Pula je grad specifičan po mnogočemu, pa i nedovoljnom broju biciklističkih staza. S obzirom na samu gradnju i uglavnom mediteranski izgled uskih ulica, koje su se kroz povijest širile iz starogradske jezgre prema drugim i rubnim dijelovima grada, i sama arhitektura je velikim dijelom diktirala razvoj biciklističkih staza, njihovu gradnju, proširenje ili prenamjenu.

Na području Pule trenutno postoji gotovo sedam kilometara označenih biciklističkih staza, doznajemo iz Grada. U odnosu na nešto više od četrdeset kvadratnih kilometara kopnene površine, sedam kilometara je nedostatno za grad u kojemu je promet jedna posebna tema, posebno u ljetnim mjesecima, a njegovo rasterećenje imperativ.

Zanimalo nas je na koji način u Gradu Puli vide ovu problematiku i postoji li plan za gradnju novih staza te smatraju li gradski oci da bi ulaganje u ovom pravcu ne samo rasteretilo promet, osobito tijekom turističke sezone, nego i obogatilo turističku ponudu.

Prometni kaos

Na naš upit, iz Grada su odgovorili da se „duljina biciklističkih staza planira povećavati prilikom izgradnje novih i(li) rekonstrukcije postojećih prometnica ukoliko za to postoje prostorni preduvjeti, a trase se ocijene kvalitetnima za daljnji razvoj“. Ističu i da je razvoj biciklističke infrastrukture njihovo strateško opredjeljenje, a temelji za njegovo unapređenje već su zacrtani u prostornim planovima.

„Treba, međutim, podsjetiti i na značajna financijska sredstva za razvoj ove infrastrukture pa se stoga kontinuirano prate i drugi relevantni izvori financiranja (ministarstva, EU fondovi, Fond za zaštitu okoliša i slični izvori) sve da bi realizacija bila čim brža na zadovoljstvo svih“, odgovaraju iz Grada.

Prometni kaos često je viđen prizor na pulskim ulicama. Dovoljan razlog tome su nepovoljni vremenski uvjeti koji, udruženi sa sezonskom gužvom, nerijetko stvaraju potpuni kolaps. Vječno gorući problem parkirnih mjesta, osobito stanovnika u samome centru grada, primorao je mnoge od nastanjenih u tom dijelu, da svoje automobile zamijene manjim vozilima. Neki od njih su se odlučili da im upravo bicikl postane glavno prijevozno sredstvo.

Međutim, u kojem god dijelu grada bili, pješaci na pločnicima itekako se moraju čuvati jer većina biciklista vozi upravo po pločnicima i to neprilagođenom brzinom. Kao takvi predstavljaju opasnost od nezgoda i neizbježnih ozljeda po sebe i prolaznike, među kojima su često djeca, koji u njihovim naletima postaju kolateralne žrtve zanesenog pedaliranja. No, dio krivice može se slobodno prenijeti i na nedostatak staza po kojima bi biciklisti mogli neometano prometovati, jer ovako na pločnicima ugrožavaju pješake, a na kolnicima prvenstveno sebe.

Kobne posljedice

Koliko je, statistički gledano, na području Pule, zabilježeno prometnih nesreća u kojima su sudjelovali biciklisti, odgovaraju iz Policijske uprave istarske:„U periodu od 2011. do 2021. godine zabilježene su ukupno 232 prometne nesreće biciklista, od čega jedna prometna nesreća s poginulom osobom, 206 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 25 prometnih nesreća s materijalnom štetom. U prometnim nesrećama stradalo je 190 osoba, među kojima je jedna osoba smrtno stradala, 33 osobe je teško, a 156 lakše ozlijeđeno“.

Iz Policijske uprave istarske navode i da je u osam mjeseci ove godine zabilježena 21 prometna nesreća biciklista, od čega je 18 nesreća s ozlijeđenim osobama, a tri s materijalnom štetom.

„U navedenim nesrećama stradalo je 17 osoba i to dvije osobe koje su teško ozlijeđene, a 15 osoba je lakše ozlijeđeno“, napominju iz PU istarske.

Na upit o učestalim akcijama provođenja nadzora u prometu usmjerenom na bicikliste, odgovaraju da „policijski službenici tijekom godine redovito provode akcije usmjerene na zaštitu najranjivijih skupina sudionika u prometu, a jedni od njih su upravo i vozači bicikla“. Ujedno upozoravaju sve vozače motornih vozila da „povećaju oprez i uvažavaju bicikliste u prometu, a vozače bicikla da se pridržavaju odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama“.

Inače, prema navedenom zakonu, točnije po člancima 112, 113 i 114, propisana su mjesta i pravila o načinu kretanja biciklista te propisana zaštitna oprema i sukladno tome odgovarajuće kazne za njihovo nepridržavanje. Prometnih pravila ljudi najčešće postaju svjesni tek kad ih prekrše. Svjedoci smo vremena u kojemu pješaci i vozači, bez obzira na broj kotača vozila, gotovo bezglavo sudjeluju u prometnim procesima. Nije iznimka da se služe sredstvima koja im odvraćaju pozornost i svjesnu prisutnost u prometu, a samo trenutak nepažnje može imati kobne posljedice. Do realizacije planova o biciklističkim stazama Pule važno je oboružati se strpljenjem. Koji god od sudionika u prometu bili.

Povezane vijesti

• NOVI USPORIVAČI PROMETA NA PULSKIM PROMETNICAMA: Evo gdje se postavljaju od sutra
• POSTAVLJAJU SE NOVI USPORIVAČI PROMETA NA PULSKIM CESTAMA: Evo gdje će se nalaziti
• U odnosu na biciklistički razvijene zemlje Hrvatska kasni nekoliko desetljeća