Obišli smo novoizgrađeno gradsko sklonište za životinje na Partizanskom putu na Velom Vrhu za koje je, uz završna opremanja, preostalo ishodovanje dozvole za rad. Veterinar Bojan Zidarić, savjetnik za zaštitu životinja, socijalna davanja i udruge Grada Pule, ističe da bi azil, na koji građani čekaju dugi niz godina, s radom mogao započeti u jesenskim mjesecima.

Izgradnja azila koštala je šest milijuna kuna

- Sada smo u fazi završetka objekta i ishodovanja mišljenja Hrvatske veterinarske komore: nakon toga ide veterinarska suglasnost nadležnog veterinarskog ureda u Puli, potom se sve to zajedno sa zahtjevom šalje u Zagreb, tamošnji čelnik uprave mora osnovati povjerenstvo, dolaze ovdje na uviđaj i provjeravaju jesu li zadovoljeni svi uvjeti i na temelju toga izdaju rješenje, kaže Zidarić. Projekt je, veli, "živa tvar". Za pola će se godine, nastavlja, nakon što sklonište počne raditi, vidjeti što sve još treba napraviti. Ističe da je ovo sklonište civilizacijski doseg Grada Pule, odnosno cijele južne Istre.

- Naime, ovo je prvo takvo sklonište u Istarskoj županiji, a na ovaj su način formirana sva skloništa u Sloveniji i u Italiji, kao i ono zagrebačko, iako je ono mnogo većeg kapaciteta i zaposlena su čak tri veterinara, kaže Zidarić.

U pulskom se azilu, pak, planira zapošljavanje jednog veterinara i veterinarskog tehničara, a ističe da sklonište uz to mora imati i minimalno dva radnika. Iz nekoliko izvora saznajemo da bi veterinarsku skrb u azilu mogao obavljati upravo Zidarić, no tu informaciju nije htio potvrditi budući da zapošljavanju prethodi dobivanje mnogih dozvola.

Veterinar Bojan Zidarić

Azil se sastoji od 22 boksa s natkrivenom prostorijom i ograđenim vanjskim dijelom, a formirana su u krug da bi bila otvorena, pregledna i pristupačna. Ideja je to pulske arhitektice Helene Sterpin iz Zadruge Praksa koja je posebnu pažnju posvetila povezanosti unutarnjih i vanjskih prostora da bi se time potaknulo udomljavanje zbrinutih životinja, što je i intencija same ustanove.

Dvorište je u potpunosti ograđeno i omeđeno zelenim površinama i hrastom plutnjakom kojeg su, napominje Zidarić, pokušali maksimalno sačuvati. U vanjskom dijelu nalazi se ograđen i natkriven prostor za životinje gdje se one mogu zajedno kretati i boraviti, a očekuje se i skori rast vijenaca koji bi ondje stvarali hlad u ljetnim mjesecima. Usto, u nastavku dvorišta nalaze se i dvije smještajne jedinice za opasne životinje. Zidarić pojašnjava da je cijeli objekt na bunarskoj vodi, tako da što se vode tiče neće biti nikakvog troška. To je, ističe, vrlo praktično budući da se dnevno troši najmanje tri do četiri kubika vode samo za čišćenje bokseva.

Boksevi

Pričajući o prostoru za mačke, Zidarić kaže da se on nalazi u unutarnjem dijelu, međutim, napominje da je pravilnikom propisana točna površina za mačke, zbog čega je njihov broj ograničen.

- Dakle, prostor za njih će biti, ali ne u onom obimu koji građani očekuju. Mačka je okarakterizirana kao slobodno živuća životinja koja se u pravilu hvata, sterilizira i kastrira te vraća u prvobitno stanište. Logično je da ovdje ne možemo smjestiti niti sve mačke, niti sve napuštene životinje, kaže sugovornik.

