UTRKA ZA ZARADOM
KINESKE PATKE DOLETJELE U PULU. TRAŽE TURISTE OKO PULSKOG AMFITEATRA - Vlasnici suvenirnica zaboravljaju da je suvenir simbol lokalnog identiteta, ekspresija kulturne baštine i promotor turizma
Kakve veze imaju guske ili patke s Pulom. Baš nikakve. S Rimom imaju, jer legenda kaže da su spasile Rim. Koza bi još imala smisla, ali patka baš nikada nije bila dio naše povijesti. Možda je ingeniozni Kinez ili poduzetnik kreirao neku novu povijest s nekim novim bićima. Ono što je čaplja bila u Jugoslaviji to je patka u Hrvatskoj
Kakve veze imaju guske ili patke s Pulom. Baš nikakve. S Rimom imaju, jer legenda kaže da su spasile Rim. E sada i mi imamo Arenu baš kao i Rim, ali guske nisu spasile pulsku Arenu, a sigurno neće spasiti ni turizam, iako se prodaju kao suveniri. Izgleda da su guske iz Kine doletjele u Pulu, Fažanu i svako turističko mjesto na istarskoj obali. U Fažani su se čak obukle u Supermena i nogometaša, dok su u pulskom turističkom prstenu, suvenirnici 50-ak metara do Arene one sa mašnama, u cipelama, više nekog retro gospodskog štiha.
I opet nije jasno što guske traže uokolo pulskog amfiteatra? Traže turiste. Koza bi još imala smisla, ali guska ili patka baš nikada nije bila dio naše povijesti ili ingeniozni Kinez ili poduzetnik kreira neku novu povijest s nekim novim bićima. Kakogod bilo, ono što je čaplja bila u Jugoslaviji, to je guska u Hrvatskoj. Mlađe generacije, milenijalsi vjerojatno se ne sjećaju čaplji, tog šund besmislenog drvenog kao dekorativnog predmeta, koje su se prodavale na štandovima tržnica, i kako leksikon YU mitologije navodi, u narodnoj radinosti. Čaplja je zauzimala mjesto poput kičaste zlatne venecijanske gondole i u pravilu se postavljala na neki statusni simbol u stanu – televizor, komodu, frižider.
Čaplje nisu iz Čapljine
Sredinom 1980-ih, kad je trend čaplji već bio na zalasku, Radio Split emitirao je anketu u kojoj su građani mahom negodovali nad dominacijom ovog artikla u turističkoj ponudi. Na pitanje: “Znate li gdje se proizvode ovi suveniri?” jedan od prolaznika uskliknuo je: “Pa valjda u Čapljini!?”. U stvarnosti, čaplje su širom Jugoslavije izrađivali zatvorenici u takozvanim Zaštitnim radionicama za rezbarstvo i pletarstvo. Eto, nije bilo iz Čapljine, a bogami ni iz Kine.
Kad smo prodavačicu u Fažani upitali gdje se proizvode guske znakovito je pogledala i rekla pa tamo gdje se sve proizvodi – u Kini. Pulske su guske, prema navodima prodavačice djelo porečkog umjetnika poduzetnika. Kada smo upitali kupuje li tko guske, odgovor je bio potvrdan „Kupuju, kupuju jer kažu da to nisu nigdje vidjeli“, rekla nam je simpatična prodavačica u Fažani.
Uz guske u ponudi su velike maske za kupanje, delfini u kugli sa snijegom, drvene žlice i sve moguće majice s natpisima popularnih video igara pa do duhovitih majica koje s Pulom nemaju nikakvu poveznicu, baš kao ni guske. U utrci za brzom zaradom, vlasnici suvenirnica zaboravljaju da je suvenir simbol lokalnog identiteta, ekspresija kulturne baštine i promotor turizma. Suvenir je, zapravo, priča o destinaciji, svojevrsna emotivna poveznica i važan dio izgradnje dobrog imidža turističke destinacije. U Parizu ćete kupiti Eiffelov toranj, u Londonu Big Ben, a u Puli gusku ili svu hrpu plastičnog kineskog kontigenta koji se dovozi u kontejnerima.
Replike Arene
Osim suvenir shopa u amfiteatru, jedini suvenir koji u okolici Arene predstavlja Pulu su replike Arene i antičkih spomenika na malom štandu preko puta pulskog amfiteatra. Arena, Zlatna vrata, replike rimskih maski, magneti koje već godinama izrađuje pulska udruga Merlin, privlače mnogobrojne prolaznike. Ovi su suveniri djelo osoba s posebnim potrebama, ali i građana koji godinama pohađaju radionice udruge u Rojcu. Naime, radionice Merlin su tragom antičkog kazališta i rimske povijesti Pule krenule u oblikovanje suvenira - uspomena potaknutih izvorima takve autohtone prošlosti. Po uzoru na kamene maske s Maloga rimskog kazališta iz Arheološkog muzeja Istre te spomenika i antičkih građevina grada izrađuju se originalni suveniri iz prirodnog materijala (glina i gipsani odljevi) obojani i patinirani crvenom i sivom zemljom kao da su netom iskopani negdje u Istri ili Puli, objašnjava voditeljica Udruge Sofija Apostolovski.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
