Vijesti o morskim životinjama pogođenim najezdom plastike u moru sve su češće, a zabrinjavaju i rezultati nedavnih istraživanja. Primjerice, ono provedeno na 102 kornjače u Mediteranu, Pacifiku i Atlantiku, pronašlo je mikroplastiku u svim primjercima. Mikroplastika je pronađena i u probavnom sustavu svih 50 istraženih jedinki kitova, dupina i tuljana nasukanih na britanskim obalama, a još gora situacija je sa ribom i mekušcima koje jedemo.
Olivia i njena kći stigle su u Istru. Njihov apel iz morskih dubina da prestanemo s upotrebom jednokratne plastike mogao se ovih dana čuti u Poreču, Umagu, a zatim i u Puli. Jučer se u predvečerje njihov tužan pjev razlijegao centrom grada privlačeći pažnju mnogih prolaznika. Malo tko je ostao imun na impresivan, ali i duboko tužan prizor ovih morskih divova koji su izranjali iz mora plastike na Trgu Portarata.
Riječ je akciji koju Greenpeace provodi u sklopu kampanje protiv jednokratne plastike kojom se želi podići svijest o tome da mora i bića koja u njemu žive trpe strašne posljedice naše upotrebe i nepoštenog odbacivanja jednokratne plastike u okoliš. U središtu Greenpeaceove kampanje trenutno je peticija za zabranu plastičnih vrećica koju je dosad potpisalo više od 50.000 ljudi. Građani su spomenutu peticiju mogli potpisati i na štandu u Puli, a mnogi su tu priliku i iskoristili. Međutim, razlika u interesu prema Greenpeacovoj akciji između domaćih i turista bila je očita. Gotovo svaki turist koji je prolazio pokraj štanda i šestmetarskih skulptura izranjajućih kitova zaustavio se, porazgovarao s aktivistima, potpisao peticiju ili se čak slikao ispred kitova s Greenpeacovim oblačićem na kojem je pisalo "No Plastic", a oni koji su bili sa djecom doveli su ih bliže i održali im kratku lekciju o tome što svojim neodgovornim ponašanjem činimo okolišu. S druge strane, u samo deset minuta najmanje je deset Puležana aktivistima odbrusilo "Ne zanima me", "Ne, hvala", "Da li dijelite besplatne kemijske ili torbe?" ili bi se nasmijali i samo produžili dalje. Naravno, s plastičnim vrećicama u rukama ili plastičnim slamkama u svojim plastičnim čašama.
- Je, da, očita je razlika, nažalost, između reakcija stranaca i domaćih građana. Stranci su puno više osviješteni o problemu plastike u okolišu, a mnogi se i interesiraju o zakonskim regulativama po tom pitanju u Hrvatskoj, pa se čude i kažu da je to u njihovim zemljama već odavno riješeno, odnosno zabranjena je upotreba jednokratne plastike. Nekako se trudim biti optimistična da će se i kod nas svijest građana o problemu zagađenja našeg mora i okoliša uskoro promijeniti, i puno nade ulažem u mlađe generacije koje već od vrtića uče o ekologiji, pa će možda tako utjecati i na svoje roditelje. Jer, ruku na srce, sve više mladih ozbiljno razmišlja o tome je li uopće fer roditi dijete u ovakvom svijetu koji svakim danom sve više ugrožavamo, bila je iskrena jedna od Greenpeaceovih aktivistkinja.
Vijesti o morskim životinjama pogođenim najezdom plastike u moru sve su češće, a zabrinjavaju i rezultati nedavnih istraživanja. Primjerice, ono provedeno na 102 kornjače u Mediteranu, Pacifiku i Atlantiku, pronašlo je mikroplastiku u svim primjercima. Mikroplastika je pronađena i u probavnom sustavu svih 50 istraženih jedinki kitova, dupina i tuljana nasukanih na britanskim obalama, a još gora situacija je sa ribom i mekušcima koje jedemo. Prema zadnjim podacima, prosječna gustoća plastičnog otpada u Sredozemnom moru je jedan komad na svakih četiri metra kvadratnih, što ga svrstava uz bok s takozvanim "oceanskim vrtlozima plastike". Stoga i ne čudi što je 2. srpnja stupila na snagu Direktiva EU o jednokratnoj plastici, čime počinje teći dvogodišnji rok za zemlje članice da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo. Osim toga, 3. srpnja obilježen je međunarodni Dan bez plastičnih vrećica, no ova akcija Greenpeacea nastavlja se i dalje, pa se tako Olivia i njena kći, nakon turneje po Italiji i Istri, ovih dana sele u Budimpeštu gdje će također svojim tužnim zovom pokušati dozvati pameti i naše susjede Mađare.