razgovor s velemajstorom
Gari Kasparov: Hrvatska treba postati centar šaha, a Pula je idealno mjesto za to
(Snimio Robert Anić/Pixsell)
Gari Kasparov živuća je šahovska legenda. Neki ga smatraju i najvećim svih vremena u drevnoj igri na 64 crvno-bijela polja. Od 1983. do 2006. neprekidno je bio prvi igrač svijeta.
"Ne postoji ništa u šahu s čime se nije mogao nositi", rekao je i Kasparovu Vladimir Kramnik, ruski velemajstor, nekadašnji svjetski prvak, i time je sve rekao. Kasparov je posljednjih tjedana boravio u Opatiji i Puli, gdje želi otvoriti Svjetski šahovski centar.
– Projekt je još uvijek u fazi rasprave, a gradonačelnik Pule Filip Zoričić, s kojim smo razgovarali, na projekt je stavio blagoslov.
Također smo razgovarali s Vladom Hrvatske Republike te premijerom.
Andrej Plenković gleda pozitivno na taj složeni projekt, koji ima veliko značenje za Pulu, ali i Hrvatsku. Stoga ćemo pronaći način za ispravno ostvarenje projekta.
Šahovska tradicija
Još prije desetak godina željeli ste u Hrvatskoj otvoriti šahovsku akademiju ili centar kao dio programa "šah u školi"?
– Dugo sam razmišljao o tome da izgradim veliki šahovski centar u Hrvatskoj. Mene s Hrvatskom ne veže samo putovnica.
U Hrvatskoj ljetujem 32 godine zaredom, imam puno prijatelja ovdje i ona je doista postala moj dom. Prve četiri godine u Hrvatskoj proveo sam u Rovinju, zatim sam boravio u Makarskoj, a trenutno smo u Podstrani.
Kada je u pitanju Hrvatska, imam velike planove. Pula bi bila idealno mjesto za jedan takav centar. Čvrsto se nadam da će taj projekt krenuti u realizaciju.
Taj projekt može biti pogodna atrakcija za turiste, za održavanje mnogobrojnih kongresa…
Uvjeren sam da Vlada Republike Hrvatske te čelnici Grada Pule i Istarske županije vide prednosti ovoga projekta te da će ga podržati. Također je važan i za pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj šahovskoj sceni.
Mjesta u Hrvatskoj, pogotovo u Istri, odlično se uklapaju u tu priču. Podsjećaju me na moju domovinu. Obećao sam da će Hrvatska postati centar šaha južne Europe.
Od 2014. godine ste i hrvatski državljanin. Živjeli ste i na relaciji New York – Hrvatska?
– Nakon odlaska iz Rusije, teško je reći koji dom mi je prvi, Hrvatska ili SAD. Hrvatska je klimatski puno sličnija mjestu u kojem sam rođen, kao i ljudi onima u Bakuu.
U Hrvatskoj imam lijepa iskustva i htio bih ovdje izgraditi pravi šahovski centar, "Kasparov Legacy".
Dok sam ovdje, a bit ću cijelo vrijeme, trudit ću se biti poput magneta za sve šahovske aktivnosti kako bi ih bilo što više. U Zagrebu se početkom srpnja igra već šesti tradicionalni turnir Grand Chess Tour, kojem također aktivno pomažem.
Nadam se da će se tijekom nekog vremena pojaviti sve više i više hrvatskih perspektivnih šahista uz tu činjenicu da će Hrvatsku, kao centar šaha u ovome dijelu Europe, posjećivati igrači cijeloga svijeta.
Mislim da bi otvaranje centra bio još jedan veliki korak naprijed za Hrvatsku te joj pomogao u konkurenciji. Puno je šahovskog natjecanja na tržištu, stanje nije kao prije pedeset godina, čak niti trideset, ali mislim da perspektiva za Hrvatsku i šah postoji jer ovdje postoji šahovska tradicija.
Mladi prvak
Aktualni svjetski prvak Gukesh Dommaraju ima samo 18 godina?
– Novi svjetski prvak Gukesh Dommaraju pokazao se dobrim borcem, bio je uporan i zaslužio je pobjedu jer se tako nešto ne događa slučajno. Ipak, Magnus Carlsen je i dalje uvjerljivo broj jedan.
S Carlsenom ste radili jednu godinu?
– Postoji tako jedna duga priča s Magnusom i nikako nije jednostavna. Mene su odgajali na jedan tradicionalan način, a pohađao sam i školu Botvinika.
Kao nekakav umjetnik, iako mi je bilo vruće igrao sam u sakou, smatrao sam da je to važan način poštivanja ljudi. Imali smo nesuglasice osamdesetih godina.
Pamtim Johna Nunna, govorio je da mi ništa ne razumijemo jer smo iz SSSR-a, da oni imaju slobodan izbor… Rekao sam da, ali ako želiš igrati za deset tisuća dolara treba ti publika, a ako želiš igrati u parku, onda slobodno izvoli i igraj. Bilo mi je bitno poštovanje pokazati ljudima koji su nam garantirali publiku jer su nagrade bile bolje.
Nedavno je Carlsen kažnjen zbog nošenja traperica na Svjetskom prvenstvu?
– Priča s Magnusom je čudna. Kodeks odijevanja je potreban i treba postojati, to je moje mišljenje. Možda sam ostario, ali s pravilima se treba pozabaviti i razriješiti ih.
Bili ste svjetski prvak, napisali puno knjiga o šahu. Je li danas, zbog upotrebe kompjutora, lakše ili teže igrati šah?
