Grad Pula nedavno je dodijelio Centru za inkluziju i podršku u zajednici prizemnicu s okućnicom u Coattovoj ulici 18 na korištenje, na neodređeno vrijeme bez naknade, za potrebe organiziranog stanovanja osoba s intelektualnim teškoćama. Tim povodom predsjednik Marko Perkov detaljnije nam je pojasnio po kojoj osnovi su dobili nekretninu, ali i ostale pojedinosti vezane za njihov rad.

- Centar za inkluziju već duže vrijeme traži odgovarajuću kuću ili stan za pružanje usluge organiziranog stanovanja na području Pule, budući da ima potrebu i zahtjeve za prijem novih korisnika, a u našim stanovima već živi 21 osoba s intelektualnim teškoćama te prostora za prijem novih korisnika više nema. Stoga se naša organizacija obratila Gradu s molbom za davanje na korištenje nekretnine u gradskom vlasništvu radi potrebe organiziranog stanovanja, objašnjava Perkov. Trenutno čiste okoliš i unutrašnjost od dotrajalih stvari. Sama nekretnina je u neupotrebljivom stanju i stoga u cijelosti neuvjetna za korištenje: nužni su sanacija fasade, zamjena stolarije, kao i čitave unutrašnjosti kuće.

Poboljšanje socijalnih usluga

- Budući da ćemo dio radova sami odraditi, tijekom narednog mjeseca znat ćemo detaljniji troškovnik uređenja i opremanja prostora za pružanje usluge, pojašnjava naš sugovornik.

Centar trenutno provodi EU projekt "Razvoj, širenje i unapređenje kvalitete izvaninstitucijskih socijalnih usluga" koji se oslanja na proces deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije koji je istaknut kao prioritet u svim strateškim dokumentima Republike Hrvatske. Navedeni proces, koji je počeo 90-ih godina, a koji se odnosio na određene korisničke skupine (djeca i mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, odrasle osobe s invaliditetom), rezultirao je provedbom niza aktivnosti koje su uključivale izmjene zakonodavnog okvira u svrhu razvoja širokog spektra usluga, a u konačnici i donošenjem Plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

- Putem ovog projekta radimo na razvoju, širenju i unapređenju kvalitete izvaninstitucijskih socijalnih usluga. To uključuje smanjenje broja korisnika usluge smještaja, kao institucijskog oblika skrbi izvan obitelji te razvoj, širenje i unapređenje kvalitete izvaninstitucijskih socijalnih usluga. Tu je i jačanje kapaciteta osoblja te podizanje svijesti javnosti o važnosti procesa deinstitucionalizacije i prava ranjivih skupina na život u zajednici. Direktne aktivnosti projekta su pružanje usluge organiziranog stanovanja te usluge boravka. Te su aktivnosti s jedne strane potrebne da bi se smanjio broj osoba koje koristi institucijski oblik skrbi, ali i da bi se prevenirala institucionalizacija novih korisnika zbog nedostataka adekvatne podrške u zajednici u kojoj korisnici žive. Trenutno je u projekt uključeno 60-ak osoba s intelektualnim teškoćama, veli nam predsjednik.

Empatija bez sažalijevanja

Pružanje suvremenih socijalnih usluga osobama s intelektualnim teškoćama u praksi se bazira na podršci njihovog aktivnog uključivanja u zajednicu. Život u zajednici podrazumijeva aktivno sudjelovanje u njenim aktivnostima, a ne samo pasivnu prisutnost. To uključuje povezanost sa rodbinom, susjedima, stjecanje i održavanje prijateljstava uz međusobno poštivanje i uvažavanje, empatičnost, bez sažalijevanja ili omalovažavanja.

