Svi se prigodničarski kunu u antifašizam, pogotovo se toga pred izbore sjete naši političari, ali antifašizam moramo gledati kao povijesnu činjenicu, a pogotovo u Istri, gdje je on i način života, veli nam uoči samog obilježavanja Dana antifašističke borbe odnedavna predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac; prva žena na toj poziciji u Istri.

Nužna protuteža

Koliko je danas potrebno govoriti o njemu, ali i koliko ga je potrebno svesti na aktualni trenutak, Damjanac nimalo ne dvoji.

- Antifašizam nije samo povijesni trenutak borbe protiv onog fašističkog režima, nego je to danas borba protiv svih nepravdi; svih oblika diskriminacije. Misao cijele te ideje je upravo borba za vrijednosti i slobodu svakog pojedinca. Nama, kao antifašistima, čovjek je na prvom mjestu, a ne politika. Jer, kad danas kažete da ste antifašista, maltene vas pitaju; zar još niste poumirali? Poistovjećuju antifašizam isključivo s nečim što je poveznica partizanskog pokreta. Ne, to je borba za čovjeka, jednakost, ravnopravnost, multikulturalnost, multietničnost, jer je svaki čovjek vrijedan i važan, veli ona koja smatra kako, bez obzira na trenutak u vremenu, takve stvari ne zastarijevaju i ne umiru.

Za antifašizam kaže i da je on dio ljudskog integriteta i esencije, ali i načina života. Ako je tomu tako, što se to spočitava antifašistima i odakle toliko kontroverzi. Damjanac veli da u društvu u kojem postoji bilo koji oblik fašizma, u njemu uvijek ima mjesta i potrebe za njegovu suprotnost - protutežu.

- Svaki pojedinac ima pravo na svoje mišljenje i na svoju ideologiju, vjeru ili bio što, što ga određuje. Antifašisti to cijene i podupiru kao izraz slobodnog društva. Međutim, nekima smeta upravo naš način života i naša razmišljanja te nas imaju potrebu osporavati i skrenuti vodu na svoj mlin. Preferiraju svoji ideologiju i razmišljanja i pokušavaju to nametnuti drugima, pojašnjava Damjanac. Antifašizam ne vidi nužno kao političko određenje, jer i među njima ima onih koji dolaze iz ne samo jednog političkog spektra. I tu postaju različitosti. Međutim, zajednički nazivnik im je upravo antifašizam.

- Čovjek i njegova apsolutna sloboda je ta okosnica. Organizacija Saveza udruga antifašista nije politička udruga i ne bavi se politikom već ljudskim pravima, ne zanemarujući prošlost i njenu vrijednost te antifašiste onog vremena kada se probudila svijest o slobodi čovjeka. Poštujemo svoju prošlost, jer onaj koji je se srami, nema ni svoju budućnost. Međutim, ne gledamo u nju već unaprijed, prema modernim i novim vremenima, a ona svakako stižu. Istra tu prednjači u odnosu na sve preostale županije, jer nam je antifašizam, čini mi se, u genima i mi smo ovdje uvijek otvoreni i prihvaćamo. Svaki nam je čovjek bitan bez obzira na sve različitosti koje posjeduje. Ne smijemo zaboraviti i dugujemo svim onim žrtvama koje su se u ono doba u Istri digli, među prvima, protiv fašizma i dali ono najdragocjenije - svoje živote. I ne samo za Istru, nego i za našu zemlju. Da nije bilo antifašista, a na koncu konca ne možemo ne spomenuti partizane, Istra ne bi bila sastavni dio današnje Hrvatske ili tadašnje Jugoslavije. Pitanje je kako bi sve bilo da je bilo drugačije, podsjeća predsjednica Saveza.

Budući da su često meta prozivke u kojoj im se spočitava da nisu kritični prema nekim događanjima u prošlosti, poglavito nakon rata, koji bacaju drugačije svjetlo na neke povijesne trenutke, iz trenutne perspektive predsjednica apostrofira kako je rat, sam po sebi loš.

