Mnogi propitkuju može li Pula podnijeti turističke brojke, uzevši u obzir da se tijekom ljetne sezone odvija i onaj uobičajeni, svakodnevni život građana koji se nerijetko "sudara" s turističkim gužvama. Osim toga, pojam održivosti sve je češća tema koja se nameće. Kolike brojke su dobre za nas, a gdje je točka "pucanja" i jesmo li je dosegnuli, nameće se kao problem s kojim se treba pozabaviti.

Pula je i dalje sezonalna destinacija, te navedeni pik u srpnju i kolovozu svakako doprinosi opterećenosti grada, počevši od prometa i parkinga do infrastrukture i komunalnih pitanja.

- Građani koji žive od turizma naravno da se lakše prilagođavaju svemu navedenom od onih koji ne žive direktno, međutim, mislim da s obzirom na to da je Pula već dugo turistički grad to se "pregrmi" bez većih pritužbi, jer taj period mnogi su na godišnjem, a i nije da traje cijelu godinu, smatra direktorica Turističke zajednice Pula Sanja Cinkopan Korotaj.

Zahtjevan posao

S obzirom na spomenuti "pik", sve se više promišlja o programima izvan "glavne sezone", em kako bi se sezona produžila, em kako bi se pridonijelo da pritisak ne bude tako snažan u već intenzivnom periodu.

- Turistička zajednica svoje aktivnosti usmjerava na pred i post sezonu: promociju, manifestacije koje samostalno organizira i uz veću podršku manifestacijama u tom periodu, a sve kako bi se upravo taj dio više punio i rasteretilo ljetne mjesece. Iako je najveći dio dolazaka uvjetovan i sa školskim praznicima koji su najduže ljeti, pojašnjava Cinkopan Korotaj.

S obzirom na Strategiju razvoja održivog turizma i Plan upravljanja destinacijom koji je trenutno aktualan, Pulu, kao i ostale gradove i općine čeka zahtjevan posao, odnosno upravo turističku zajednicu koja je mora, zajedno s ostalim dionicima, sprovesti u poprilično kratkom roku; u samo godinu dana?

- Turističke zajednice klastera južne Istre: Pula, Vodnjan, Medulin, Fažana, Marčana i Ližnjan dogovorile su uz suglasnost svojih predsjednika tj. gradonačelnika i načelnika i svojih turističkih vijeća da će raditi zajednički Plan upravljanja destinacijom radi infrastrukturne povezanosti, ali i turističke povezanosti kroz klaster. Na taj način će biti jednostavnije prikupljanje podataka komunalnih tvrtki (voda, struja, smeće…), ali i praćenje opterećenosti istih s obzirom da pokrivaju cijelo područje klastera. Također će se lakše pratiti i tijek turista, ali i građana te utjecaj istih na pojedine lokacije, primjerice, Pula kao jednodnevni izleti, Kamenjak u Premanturi i slično.

Trenutno se na nivou Istre priprema usklađenje Statuta i ostalih dokumenata sa Zakonom o turizmu i popratnim pravilnicima što će se do kraja godine realizirati. Paralelno se razmatraju razne opcije načina izbora vanjskih suradnika na izradi Plana upravljanja destinacijom, s kojima će surađivati sve turističke zajednice klastera kao i javna uprava. Planom se obuhvaćaju svi mogući tokovi i opterećenosti destinacije, ali će se isto tako definirati i pojedine mikro zone koje se žele posebno analizirati; indeks opterećenosti tj. izračunati prihvatni kapacitet.

Ako se gleda samo razina cijele Pule, onda ukupno nije veliko opterećenje, međutim ako se pogledaju pojedine mikro zone koje su posebno turističke, primjerice, starogradska jezgra, Stoja i Zelenika, onda su rezultati vjerojatno drugačiji. Sada smo u procesu definiranja upravo svega što želimo posebno analizirati kako bismo mogli kod traženja ponude imati sve relevantne inpute.