– Što se tiče današnjeg šaha na svjetskoj razini, sudionici su sve mlađi i i mlađi. Ili sam ja sve stariji… Geografski je šah orijentiran na istok svijeta… Indija, Uzbekistan… Vjerojatno je to tako jer stanovnika ima više, pa sukladno tome i interesa. U Europi i SAD-u nema tako velikog interesa, talentirana djeca biraju i neke druge aktivnosti kojima će se baviti.
Čini mi se da je situacija trenutno jako zanimljiva jer imamo razdoblje u kojem su natjecatelji na vrlo visokoj razini. Trenutačna se ravnoteža natjecatelja sastoji od brzih i klasičnih šahista. Uvijek kažem da su klasični šahisti poput opere ili baleta, to je poput prave klasike, a brzi šahisti su poput bluza, rocka i pop muzike.
Plusevi
Pojavio se i problem varanja na turnirima?
– Što se računala tiče, gdje god danas postoji neka informacija na internetu i postoji neki interes, bilo da je u pitanju šah bilo neki ispit, uvijek će biti prostora za to… Šah je iz nekoga razloga po tome najpoznatiji.
Pluseva ima više nego minusa i to je bitno. Svaki dan igram šah putem interneta i svaki put mogu prepoznati kada igram protiv neke osobe, a kada protiv računala. Kada igram protiv računala, to je bolji trening nego igrati protiv čovjeka. Ja sam najveći ljubitelj šaha.
Računala su donijela i globalizaciju igre, suparnik može biti na drugom kraju svijeta?
– Očigledno je to da su računala i tehnologija utjecali na igru, priprema se komplektno promijenila, a s druge strane smatram da je to pozitivna strana što ljubitelji šaha danas mogu razumijeti partije Carlsena i Fishera. Imaju mogućnost direktnog kontakta, čovjek koji sjedi doma u Parizu ili Sydneyju jednostavno gleda u ekran, uz pomoć računala razumije što se događa, razumiju i oni s najnižim rejtingom.
Postoji veliki interes za online igru. Stotine milijuna ljudi je zainteresirano. Možda ljudi nisu svjesni kako je šah zapravo postao popularan među ljudima. Popularniji je nego u vrijeme dvoboja između Fischera i Spaskog i od dvoboja koje sam ja igrao s Karpovom. Svijet je postao brojniji te privlači sve više i više ljudi.
Vidim veliku budućnost za šah zbog načina na koji se razvija. Postoji još i Fisherov šah, 960 Random, kada su figure u zadnjem redu drugačije posložene. To je šah koji ja igram, obično u St. Louisu. Perspektivan smjer jer dozvoljava sudjelovati u igranju šaha svakome tko je zainteresiran i teorija otvaranja nije toliko bitna, a meni je to jako važno.
U svakom slučaju mislim da šah ima dobru budućnost, a što se šahista tiče, ne sudjelujem u šahovskoj politici, imam normalan odnos s onima koji ga igraju. Važno mi je da ga mogu igrati, a neke suparnike i pobjeđujem…
Karpov i Putin
Prije pet godina imao sam priliku raditi intervju s Anatolijem Karpovom kada je posjetio Rijeku. Odigrali ste čak 144 meča s njim. Rekao je da vas ne smatra prijateljem. Radi li se tu o rivalstvu ili nečem drugom?
– Što se Karpova tiče, tu ne postoji pitanje rivalstva. On je iz drugog, Putinovog svijeta, iz svijeta u kojem postoje neka druga pravila. On je glasao za aneksiju Krima i za sve vojne pothvate u Ukrajini. Mi nemamo ništa zajedničko. Da, on je veliki svjetski igrač i to je prekrasno, ali on je i ratni zločinac.
Živimo u teškim političkim vremenima, s jedne strane američki predsjednik Donald Trump svojata Kanadu, a Putin uništava Ukrajinu?
– Dok je Putin na vlasti u Rusiji, problemi će se u Europi i na Balkanu nastaviti. On vodi hibridni rat koji slabi europsku ekonomiju, i slabit će sve dok je on na vlasti, jer on se neće zaustaviti. Ukrajina gubi priliku za razvoj svoje proizvodnje i gospodarstva. Vučić i Dodik rade pod palicom Putina, koji je izvor svih problema – ocjenjuje Kasparov.
Rođendan iduće nedjelje
Gari Kimovič Kasparov 13. travnja proslavit će 62. rođendan. Kasparov je rođen kao Hari Weinstein u Bakuu. Ime je dobio po Harryju Trumanu, 33. predsjedniku SAD-a. Nakon ranog razvoda roditelja, majka Klara, Armenka djevojačkog prezimena Kasparjan, promijenila je prezime u rusku inačicu Kasparov. Kada je imao 12 godina, Hari je uzeo majčino prezime i "rusificirao" ime.
Kasparov je rano skrenuo pozornost na sebe izuzetnim šahovskim talentom. S 13 godina osvojio je prvenstvo Sovjetskoga Saveza za igrače do 18 godina. U Dortmundu 1980. postao je svjetski juniorski prvak, a već s 21 godinom bio je najmlađi igrač koji je igrao meč za prvenstvo svijeta. Suparnik mu je bio Anatolij Karpov, svjetski prvak od 1974. godine, s kojim je na kraju, u pet mečeva za titulu svjetskog prvaka, odigrao 144 meča uz 21 pobjedu, 104 remija i 19 poraza.
Od 2014. godine Kasparov ima i hrvatsko državljanstvo.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
