Objavljujemo treći i posljednji nastavak velikog intervjua s Dušicom Radojčić, čelnicom novoosnovane pulske podružnice stranke Možemo. Prvi dio možete pročitati ovdje, a drugi ovdje.

- Kako netko tko je formiran kao aktivist može biti dobar političar? Te su dvije pozicije često u konfliktu. Vi imate karakter aktivista.

- Žao mi je što se nastavlja s tom tezom da se građanski aktivizam kosi s političkim angažmanom. Taj su spin vjerojatno podmetnuli oni koji se boje aktivista u politici. Aktivizam je pozitivna osobina, naročito u neuređenim državama poput naše u kojima se građani moraju samoorganizirati da bi ostvarili prava koja im pripadaju po zakonu, a vlast ih ne osigurava. Što bi se dogodilo da se građani nisu organizirali i aktivirali u Petrinji?

U 20 godina aktivističkog angažmana pokazala sam koje vrijednosti i ciljeve zastupam. Ulaskom u politiku nisam promijenila ciljeve već učinkovitost metoda kojima ih namjeravam ostvariti. Kao aktivistica sam se borila za demokratsku odgovornost vlasti, sudjelovanje građana u odlučivanju, ekološku održivost i društvenu pravdu. Za to ću se sada zalagati putem politike.

- Ima li sličnih primjera u svijetu?

- Svijetli primjeri su aktivistica Ada Colau, gradonačelnica Barcelone, poznati okolišni aktivist Nicolas Hulot koji je 2017. postao francuski ministar zaštite okoliša i, naravno, Tomislav Tomašević, bivši predsjednik Zelene akcije i najbolji kandidat za gradonačelnika Zagreba. Imamo kao primjer i Sandru Benčić koja je podigla standarde rada u Saboru i općenito političke komunikacije.

- Javnost vas vrlo često percipira kao antiprotivnu svakoj vrsti promjene, napretka, investicija.

- Ako pod napretkom, promjenom i investicijama mislite na davanje dijelova pulskog priobalja u koncesije na 99 godina i pretvaranje velikih dijelova pulske obale u turističke resorte zatvorenog tipa s golf igralištima - da, tome se protivim jer to nije razvoj, to je neokolonijalizam. Razvoj mora biti razvoj za sve, a ne samo za neke, razvoj uključuje ne samo ekonomsku nego i društvenu i okolišnu komponentu. Nužan je prelazak na tzv. zelenu ekonomiju koja štedi resurse, povećava društvenu jednakost i smanjuje rizike za okoliš. To što je taj pojam i praksa, već uvelike u primjeni u razvijenim gradovima, ovdje nepoznat, zasluga je dosadašnje vlasti i njihovog načina upravljanja gradom.

- Kako ćete financirati predizbornu kampanju?

- Donacijama građana i vlastitim sredstvima stranke.

- Što imate od imovine?

- Imam stan, auto iz 2003. i motor iz 2007. godine.

- Imate li druga primanja, osim onog u Zelenoj Istri?

- Nemam.

Povezane vijesti

• Kobni kolumbijski ugljen upozorenje za Plomin
• Vrata širom otvorena samo za zrmane!
• DUŠICA RADOJČIĆ Najpoznatija pulska aktivistica nakon dva desetljeća na čelu Zelene Istre politički se angažirala i postala prvo ime stranke Možemo! u Puli. Najavila je predizborne planove te otkrila hoće li biti i kandidatkinja za GRADONAČELNICU PULE