Ističe da u svaki boks od njih ukupno 22, u prosjeku stane oko četiri psa. To bi značilo da je moguće smjestiti 100-njak životinja, no Zidarić ističe da nije bit u tome da bude što veći kapacitet azila, nego da bude što brža protočnost. Ideja je i da je ono otvorenog koncepta pa da potencijalni udomitelji mogu dolaziti i upoznati se sa životinjama, a da uz to ujedno mogu vidjeti i informacije na webu i društvenim mrežama. Intencija je da se posjetitelji upoznaju sa životinjom bez prethodne najave. Volonteri uvijek mogu doći, no moraju raditi pod nadzorom radnika skloništa.

Čeka se dozvola za rad

Zgrada skloništa sastoji se od većeg polivalentnog prostora za posjetitelje i udomitelje životinja, a u kojima su dva boksa odvojena staklenom stijenom. Jedan je namijenjen mačkama u kojem će se nalaziti oprema poput penjalica i grebalica, dok je drugi prostor predviđen za kuju sa štencima. Tu su i prostorije za pripremanje hrane, brojna skladišta, prostorije za kupanje, pranje i njegu životinja, te prostori za izolaciju životinja. Svaka prostorija ima izlaz prema vanjskim smještajnim objektima.

- Životinja koju dovedemo prije pregleda veterinara mora biti u izolaciji 24 sata. Tako je propisano zbog ozljeda i zaraznih bolesti, pojašnjava Zidarić, nakon čega nas vodi u obilazak prostorija za veterinarsku praksu koje su dobrim dijelom već opremljene. U sklopu njih nalazi se soba za laboratorijske pretrage, prostorija za pohranu lijekova te prostor za osnovne kirurške zahvate. U sklopu veterinarske skrbi odvijat će se kastracija i sterilizacija životinja, odnosno ono što je obaveza skloništa za životinje, napominje. Za ostale kompliciranije zahvate životinje će se upućivati u druge veterinarske ambulante, ovisno o tome je li to izvedivo u samom skloništu. Na upit hoće li surađivati s pulskim udrugama za zaštitu životinja, Zidarić odgovara da je to nužno, kao i suradnja s drugim veterinarima. Ipak, spomenute udruge koje na našem području već godinama rade s napuštenim i izgubljenim životinjama, nisu, bar je do sad bilo tako, uključene u ovu priču.

U skloništu će se obavljati laboratorijske pretrage i osnovni kirurški zahvati

- To treba funkcionirati kao mreža, primjerice, poput javne vatrogasne postrojbe kojoj u pomoć uskaču dobrovoljna vatrogasna društva. Jasno je da ne možemo sve životinje staviti u ovo sklonište, ali one uvijek mogu dobiti primarnu veterinarsku skrb i biti privremeno u skloništu. Možda nećemo moći dnevno liječiti deset galebova slomljenih krila, no uvijek ćemo nastojati pomoći i napraviti maksimalno što je u našoj moći, napominje naš sugovornik.

Pričajući o gradskoj čestici na kojoj se nalazi azil, Zidarić pojašnjava da "neki kažu da nije dobra pozicija, no prema pravilniku, kada se daje zahtjev u Ministarstvo, potrebno je priložiti potvrdu o vlasništvu te parcele. Iskreno, najoptimalnije bi bilo da je to negdje oko Šijanske šume, no Grad nije imao tamo takvu česticu, odnosno parcelu tolike veličine da bi se to ondje napravilo, kaže.

Na pitanje kako će azil funkcionirati, Zidarić pojašnjava da, nakon što prime dojavu u životinji, djelatnici skloništa za životinje prema pravilniku preuzimaju životinju te ju dovode u azil ili eventualno na licu mjesta očitaju čip. Ako životinja ima vlasnika, onda se njega kontaktira, a ako je izgubljena ili napuštena, onda se smješta u sklonište do njenog udomljavanja.

- U svakom slučaju, značajna je i suradnja s građanima, ali apeliramo da građani sami ne nose životinje jer bi to moglo biti kontraproduktivno.

Povezane vijesti

• Jedinstvena vizualna atrakcija - 360° 3D mapping na Forumu
• Idejni projekt: Azil za životinje na parceli uz Partizanski put
• AZIL NA PARTIZANSKOM PUTU U PULI FINANCIRA GRAD SA 4,3 MILIJUNA KUNA. Izgradnja skloništa za životinje je pri kraju, ali se o njemu malo zna