RAZGOVOR
Emina Popović Sterpin, nova pulska pročelnica za kulturu: Planira se moderni interpretacijski centar u jednoj od utvrda
Emina Popović Sterpin (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Emina Popović Sterpin nova je pročelnica Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva Grada Pule. Nakon imenovanja na funkciju ovog kolovoza, na kojoj je zamijenila Lenu Radunić, i nakon što je "skenirala" stanje svog resora, uputili smo joj nekoliko pitanja da bismo dobili uvid u smjer kulturne politike Grada Pule.
- Završila sam povijest umjetnosti i talijansku književnost na Padovanskom sveučilištu i nakon školovanja ostala živjeti u Italiji gdje sam se bavila znanstvenim istraživanjima u suradnji s matičnim Sveučilištem, simultano i pismeno prevodila, bila angažirana u venecijanskoj gradskoj galeriji, organizirala kulturne evente. A onda je želja za domom i Pulom postala prevelika pa napuštam Padovu, vraćam se u Pulu i nastavljam suradnju sa Sajmom knjige uz kojeg sam odrasla. Ubrzo postajem dio stalnog produkcijskog tima Sajma, gdje sam provela proteklih osam intenzivnih i vrlo kreativnih godina. Radeći s istaknutim kulturnim djelatnicima, autorima, umjetnicima, surađujući s raznim organizacijama, gradskim i brojnim međunarodnim kulturnim institucijama, stekla sam nova i proširila stara znanja u oblikovanju i upravljanju, kreiranju i realizaciji manjih i većih, dakle zahtjevnijih projekata u kulturi. Također, kao glavna producentica Sajma knjige i Monte Librića i dalje sam radila kao kustosica umjetničkih izložbi, ukratko nam je izložila.
- Koliko je sredstava za kulturu namijenjeno iz proračuna Grada za 2022. godinu, koliko je to u odnosu na lani i hoće li doći do promjena, odnosno odstupanja od predviđenih programa zbog manjka sredstava?
- Za ovu godinu u proračunu Grada Pule osiguran je 31 milijun kuna, računajući i prihode iz drugih izvora, što je, podcrtavam, gotovo isti iznos u odnosu na 2021. godinu. Upravo smo u fazi izrade proračuna za 2023. godinu, limiti su zadani i mogu reći da su sredstva planirana za kulturu iz gradskog proračuna nešto veća. Kolikogod velika sredstva bila, nikad dovoljno: pulska scena je vrlo produktivna, kvalitetna i bilo bi izvrsno da imamo na raspolaganju barem dvostruko više, no i s tim što imamo trudit ćemo se napraviti najbolje što možemo.
- Kad je riječ o manifestacijama u kulturi, koje i dalje ostaju, a koje nove planirate?
- Manifestacije koje će se sigurno odvijati uz gradsku podršku naredne dvije godine jesu one za koje su sklopljeni trogodišnji ugovori o financiranju, inače uvedeni s ciljem stabilizacije nezavisne scene i održavanja programskog kontinuiteta. Koje manifestacije ostaju i koje nove dolaze, vidjet će se nakon vrednovanja pristiglih prijedloga na javni poziv za 2023. budući da se programi utvrđuju upravo temeljem provedenog natječaja.
- Svojedobno je najavljeno i osnivanje gradskog muzeja - hoće li se to dogoditi u skoroj budućnosti i na kojoj lokaciji?
- Jedan od kapitalnih projekata je upravo otvaranje Interpretacijskog centra povijesti Pule. Kako nam je želja je da se to realizira u narednom razdoblju, tako u 2023. godini krećemo s izradom projektne dokumentacije. Riječ je o suvremenom obliku interpretacije baštine u odnosnu na konvencionalne muzeje. Pula je grad iznimno bogate kulturno-povijesne baštine i zaslužuje jedan takav centar, a uz to nema ni gradski muzej. Riječ je, dakle, o modernom interpretacijskom centru koji će na suvremen način pričati priču Pule te obrađivati sve tematske cjeline naše bogate povijesti. Nalazit će se u jednoj od pulskih utvrda pa će se istovremeno i fortifikacija rekonstruirati i oplemeniti novom funkcijom i sadržajem.
- Hoće li to biti u tvrđavi Maria Luisa? Gradonačelnik Filip Zoričić lanjskog je listopada u našem listu najavio da će ondje biti upravo interpretacijski muzej.
- Još nije odlučeno u kojoj, ali Maria Luisa nije u planu.
- Planira li se širenje skromnog stalnog postava u Muzeju suvremene umjetnosti? Muzejska zgrada se obnavlja: što je dosad učinjeno, a koji radovi tek slijede?
- Pitanje o obnovi je za pitanje za Istarsku županiju i Županijski odjel za kulturu. No, bez obzira što nismo osnivači, većinu projekata i programa koje je Muzej do sada predložio Gradu za financiranje kroz Program javnih potreba, kulturna vijeća Grada su podržala, a Grad Pula financirao. Vjerujem da će tako biti i ubuduće.
- Hoće li se mijenjati kriteriji za dodjelu sredstava udrugama?
- Kulturna vijeća predložila su kriterije koje će koristiti pri vrednovanju programa isključivo za narednu godinu. Plan je napraviti opsežnu analizu i po donošenju kulturne strategije utvrditi kriterije za vrednovanje programa koji će biti usklađeni s ciljevima utvrđenim kulturnom strategijom, a počet će se primjenjivati od 2024. godine. Također, razradit će se dodatno i sustav vrednovanja programa radi što objektivnije i učinkovitije financijske potpore kulturnom sektoru te pridavanju dodatne važnosti umjetničkoj izvrsnosti.