- Život u zajednici uključuje i ostvarivanje mogućnosti rada i onim osobama koje nisu u mogućnosti raditi na otvorenom tržištu rada, već u zaštićenim uvjetima. Konačno, usluge za osobe s intelektualnim teškoćama moraju se temeljiti na životu u zajednici i pružanju podrške za ostanak u obitelji i lokalnoj zajednici. I dok se u nekoj ustanovi, kao institucionalnom obliku smještaja, može lako predstaviti kako izgleda jedan dan njihovog korisnika, budući da ustanova kao takva ima ustaljene procedure usluge koje vrijede za sve, ovo je drugačije. Ustaljeni i striktni dnevni ritam u instituciji (prehrana, aktivnosti, odmor, gledanja televizijskom programa…), a koji je gotovo istovjetan za sve korisnike, kod izvaninstitucijske usluge organiziranog stanovanja, ukoliko se ispravno provodi, trebao bi biti čista suprotnost tomu, objašnjava Perkov.

Naše osoblje koje pruža uslugu organiziranog stanovanja, objašnjava, podržava korisnike u ostvarivanju života u zajednici, te je ona strogo individualizirana.

- Na primjer, jednoj osobi treba veća podrška u pripremi obroka, a drugoj ne. Nekoj osobi je potrebna njega i briga o zdravlju u većoj mjeri, dok druga može samostalnije brinuti o svom zdravlju, poput uzimanja propisane terapije ili vlastitoj higijeni. Nekom korisniku je potrebno u većoj mjeri organizirati dnevne aktivnosti, dok drugi više voli i uključuje se u aktivnosti i programe zajedno s drugim osobama u zajednici, poput sportskog kluba, ili neke druge organizacije, opisuje Perkov.

Velike potrebe

Potrebe za ovim tipom usluga su velike ne samo u Istri, već i cijeloj Hrvatskoj. Budući da mreža izvaninstitucijskih socijalnih usluga u našoj zemlji još uvijek nije niti dovoljno razvijena, niti adekvatno financirana, još uvijek se velik broj osoba u potrebi smješta u ustanove na trajni smještaj, a značajan dio državnih ustanova za trajni smještaj još uvijek nije transformiran u ustanove koje će pružati usluge u zajednici, saznajemo.

- Izvaninstitucijske socijalne usluge, koje uključuju i uslugu organiziranog stanovanja, oslanjaju se na prava osoba s intelektualnim teškoćama i drugim skupinama osoba s invaliditetom te Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom kao obvezujućeg međunarodnog akta. Poznato nam je da se u povijesti osobama s invaliditetom uskraćivao osobni i pojedinačni izbor te vršila kontrola u svim područjima života. Za brojne se osobe pretpostavilo da ne mogu živjeti neovisno o zajednicama koje su same odabrale. Potpora im nije bila dostupna ili je bila povezana s određenim načinom života. Sredstva su se ulagala u

ustanove, a ne u razvoj mogućnosti kojima bi se osobama s invaliditetom omogućilo neovisan život u zajednici. To je dovelo do napuštanja, ovisnosti o obitelji, institucionalizacije, izolacije i segregacije. Člankom 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom priznaje se jednako pravo svim osobama s invaliditetom na neovisan život i uključenost u zajednicu, s pravom izbora da odaberu i kontroliraju svoje živote. Osnovu čini temeljno načelo ljudskih prava prema kojem su svi pojedinci rođeni s jednakim dostojanstvom i pravima, a svi su životi jednako vrijedni. Sama činjenica da u nekom prostoru živi manji broj ljudi kojima se pruža podrška, ne znači nužno da se uistinu radi o izvaninstitucijskim uslugama. Pri pružanju ovakvih usluga bitno je primijeniti upravo navedenu konvenciju, podcrtava naš sugovornik.

