UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM
Dinka Jerin, Puljanka i ponosna partizanka koja uskoro slavi 95. rođendan: "Bilo je među Talijanima veoma naprednih ljudi. Isticao se doktor Umbertali, koji nam je potajno pomagao. KASNIJE JE PO BARIJU PONOSNO ŠETAO S PETOKRAKOM"
Davao nam je uputnice za zdravstveni pregled u Splitu, a mi smo išle s drugim namjerama. Znao je za to. U vreći brašna, s kojom sam se vraćala na Vis, bili su akumulator i drugi materijal potreban za ilegalni rad. Njegov posilni iskrcao je tu vreću s broda da ne bi bila pregledana. Mlađa sestra morala je jednom biti u povorci balila, ali je nisam pustila. Umbertali nas je opet spasio tvrdeći da je sestra tada bila bolesna, prisjeća se Dinka Jerin
Dinka Jerin (Snimio Milivoj Mijošek)
Često zaboravljamo ljude koji su se u ratu žrtvovali za socijalnu pravdu i slobodu. U teti Dinki Jerin, rođenoj Kučić, i danas živi vatra koja ju je 1943. godine odvela u partizane: ponosna je na to vrijeme i ljude koji su rušili fašizam, nacizam, surovi kapitalizam. Njihova žrtva ugrađena je u novu Europu i svijet.
Dinka, koja je u međuvremenu postala Puljanka, rođena je na Visu, bila je skojevka, a sa 16 godina uključila se u ilegalni antifašistički pokret.
- Na Visu u Lučici, kod Češke vile, ispred male crkve organizirali smo 23. travnja 1941. veliku, tradicionalnu feštu u slavu sv. Jurja. Napravljeni su slavoluci od mirte, stigli su prodavači razne robe, bilo je puno stolova, veselje. Odjednom vrisak: Talijani dolaze! Nastao je metež, nestalo je slavlja, prisjeća se teta Dinka tog nemilog događaja kada je Drugi svjetski rat kročio i na ovaj otok.
Nakon raspada Kraljevine Jugoslavije sredinom travnja, Njemačka i njeni saveznici okupirali su tu državu, a Italija je prigrabila i otok Vis.
- Fašisti su odmah zabranili hrvatski jezik, ukinuta je stručna i građanska škola, sva djeca morala su se upisati u balile, njihov pomladak. Odmah je sazvan sastanak u našem Sokolu, društvu koje je i na Visu budilo nacionalnu svijest. Naš je cilj bio suprotstavljanje okupatoru. Istodobno, nekoliko talijanskih obitelji odmah je dobilo državno namještenje i značku fascia. No, bilo je među Talijanima veoma naprednih ljudi. Isticao se doktor Giuseppe Umbertali, podrijetlom iz Torina. Sprijateljio se s našim liječnicima na Visu. Dr. Jamnicki pobjegao je pred Nijemcima iz Slavonskog Broda, dr. Gizdavčić bio je Višanin. Umbertali ga je upozorio da njegov brat Srećko, komunist, mora pobjeći jer će inače biti uhićen. Davao nam je uputnice za zdravstveni pregled u Splitu, a mi smo išle s drugim namjerama. Znao je za to. U vreći brašna, s kojom sam se vraćala na Vis, bili su akumulator i drugi materijal potreban za ilegalni rad. Njegov posilni iskrcao je tu vreću s broda da ne bi bila pregledana. Mlađa sestra morala je jednom biti u povorci balila, ali je nisam pustila. Umbertali nas je opet spasio tvrdeći da je sestra tada bila bolesna, prisjeća se Dinka Jerin.
- Samo nekoliko dana nakon osnivanja Prvog partizanskog odreda u Brezovici kod Siska 22. lipnja 1941. godine, na otoku Visu osnovana je prva partizanska grupa. Uspostavljena je i brodska veza s partizanima na kopnu. U studenom demonstriraju žene, u prosincu se postavljaju temelji narodne vlasti. Na Visu djeluje i Kotarski komitet KPH, koji je izdavao list Naš izvještaj. Početkom 1942. mlade skojevke, bilo nas je pet, po nalogu starijih komunista, morale smo završiti tečaj prve pomoći. Stigla nam je i grupa radnika antifašista koji su pobjegli iz Splita kako ne bi bili uhićeni. Na Visu smo 15. kolovoza 1943. slavili Velu gospu, a mi skojevke to smo druženje iskoristile za dogovore. Slavile smo i pad Mussolinija. Te noći borci "leteće" partizanske čete izveli su napad na talijansku izvidničku stanicu na brdu Hum. To je s 587 metara najviša točka na otoku. Vezali su stražare, zaplijenili oružje. Nikoga nisu ranili. Kao odmazdu, Talijani su izvršili pomorsku blokadu, iskrcali tisuću vojnika. Pozatvarali su sumnjive Višane i njihove roditelje. Naši mladići nisu nikoga ubili, ali fašisti su u gradu Visu strijeljali 10 mještana, a toliko i u Komiži, kaže Dinka Jerin.
Nastavlja da je nakon kapitulacije Italije dr. Umbertali ostao s njima kao prijatelj. Želio je pomoći antifašističkoj borbi. Na kapu je stavio petokraku. Odmah je osnovana bolnica u kojoj su radili i dr. Jozo Gizdavčić i dr. Jamnički u kojoj je pet skojevki radilo kao priučene bolničarke sa završenim tečajem.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
