Arenu su od početka godine do 12. srpnja posjetila 33.783 turista, a u isto vrijeme lani bilo ih je 211.215, što je podbačaj od značajnih 84 posto. Korona je pokosila broj posjetitelja, što se značajno odrazilo na prihode Arheološkog muzeja Istre (AMI) koji upravlja antičkim spomenikom.

- Mi bismo lani u ovo vrijeme od ulaznica u Arenu uprihodovali 8,15 milijuna kuna, a ove godine ostvarili smo 1,25 milijuna, dakle, 6,9 milijuna manje, kaže ravnatelj AMI-ja Darko Komšo. Kada je riječ o suvenirima, realizirano je 20 posto lanjskih brojki. Lani su u ovo doba od prodaje suvenira u Areni zaradili oko milijun kuna, a ove godine manje od 200 tisuća.

Ulaz u ostale galerijske prostore AMI-ja uglavnom je besplatan, poput Svetih srca te galerija C8 i Amfiteatar, koja se otvara danas, pa se velika većina prihoda odnosi upravo na Arenu. U Srcima je situacija nešto bolja: realizirano je 60 posto lanjskih posjeta. Na pitanje hoće li drastičan pad prihoda utjecati na plaće i projekt nove muzejske zgrade i Malog rimskog kazališta, ravnatelj odgovara da plaće još uvijek nisu smanjene.

- Ne možemo smanjiti plaće, državna smo institucija, radimo kako država kaže i kako ona propiše, tako će biti. U ožujku, travnju i početkom svibnja radili smo uglavnom od kuće, a od svibnja smo ponovno u Muzeju i polako otvaramo objekte, kaže Komšo. Galerije su otvorili krajem travnja, početkom svibnja, a amfiteatar 25. svibnja. Polako raste i broj posjetitelja Arene.

- U svibnju smo ostvarili jedan posto lanjskih brojki: bilo je 300 posjetitelja, a lani ih je bilo 55 tisuća. Ovog lipnja je bilo 11.000 posjetitelja, a lani 65 tisuća. Dosad je u srpnju Arenu posjetilo 12.000 turista, a lani u srpnju 36 tisuća. Postoji krivulja rasta i sad smo negdje na 30-40 posto lanjskih brojki. Računamo da bismo, mada je nezahvalno kalkulirati u ovom trenutku, do kraja godine mogli od prodaje karata u Areni ostvariti oko 3,5 milijuna kuna, optimističan je Komšo. To je tek 19 posto u odnosu na lanjske brojke, kad je realizirano 18,8 milijuna kuna.

Kada je riječ o obnovi muzejske zgrade i uređenju Malog rimskog kazališta, veli da će zdanje biti dovršeno prema planu, u listopadu. Uređenje muzeja, vrijedno stotinu milijuna kuna, financira se iz tri izvora: Ministarstva kulture, vlastitih te kreditnih sredstava HBOR-a.

Međutim, ove godine neće uspjeti postaviti veliki ekran na stražnju stranu zgrade budući da je trebao stići iz Kine, a zbog pandemije to sada nije moguće.

- Ekran ćemo vjerojatno postaviti iduće godine. Nije sastavni dio zgrade, dio je opreme i nije uvjet za uporabnu dozvolu. Zgradu ćemo dovršiti i ishodovati uporabnu dozvolu, a ekran ćemo postaviti naknadno. Uređenje Malog rimskog kazališta također kasni jer je zbog korone usporena komunikacija sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje. Projekt je tek sada poslan u SAFU na provjeru natječajne dokumentacije. To će vjerojatno biti objavljeno krajem ljeta ili u ranu jesen, slijedi potpisivanje ugovora tako da bi se kazalište počelo uređivati početkom 2021. godine. Uređenje kazališta, procijenjeno na 17 milijuna kuna, financira se putem ITU mehanizma preko Grada Pule. Korona nas je usporila, stvorila puno problema u financiranju i provedbi, puno je malih zahvata stopirano, ali pokušavamo i dalje skrbiti o baštini. Prije mjesec dana smo uređivali Slavoluk Sergijevaca i sada prikupljamo ponude za monitoring spomenika. Uređujemo okoliš Muzeja, saniramo gradske bedeme, radovi se nastavljaju, možda smanjenim intenzitetom. Nadamo se što boljem ljetu i da će se iduće godine normalizirati stanje, zaključuje Darko Komšo.

Povezane vijesti

• Pulski Ironman 70.3 rasprodan!
• Renzo Arbore večeras u Areni
• ARENA SE PRIPREMA ZA FILMSKI FESTIVAL. Stolice se postavljaju s razmakom. Dozvoljeno 1.800 sjedala, a možda i 2.200