U izradu Plana također će biti uključeni i svi turistički subjekti, civilni sektor povezan s turizmom, ali i građani i sami turisti jer se prema Pravilniku o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma mora istražiti cijeli spektar obaveznih i po izboru specifičnih pokazatelja. Vrijeme je dosta kratko s obzirom da je sve to i novo i da iako će se navedeno organizirati s vanjskim poduzećem, turističke zajednice će intenzivno biti uključene u operativu, najavljuje ona.

Najveći izazovi u održivom turizmu u Puli koji laicima mogu odmah pasti na pamet svakako su infrastruktura u sveobuhvatnom obliku ili pak prevelika apartmanizacija.

- Održivi turizam je spoj zadovoljnih turista i zadovoljne lokalne zajednice. Mislim da je trenutno najveći izazov infrastruktura koja nije pratila rast kapaciteta, zatim je tu preizgrađenost i izgrađenost bez dozvola atraktivnih lokacija, a sljedeći je apartmanizacija jezgri gradova i mjesta čime se kroz zimu dobivaju gradovi duhovi. Zakonom o turizmu se dobila poluga da se i na taj dio apartmanizacije može utjecati, jer se jedino na obiteljski smještaj nije ni na koji način limitirao broj kapaciteta kao što je to u prostornim planovima za hotele, kampove i turistička naselja. Vidjet ćemo kakva će biti realizacija istoga po donošenju Planova upravljanja koje moraju usvojiti lokalne samouprave, koje na kraju krajeva upravljaju s gotovo svime. Turističke zajednice mogu utjecati na tokove turista promocijom i manifestacijama, a ostalo kao promet, parkinzi, uređenje plaža i ostalo je na javnoj upravi. Kontrola izgrađenosti, ali i svega ostaloga znamo da je danas slaba zbog nedostatka ljudstva i to je nešto na čemu će cijela Hrvatska morati poraditi, jer uzalud Zakoni ako se ne kontroliraju ni ono što se prijavi, a kamoli neplanski.

Važni i građani i pojedinci

U svjetlu planova koji se trebaju realizirati, Pula bi u budućnosti ipak mogla izgledati bitno drugačije, ako se poklope želje i ozbiljno pristupi dovođenju u red svega onog što ozbiljno dovodi u pitanje održivost kao takvu.

- Moja vizija Pule je grad koji je uređen, sa starogradskom jezgrom koja je doživjela svoju urbanu preobrazbu kojom se privlače ponovno građani u istu, ali i stambenom preobrazbom kojom se potiče mlade ljude na život u centru, kao i drugim dijelovima kroz razne poticajne programe. Riva je s novom ponudom postala mjesto zadržavanja, a Arena je napokon ispred dobila svoj trg. Sve bih to voljela vidjeti u budućnosti. U takvom gradu građani su održivo osviješteni i recikliraju, bicikliraju, koriste javni prijevoz, a možda se nešto od toga i uspije realizirati kad-tad, otkrila je svoju viziju direktorica TZ-a Pula.

Turistički djelatnici su zasigurno oni koji iz vlastitog resora percipiraju održivost te koliko je ona u koliziji s njihovom djelatnosti.

- Turizam je svjestan već dužeg vremena da treba raditi na održivosti i svi veliki subjekti su i prije nekih zakonskih obaveza krenuli u tom smjeru. Trebaju se i mali pojedinci, ali i građani priključiti tome i dosta ih ide u tom smjeru. Međutim, ima ih još dosta koji su komotni i ne žele se, recimo, baviti recikliranjem, ali i iza sebe na javnim površinama bacaju smeće.

Nije mi nikad bilo jasno kako netko za sobom na nekoj površini gdje se zabavlja ostavi smeće. Ako ništa drugo doći će i sljedeći put. Sve je to stvar kućnog odgoja, zaključuje Cinkopan Korotaj.

Povezane vijesti

• Miletić: Grad je potraživanja namirio zemljištem, a ne novcem TESU-a
• Ustanove na gradskim jaslama, ali su lani poslovale negativno
• Grad Pula dao 25 tisuća za izbjeglice