Nakon godina čekanja, raznih političkih prepucavanja i podmetanja u kojima je gradnja bolnice nerijetko korištena kao moneta za potkusurivanje, izgradnja najveće zdravstvene ustanove u Istri, u svojoj je završnoj fazi. Nakon punih 20 godina rada na dvije lokacije, udaljene međusobno par kilometara, bolnica je od ovog petka napokon počela objedinjeno raditi na jednom mjestu.

Više od 40 tisuća kvadrata, ukupno 425 kreveta, 1.306 zaposlenih, i što je najvažnije, jedna lokacija. Velika je to promjena za sve zaposlenike i pacijente koji će sve zdravstvene usluge moći dobiti bez šetanja s jednog kraja grada na drugi.

No,useljenje u nove prostore nije prošlo bezbolno. Nedostataka ima, a toga je svjesna i Uprava bolnice na čelu s ravnateljicom dr. Irenom Hrstić koja tvrdi da će se svi nedostaci rješavati u hodu. Naglašava da je nemoguće očekivati da na ovako kompleksnoj investiciji vrijednoj 100 milijuna eura, na samom početku sve bude savršeno.

- Postoje nedostaci koje izvođači moraju ukloniti u okviru dogovorene cijene. Sve što nije napravljeno u skladu s projektom, bit će na teret izvođača. S druge strane, ako je napravljeno u skladu s projektom, a mi ustanovimo da je to nefunkcionalno ili loše projektirano, onda to plaća bolnica. Na sve izvedene radove imamo garanciju od deset godina, naglasila je dr. Hrstić.

Porođajne muke kod preseljenja treba proći, cijeli se sustav još treba uhodati, no ono što je bitno, jest da su pacijenti i zaposlenici dobili nove i suvremene prostore u kojima će sada u organiziranijem sustavu dobiti adekvatnu medicinsku uslugu.

Naša je ekipa zavirila u nove prostore kroz koje su nas proveli ravnateljica bolnice i njen pomoćnik dr. Ivica Fedel. Krenuli smo od hitnog prijema od kojeg sve kreće.

U velikoj prostranoj čekaonici, zatekli smo prve pacijente. Neki nam kažu da nisu vjerovali da će doživjeti preseljenje i dovršetak gradnje ove nove zdravstvene ustanove. Puljanka s kojom smo kratko razgovarali priznaje da se još uvijek lagano gubi po bolničkim hodnicima koji su sada međusobno povezani i umreženi u jednu kompleksnu cjelinu.

- Vidi se da još treba završiti neke stvari, ali prvi dojam je fenomenalan. Čuju se doduše kritike sa raznih strana, kako ne valja ovo ili ono, ali svi zaboravljaju ono najvažnije. Dobili smo novu bolnicu. Prije su svi kukali kako se stara raspada, sad opet ne valja, kaže pacijentica.

Bolnicu ne čine zidovi, već ljudi ali s novom opremom i najsuvremenijom tehnologijom, bit će puno lakše privući kvalitetan kadar i vrhunske specijaliste. Ujedno, bit će to izazov za vodstvo koje računa da će nova ustanova biti mamac za sve one kojima će biti izazov doći raditi u Pulu.

Posjetili smo bolnički hitni prijem koji je objedinjen za sve pacijente - internističke, kirurške, oftalmološke, pedijatrijske, ginekološke, ORL. Novost je obližnja ambulanta posebnog dežurstva Istarskih domova zdravlja koja će raditi vikendima i blagdanima. Ravnateljica dr. Irena Hrstić kaže da će se u okviru Objedinjenog bolničkog hitnog prijema nalaziti rendgen i CT uređaj.

- Očekujemo skorašnje preseljenje CT uređaja sa stare lokacije, a za to trebati izdvojiti oko 120 tisuća kuna, kaže dr. Hrstić. Pokazuje i obližnje boksove na hitnom prijemu koje još treba do kraja opremiti.

- Glavni koncept na kojem počiva organizacija je takozvano "hodanje u kontinuitetu". Znači, nema križanja i pacijenti se od punkta hitnog prijema šalju dalje gdje treba, ovisno moraju li na dijagnostiku, operaciju ili kasnije na odjel, kaže dr. Hrstić, koja nas odvodi do velike opservacijske sale na kojoj je u trenutku našeg posjeta, ležalo nekoliko pacijenata. Popričali smo i s mladim liječnikom na hitnom prijemu dr. Stefanom Gjonijem. I on je oduševljen i sretan zbog preseljenja.

- Ukratko, sve je po standardima, što će nam znatno olakšati rad s pacijentima. Još neke male finese, ali sve će biti OK. Ovdje na novoj lokaciji je sve objedinjeno i puno je lakše doći do specijalista i direktno se savjetovati s kolegama, zbog čega pacijente možemo puno lakše obraditi. To je vrlo važan aspekt rada na hitnom traktu. Tek smo krenuli i još se uhodavamo ali prezadovoljni smo, kaže dr. Gjoni.

