smanjenja rođenih koji traje još od 2012. godine kada su rođene 1.832 bebe. Negativni prirast u 2016. godini iznosi 685 osoba, dok je vitalni indeks na 70,9. Među istarskim gradovima više je rođenih nego umrlih u Buzetu - 59 djece je rođeno dok je 54 preminula Buzećana, te u Poreču gdje je rođen jedan stanovnik više nego što ih je umrlih. Novorođene djece u Poreču bilo je 147. Najmanji vitalni indeks među istarskim gradovima imaju Buje (37,7 odnosno 33 žitelja manje), Pula (61,8 odnosno 262 stanovnika manje) i Labin (63,2 odnosno 46 stanovnika manje).

U Novigradu je zabilježeno 26 rođenja, te 36 smrti, dok u Pazinu na 74 rođene djece dolazi 108 preminulih. Rovinj je "u minusu" za 29 žitelja (rođenih je bilo 129, preminulih 158), dok Umag bilježi "manjak" od 28 stanovnika (103 rođena i 131 umrli). U Vodnjanu je zabilježeno 52 rođenja i 59 sprovoda.

U istarskim općinama najveći prirodni prirast zabilježen je u općini Gračišće gdje se vitalni indeks popeo na 188,2, odnosno rođeno je 17 djece, dok je umrlo devet osoba. Vitalni indeks u plusu je i u općinama Brtonigla (181,8), Funtana (128,6), Grožnjan (114), Motovun i Sveti Petar u Šumi (po 125 posto). Najmanji vitalni indeks pokazuju općine Cerovlje (26,1), Fažana (42,6) i Oprtalj (42,9).

Trendovi pokazuju da je poljuljana važnost institucije braka, isto kao i u Europi. U Hrvatskoj se 19 posto djece rodi izvan braka. Premda se i u Istri najveći broj djece rodi u braku, njih 1.194, vanbračno je bilo 475 dijete. Proporcionalno najviše je vanbračnih na području Buja - 11 u odnosu na 9 djece rođenih u braku. U Puli je 141 dijete rođeno vanbračno, a 282 roditelja su u braku.

Prosječna starost majke pri prvom porodu u blagom je porastu već dugi niz godina. Primjerice u 1968. iznosila je 22,8 godina, a u 2016. je gotovo 29 godina. U Istri najveći broj žena rađa od 30 do 39 godina starosti (958). (D. GRAKALIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU

Povezane vijesti

• Lani u Istri sklopljeno 930 brakova, osam istospolnih
• VIŠE ISTRANA UMIRE NEGO ŠTO IH SE RAĐA Samo lani u Istri nestala općina veličine Grožnjana
• U SEDAM GODINA HRVATSKA JE OSTALA BEZ 200.000 STANOVNIKA Prošle godine rekordan broj umrlih, nikad manje rođenih. Demograf Šterc: To je demografski slom