Ne možemo s puno toga biti zadovoljni s obzirom da konstantno rastemo ispod tri posto. To nije dovoljno da bi se neko bolje stanje u zemlji osjetilo, da bismo imali bolji standard, da bi plaće bile veće * Mi nismo postigli standard da bismo mogli u svojoj zemlji živjeti dostojno čovjeka, a kamo li da uništavamo industriju i ne mislimo o svojoj budućnosti

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, istarskog ogranka Udruge poslovnih žena KRUG, ujedno i dugogodišnja uspješna predsjednica Uprave Tehnomont grupe, nakon niza vrijednih državnih priznanja ove je godine dobila i nagradu Istriana, a poslovni tjednik Lider svrstao ju je među deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa.

Pitamo je što joj znači Istriana, priznanje koje je dobila za dugogodišnji uspješan rad u poduzetništvu.

- Iskreno, znači mi jako puno. Dobila sam puno nagrada, ali ono što sam dobila doma, to mi je nekako pri srcu. Kad dobiješ priznanje među svojima, stvarno mi je bilo drago i strašno mi je bilo teško što nisam mogla prisustvovati samoj dodjeli da se zahvalim svim divnim ljudima, i ono što me najviše raznježilo, svi oni koji su putem telefona glasali za mene, a čula sam da je bilo jako puno glasova, evo njima sam se od srca htjela zahvaliti, pa evo koristim priliku da se svima zahvalim. Moj sin je bio predstavnik pa je on zamijenio mamu na dodjeli i preuzeo nagradu.

- Kako ocjenjujete proteklu poslovnu godinu, s čime možemo biti zadovoljni, a što je potrebno poboljšati kad je riječ o poslovnom okruženju i zakonodavstvu?

- Ne možemo s puno toga biti zadovoljni s obzirom da konstantno rastemo ispod tri posto. To nije dovoljno da bi se neko bolje stanje u zemlji osjetilo, da bismo imali bolji standard, da bi plaće bile veće. Velik je pritisak na poslodavce zbog velikog nedostatka radne snage. Počele su se povećavati plaće koje ne prate produktivnost. Ako ste ugovorili posao, ne možete samo podizati plaću, znači da to radite nauštrb profita ili ono što je još gore, nauštrb svojih budućih investicija. Ako ne investiramo, ako ne pratimo trendove, nećemo biti ukorak s našom konkurencijom, tako da se onda vrtimo u začaranom krugu. Ovaj pokušaj Vlade što nam je povećala neoporezivi dio za nagrade radnicima pozdravili smo, međutim, još uvijek imamo prevelika davanja, prevelike namete, od parafiskalnih, gradskih, županijskih, sve do državnog nivoa. To opterećuje poslodavce, a ono što svi hoćemo bolji je standard za sve nas, za naše građane. Ako rastu plaće, rastu i mirovine, znači, trebamo svi skupa težiti tome, a to će se postići ako se reformira javna uprava, ako smanje svoje troškove. Vidimo da državni proračun koji su predložili za iduću godinu nije obećavajući zato što su nam troškovi veći od prihoda, a znate ako doma trošite više nego što ste zaradili, idete u minus i onda se teško čupate iz tog problema. Znači, treba trošiti ono što se zaradi.

- Što od Vlade očekujete u 2019. godini?

- Želje su nam velike, ali realne mogućnosti su nešto drugo. Očekujemo da se realizira najava ministra gospodarstva Horvata o smanjenju parafiskalnih nameta. Ministar Zdravko Marić je rekao da reforma njegovog Ministarstva financija nije gotova. No, ako krene Ministarstvo gospodarstva, ne znam hoće li se priključiti Ministarstvo financija. I iz Ministarstva uprave najavljuju reforme, a ovo što su ponudili nije obećavajuće i ne vidimo hoće li se na taj način smanjiti javna uprava, niti da će biti puno efikasnija.

- Je li ključno smanjenje javne uprave da bi se moglo rasteretiti gospodarstvo?

- Realni sektor ne može servisirati enorman birokratski aparat. Tu mislim i na javna poduzeća koja imaju monopolistički položaj, a stvaraju gubitke te imaju visoka primanja. Oni sebe moraju srediti, svesti se na optimalan broj koji može pružiti brzu i stručnu uslugu na vrijeme. Vidimo na kojem smo mjestu po izdavanju građevinskih dozvola, koji su to administrativne barijere koje koče bilo kakvu investiciju. Znači, treba biti prohodno, transparentno i u svrsi gospodarstva, a ne da su oni sami sebi svrha.

- Osjećate li u HUP-u egzodus radne snage? Sad više nisu problem samo liječnici, nego radnici ostalih struka.

- Stanje je alarmantno u Međimurskoj županiji s obzirom na blizinu granice i evidentno je da su u metalnoj industriji problemi upravo zbog odlaska radne snage. Nisu to samo turizam i građevina, nego i metalna industrija, liječnici i da to praktički ne staje. Nedostaju i ICT stručnjaci koji imaju najveća primanja u Hrvatskoj. Znači, nije prvenstveno razlog plaća, nego opća situacija u državi. A što se plaće tiče, nije problem otići iz Hrvatske jer svi drugi stoje bolje. Gdje god odeš, imat ćeš veću plaću nego u Hrvatskoj. Samo je pitanje hoćeš li raditi u struci ili ćeš raditi bilo što za veću plaću.

- Rekli ste da nedostaje metalaca. Koliko je uljanikovaca prešlo u Tehnomont, odnosno koliko ih nedostaje u Tehnomontu?

- Mi nemamo taj problem, nemamo potrebe za velikim brojem radnika. To su normalne smjene ljudi, tako da ne možemo reći kao Tehnomont da imamo velik problem s nedostatkom radnom snage. Imamo problem zbog nedostatka stručne radne snage koju možemo zaposliti u Njemačkoj sa znanjem njemačkog jezika i kompetencijama da bismo na tom tržištu bili kvalitetni. To su razna zanimanja, od rukovodećeg kadra do brodomontera i varioca. Međutim, činjenica je da iz Uljanika baš i ne žele odlaziti u Njemačku, radije bi išli u Italiju ili bi bili doma. Malo se njih javlja za rad u Njemačkoj.

- Što je s kvotama koje odobrava država, jesu li dovoljne?

- Najveći je problem s nedostatkom radnika u turizmu, građevini i metalskoj industriji. Te kvote se intenzivno iz godine u godinu povećavaju zahvaljujući ovoj Vladi, ali znamo kakvi su problemi bili za mandata prijašnje Vlade. S druge strane, stav je sindikata da imamo nezaposlene, da nam ne trebaju kvote. Prema tome, mi smo se jako kasno otvorili prema kvotama i uvozu radne snage kad je taj bazen takorekuć opustošen. Vidimo napore ministra rada da se uvezu radnici iz Ukrajine. No, dok smo mi pričali bajke, raspravljali o tome trebaju li nam strani radnici ili ne, ljudi iz BiH, oni su otišli u Njemačku i druge zemlje koje su bile atraktivnije od Hrvatske gdje, osim toga, nisu bili dobrodošli. Sad kad su kvote pojačane, baš i nema navale u Hrvatsku. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Povezane vijesti

• Istra pridonosi većem prosjeku žena u poduzetništvu
• Poznata pulska poduzetnica izabrana za POTPREDSJEDNICU BUSINESSEUROPE
• Gordana Deranja iz pulskog Tehnomonta zastupat će interese poduzetnika u Europi