Kompletan sustav počiva na konceptu povezanosti, ovisno ide li pacijent na operaciju, odjel ili dobiva terapiju u opservaciji.

- Iako pacijenti mogu u hitnom prijemu biti do 24 sata, naša je ideja da ne budu duže od pet sati, jer time se omogućava veća cirkulacija pacijenata, kaže ravnateljica.

Stižemo i do novog Odjela za anesteziju, reanimatologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli. Razgovaramo sa specijalistom anesteziologom i intenzivistom dr. Nikolom Žgrablićem koji je u trenutku našeg dolaska u sali intenzivne njege zaprimio prve pacijente.

- I mi se još uhodavamo, ali sigurno će biti bolje nego u Mornaričkoj bolnici. Imamo niz nove opreme, kao što su novi respiratori koji spadaju u sam vrh suvremene tehnologije. Tu su i moderni sustavi za monitoring i praćenje pacijenata, nove dizalice kako bi pacijente

lakše okretali. Tehnologija i oprema s kojom sada radimo je vrhunska. Ovdje smo prije svega radi pacijenata i ono što nama olakšava posao, automatski olakšava i njihov oporavak i liječenje. Imamo i prostor za izolaciju i prostore za oporavak pacijenata. Znači, pred sam ulaz u salu, u tom prostoru pripremamo pacijenta ili ga nakon operacije smještamo da se oporavi od anestezije. Na taj način pacijent sigurnije odlazi na odjel, a sve to ubrzava protok pacijenata, što u konačnici znači i veći broj operacija. Toga prije nije bilo. To je zapravo soba pred prostora i to iziskuje povećani broj anesteziologa u odnosu na ovo što sada imamo, jer imamo više radilišta. Zasad nas ima dovoljno, ali kada krene puni pogon, vidjet ćemo, kaže dr. Žgrablić.

Odlazimo do centralnog operacijskog bloka koji čini samu jezgru nove bolnice. Ukupno je deset vrhunski opremljenih operacijskih sala. Potvrđuje to dr. Ivica Fedel dodajući "da ovo što pulska bolnica danas ima spada u zadnji krik tehnologije".

- Mogao bih to opisati u jednoj rečenici. Istra je dobila bolnicu za ovo stoljeće. Upravo su operacijske sale jedna od najzahtjevnijih i najsofisticiranih dijelova. U ovom dijelu nalaze se i prostori intenzivne njege i centralna sterilizacija. U novim salama imamo mogućnost raditi operacije po najvišim standardima. Sve je umreženo u vrlo sofisticifiran sustav koji nam omogućava niz neinvazivnih metoda. U salama su montirane kamere, a liječnici putem ekrana koji su ugrađeni u zidove i putem modernog softverskog sustava, mogu međusobno komunicirati. Radi se o metodama gdje je stupanj sigurnosti pacijenta na apsolutno najvišoj razini, kaže dr. Fedel i dodaje:

- Bit rada bolnice su tehnologije. Cijeli tok razvoja ove bolnice bio je, da ne kažem, na krivoj nozi. Uvijek su se postavljala pitanja treba li gradili ili ne, koliko bolnica treba biti velika? No ovakvu tehnologiju koju mi sada imamo, ne možete staviti u garažu. Da bi dobili vrhunsku opremu, za to morate imati uvjete i kvalitetnu zgradu. Sveto trojstvo su definitivno zgrada, ljudi i tehnologija, kaže dr. Fedel, dodajući da se bolnica može pohvaliti najmodernijom opremom u Europi.

Naglašava da je operacijski blok skroz centraliziran što pojeftinjuje sustav. "Prije smo imali sale na ginekologiji, na ušnom odjelu, ljudi su bili rasipani, "šetao" je sterilni materijal i organizacijski je sve to bilo jako komplicirano. Recimo, instrumentarka nije mogla uskočiti ako treba pomoći nekom drugom u sali, a sada konceptualno sve ide na okrupnjavanje. Važno je što se i centralna sterilizacija nalazi odmah ispod operacijskog bloka, pa sav materijal dolazi liftom. Ljudi su na okupu i sve bitno se nalazi na jednoj razini. Recimo, intenzivna njega se nalazi na pet koraka od sala i svaki pacijent koji treba takvu skrb, u kratkom se roku tamo može smjestiti, kaže dr. Fedel.

Uvodi nas u najmoderniju salu u kojoj dok ulazimo svira relaksirajuća glazba.

- Trenutno smo u sali koja je prilagođena minimalnoj invanzivnoj kirurgiji gdje se veliki dio operacije radi na male otvore. Puno toga u hitnoći radi se laproskopski, znači kroz minimalno invazivne kirurške metode što predstavlja "zlatni standard", kaže dr. Fedel.

Popričali smo i sa sestrom Iris Signorelli koja već 40 godina radi u operacijskim salama.