- Godinama se najavljivalo otvaranje pulske koncertne dvorane pri nekoj od ustanova. Što je s tom idejom?
- Od projekta se odustalo, uz ostalo i zbog neadekvatne lokacije. Pred nama je nekoliko kapitalnih projekata u narednim godinama što se tiče investiranja u postojeću i novu kulturnu infrastrukturu, ali u ovom trenutku nije predviđena gradnja novih objekata. U sljedeće tri godine, dakle, izgradnja i otvaranje novog prostora poput dvorane zasad nije u planu. Smatram da Puli fali ne konkretno koncertna dvorana, već adekvatna i logistički opremljena polivalentna kulturna infrastruktura u vlasništvu Grada koja bi i u zimskom periodu mogla služiti za produkciju i prezentaciju značajnih kulturnih događanja. Time bi se izbjegli i veliki troškovi najma prostora i logistike s kojima se moraju nositi svi vaninstitucionalni pulski kulturni djelatnici koji rade veće i velike programe i manifestacije u zatvorenom prostoru.
- Dječji kreativni centar, bivši Pionirski dom, relativno je nedavno obnovljen. Koji se novi sadržaji ondje planiraju?
- Radovi na cjelokupnoj obnovi i opremanju Dječjeg kreativnog centra završeni su prije gotovo dvije godine da se najmlađima osigura najviši standard boravka i rada u centru, naravno primjeren njihovim željama i potrebama. U Dječjem kreativnom centru trenutno djeluje Teatar Naranča koji je u 11 godina postojanja odigrao gotovo 1.700 predstava, ali i Studio za stvaralačke aktivnosti Zaro iza kojeg su 20-ak albuma, brojni nastupi, nagrade; tu je i najstariji stanar - Društvo Naša djeca, Budući da je projekt financiran sredstvima iz EU fondova, postoje klauzule koje još neko vrijeme ne dopuštaju „useljenje“ novih korisnika u zgradu. Ubrzo će taj rok isteći pa se nadamo da će DKC dobiti u bliskoj budućnosti dodatne kvalitetne i raznolike sadržaje za najmlađe.
- Kad je u planu osnivanje ansambla Istarskog narodnog kazališta, što se također najavljivalo? Ondje, naime, nema zaposlenih, izuzev tehničkog osoblja.
- To je plan star nekoliko desetljeća, zapravo otkako je kazališta. Koliko se sjećam, jedno vrijeme se na tome i radilo, ali stvaranje ansambla nikada nije do kraja zaživjelo. Trendovi se mijenjaju i sve se glasnije i češće priča o manjku smisla postojanja stalnog, velikog ansambla za jedno gradsko kazalište koje teži biti regionalno. Koncept repertoarnog kazališta već dulje vrijeme, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, zahtijeva transformaciju i smatra se zastarjelim modelom. Moglo bi se reći da je on u današnje vrijeme gotovo pa neodrživ, ne kažem da nije potreban i da nema smisla, no kazališta koja nisu nacionalna teško mogu nositi toliki financijski teret. Uostalom, jedva ga nose i nacionalna. To je kompleksna tema, jer stalni, glomazni ansambl nije dovoljno fleksibilan ni za same umjetnike, glumce koji su vezani za jednu kuću, a ni privlačan publici koja teži raznovrsnosti i kojoj bi, krajnje pojednostavljeno rečeno, dosadilo gledati uvijek istih desetak glumaca u svim predstavama. Uviđaju to i nacionalne kuće, koje upravo započinju s razmjenom programa. Istarsko narodno kazalište već dulji niz godina zagovara princip razmjene predstava, uspješno surađujući s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana plemenitog Zajca u Rijeci, a predstave našeg kazališta s velikim se zanimanjem očekuju i prate u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Varaždinu, Karlovcu. Pulska publika nije zakinuta za ponajbolja ostvarenja koja ostvaruju nacionalna kazališta u Hrvatskoj. Cilj je birati najbolje od najboljeg što se trenutno izvodi u Hrvatskoj, ali i producirati vlastite predstave. U konačnici, osnivač će, zajedno s ljudima koji vode kazalište, odlučiti je li potrebno, kada i na koji način ići u smjeru osnivanja ansambla. Obostrana je želja da se kazalište razvija, poveća kvalitetu vlastite produkcije, poboljša suradničku komponentu i bude prisutniji u svakodnevnom životu građana.
- Programi ustanova dosad su se često preklapali. Da bi se to spriječilo, hoće li se mijenjati strategija rada ustanova?
- Programi ustanova se ne preklapaju u smislu da dvije ustanove u isto vrijeme. Grad Pula osnivač je INK-a, Gradske knjižnice i čitaonice i Pula te Pula Film Festivala i već prvog dana mog rada u Upravnom odjelu za kulturu i razvoj civilnog društva započela sam s koordinacijom ravnatelja: redovnim tjednim sastancima sa svim ravnateljicama ustanova u kulturi da bi što bolje koordinirali rad tih ustanova. U Puli se godišnje realizira značajan broj programa i zna se dogoditi da se u isto vrijeme otvaraju na primjer tri izložbe, no u zadnje vrijeme i sami organizatori paze da do preklapanja ne dolazi, osim u slučajevima kada je to gotovo nemoguće izbjeći.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