Pridonose razvoju društva

- Najveći broj korisnika organiziranog stanovanja centra za inkluziju dolazi izravno iz obitelji, odnosno nije prethodno imao iskustvo smještaja u neku ustanovu socijalne skrbi. Neki naši korisnici već više od deset godina žive u Puli u našim stanovima, uz našu podršku. Ima trenutaka kada su zadovoljniji uslugom i načinom života, ali i trenutaka kada nisu zadovoljni i željeli bi nešto promijeniti. To su izazovni trenuci u kojima nastojimo zajedno raditi da bismo ostvarili željenu promjenu. Ono što najčešće našim korisnicima nedostaje je strpljenje, odnosno razumijevanje da rješavanje neke situacije iziskuje potrebno vrijeme i resurse. Četiri korisnika našega organiziranog stanovanja imaju iskustva života u ustanovi za kolektivan smještaj i nitko od njih ne iskazuje želju da se vrati takvom načinu života, kažu „ovdje mogu sve, a tamo nisam smio ništa“, prepričava Perkov. Paradoksalno je da je najveća podrška bila potrebna upravo osobama koje su došle iz ustanova za trajni smještaj, neovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom stanju, otkriva nam on. Podrška u tim slučajevima najčešće je dugotrajnija nego kod osoba koje se uključuju u uslugu organiziranog stanovanja iz obitelji u kojima su prethodno živjeli, a može uključivati i 24-satnu podršku osoblja. Podrška osoblja uključuje brigu o životnom prostoru, stanu, prehrani, osobnoj higijeni, odjeći i obući, prehrani, društvenim aktivnostima i drugo, ovisno o individualnim potrebama. Podrška može biti nekoliko puta tjedno, ali i intenzivna, 24 sata na dan.

Na koncu, Perkov nam predočava njihovu viziju, koja podrazumijeva društvo u kojem osobe s intelektualnim teškoćama pridonose razvoju društva u skladu s vlastitim željama i znanjima, uključene su u sve aspekte života, u društvu koje valorizira svačiji doprinos i koji uvažava različitosti. "U tom smjeru i dalje ćemo nastaviti razvijati inkluzivne socijalne usluge za osobe s intelektualnim teškoćama u Istri, poticanjem intenzivnijeg uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama u svijet rada te jačanjem kapaciteta naše organizacije i drugih pružatelja socijalnih usluga", zaključuje Marko Perkov.

Djeluju i u Poreču, Labinu, Pazinu i Bujama

Marko Perkov, predsjednik Centra za inkluziju i podršku u zajednici veli da njihova organizacija, osim u Puli, djeluje u još četiri lokalne sredine u Istarskoj županiji - u Poreču, Labinu, Bujama i Pazinu - pružajući usluge boravka osobama s intelektualnim teškoćama. Svojim programima godišnje na razini Istre obuhvaćaju oko 120 korisnika.

- Naravno da bismo voljeli da se usluga organiziranog stanovanja, kao što je već slučaj i s uslugom boravka, omogući osobama u potrebi i u njihovoj lokalnoj zajednici, odnosno što bliže njihovom dosadašnjem mjestu stanovanja. Ipak, mogućnost da se navedeno ostvari uključuje značajno veći angažman i nas ili drugog pružatelja ovih usluga te lokalne zajednice i ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Potrebna je i podrška lokalne zajednice koja bi osigurala nekretnine za pružanje usluge te nadležnog ministarstva radi prihvata većeg broja korisnika, odnosno širenja mreže pružatelja usluge te realnog praćenja troškova takve usluge na način da se izjednači ili barem značajnije smanji razlika u cijeni usluge između državnih domova te nas i drugih pružatelja usluge organiziranog stanovanja, a koja iznosi otprilike 40 posto cijene državne ustanove. Ipak, moramo istaknuti da je, zahvaljujući našem angažmanu, usluga organiziranog stanovanja pokrenuta u Istri, i to u trenutku kada slične usluge nije bilo sve do osnutka udruge Lastavica u Splitu i Udruge za promicanje inkluzije Zagreb, pionira ovih usluga u Hrvatskoj, zaključuje Perkov.

Povezane vijesti

• Projekt socijalne inkluzije osoba s invaliditetom
• Otrčana humanitarna Adventska utrka Poreč – Centru za inkluziju donirano 5.560 kuna
• PROJEKT INKLUZIJE OSOBA S KOMBINIRANIM SMETNJAMA U PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU: Ljudi se često boje pristupiti osobama s poteškoćama, ali to je strah od nepoznatog