- Ovo što sam doživjela je nevjerojatno. Nakon toliko godina, stvarno ne mogu vjerovati da sam to dočekala. Od prvog dana radim u operacijskoj sali i ovo je za sve nas djelatnike i pacijente velika stvar. Imala sam 18 godina kada sam kao sestra ušla u operacijsku salu. Prostori su funkcionalni i vrhunski, kaže sestra Iris.

- Mi smo postali referentni centra za Olympus i ova tehnologija omogućava nam veliki napredak u radu. Očekujemo iskorak u sigurnosti, kvaliteti i širenju djelatnosti, jer na staroj lokaciji nismo bili u mogućnosti raditi sve ono što znamo, kaže dr. Fedel. Pokazuje nam još jednu salu čiji su zidovi kompletno obloženi olovom kako bi se spriječilo zračenje.

Upitali smo ga što kažu kolege i kako komentira kritike na račun preseljenja i niz nedostataka.

- Kada bi se svi bavili pacijentima, bilo bi manje priča i podmetanja. Ogroman smo kolektiv i ima svega i svačega. Kao javna ustanova, naš primarni posao je sigurnost građana i zaposlenika, ali to vam s jedne strane veže ruke jer nemamo mehanizme nagrađivanja i kažnjavanja. Vrlo je teško upravljati sustavom u kojem imaš samo odgovornost, a jako malo alata da upravljaš. Jasno je da se ljudi boje promjena, ali mislim da slike govore više od riječi, kaže dr. Fedel, pokazujući fotografije oronulih odjela u Mornaričkoj bolnici.

- Ako me netko uspije uvjeriti da je tamo bilo bolje, neka se javi. Bolnica nije savršeno izgrađena, postoje arhitektonske greške, ali projekt je trajao 20 godina i građen je za jedno drugo vrijeme i drugu medicinu koja se zadnjih deset godina skroz promijenila. Niti jedna bolnica nije skroz završena, jer kad završite jedan ciklus, odmah krećete u nadogradnju i početak rada na nečem novom. To je stalna nadogradnja, edukacija i razvoj, kaže dr. Fedel.

U bolnici računaju na vraćanje specijalizanata, a u ovom ih je trenutku preko 70 na specijalizaciji.

- Naša je intencija novom ustanovom i vrhunskom opremom privući kvalitetan kadar. U pregovorima smo s vanjskim liječnicima koji bi došli raditi i paralelno bi educirali naše liječnike. Dermatologija je do jučer bila problem, a sada imamo nekoliko liječnika. Nedavno je došao i novi neurolog. Gorući problem je manjak medicinskih sestara i pomoćnog osoblja, kaže dr. Fedel.

Iako su preselili, gradnja bolnice još nije završena. Trenutno su u tijeku radovi na zgradi ginekologije, što bi trebalo trajati deset mjeseci, a očekuje se da bi kroz godinu dana svi radovi mogli završiti.

- Intenzivna, operativa, sale, moderna kuhinja, kotlovnica, centralna sterilizacija, kompletna duša bolnice je u novom dijelu. Preostali stari dio se renovira i šire se neki odjeli kako bi mogli dobiti i dvokrevetne sobe. Ima ljudi koji su oduševljeni, pogotovo operativne struke jer to je za njih sada jedan sasvim drugi svijet.   Pacijenti su prije stajali na cesti, po hodnicima, čekaonice skoro da nisu postojale. Na ovoj jednoj lokaciji točno znate gdje je pacijent i kuda ide, nema jurcanja između dvije lokacije, veća je kontrola nad ulazom civila po odjelima i nema više prešetavanja kako kome padne na pamet. Imat ćemo i veliku konferencijsku salu za edukacije i prezentacije. Neformalna komunikacija među liječnicima će biti puno bolja. Na staroj je lokaciji svatko bio u svom filmu. Ja i ne znam pola kolega jer smo bili raspršeni, a sada ćemo se svi ovdje cirkulirati, napominje dr. Fedel.

Bolnica ima i veliku centralnu garderobu za zaposlenike i novu kantinu. Uvode se i kartice za kontrolu ulaska djelatnika, a u pripremi je i realizacija projekta helidroma za što već postoje sve dozvole. Uskoro će krenuti i kontrola bolničkog parkirališta, a za početak plan je montirati kontrolne rampe. Kako je otkrio dr. Fedel parkiralište bi trebalo ići u koncesiju, a postoji mogućnost izgradnje nadzemne garaže na dvije etaže.

Povezane vijesti

• EU novcem opremljena dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija: Od veljače za istarske pacijente nove dijagnostičke i terapijske metode
• Građani se žale na duge liste čekanja u pulskoj bolnici, a sami stvaraju problem. Mnogi se uopće ne pojave na zakazanom pregledu. To čak nije ni najgora stvar
• Pulska bolnica već je angažirala neke umirovljene liječnike i medicinske sestre koji će povremeno raditi u specijalističkim ambulantama. U POMOĆ STIŽU I LIJEČNICI IZ ROVINJSKE ORTOPEDSKE BOLNICE