Pustimo prošlost

- Žrtve sa bilo koje strane, uvijek su žrtve. Treba odati počast svim žrtvama, jer su se zločini događali sa svih strana. Jednom moramo doći do pomirenja; odajmo počast žrtvama i krenimo u budućnost - pomirenjem i zajedništvom. Sjećam se kako su se saborske rasprave, dok sam tamo sjedila, neovisno o temi; o ugljikovodicima, turizmu ili sportu, svodile na ustaše, četnike i partizane. Dosta bi trebalo biti s tom praksom, stavimo točku na to. Gradimo novu i bolju budućnost za našu djecu, otvorimo im radna mjesta budućnost, dajmo im mogućnost da se školuju, da dođu do stana kako bi formirali obitelj i onda ćemo imati drugačiju demografsku sliku. Pustimo prošlost, naučimo nešto od nje, naglašava Damjanac.

Najavila je i svoje planove na novoj funkciji, a želja joj je, otkriva nam, da mladim ljudima usade i kod njih razvijaju osjećaj zajedništva, pomoć drugome i suradnju, a što se u zadnje vrijeme jako i izgubilo.

- Naša djeca više ne kontaktiraju uživo, ne komunicira se kao nekada. Svaka čast tehnici i tehnologiji koju svi koristimo, ali treba više zajedničkog druženja, razgovora, empatije. Naravno, cilj nam je i da se zlo iz prošlosti ne zaboravi te nikada više ne ponovi, zaključila je i čestitala svima Dan antifašističke borbe uz želje da svi zajedno idemo naprijed: zdravi, živi, veseli i sretni, u izgradnju još boljeg društva.

Ada Damjanac; prva žena na toj poziciji u Istri.

Nužna protuteža

Koliko je danas potrebno govoriti o njemu, ali i koliko ga je potrebno svesti na aktualni trenutak, Damjanac nimalo ne dvoji.

- Antifašizam nije samo povijesni trenutak borbe protiv onog fašističkog režima, nego je to danas borba protiv svih nepravdi; svih oblika diskriminacije. Misao cijele te ideje je upravo borba za vrijednosti i slobodu svakog pojedinca. Nama, kao antifašistima, čovjek je na prvom mjestu, a ne politika. Jer, kad danas kažete da ste antifašista, maltene vas pitaju; zar još niste poumirali? Poistovjećuju antifašizam isključivo s nečim što je poveznica partizanskog pokreta. Ne, to je borba za čovjeka, jednakost, ravnopravnost, multikulturalnost, multietničnost, jer je svaki čovjek vrijedan i važan, veli ona koja smatra kako, bez obzira na trenutak u vremenu, takve stvari ne zastarijevaju i ne umiru.

Za antifašizam kaže i da je on dio ljudskog integriteta i esencije, ali i načina života. Ako je tomu tako, što se to spočitava antifašistima i odakle toliko kontroverzi. Damjanac veli da u društvu u kojem postoji bilo koji oblik fašizma, u njemu uvijek ima mjesta i potrebe za njegovu suprotnost - protutežu.

- Svaki pojedinac ima pravo na svoje mišljenje i na svoju ideologiju, vjeru ili bio što, što ga određuje. Antifašisti to cijene i podupiru kao izraz slobodnog društva. Međutim, nekima smeta upravo naš način života i naša razmišljanja te nas imaju potrebu osporavati i skrenuti vodu na svoj mlin. Preferiraju svoji ideologiju i razmišljanja i pokušavaju to nametnuti drugima, pojašnjava Damjanac. Antifašizam ne vidi nužno kao političko određenje, jer i među njima ima onih koji dolaze iz ne samo jednog političkog spektra. I tu postaju različitosti. Međutim, zajednički nazivnik im je upravo antifašizam.

- Čovjek i njegova apsolutna sloboda je ta okosnica. Organizacija Saveza udruga antifašista nije politička udruga i ne bavi se politikom već ljudskim pravima, ne zanemarujući prošlost i njenu vrijednost te antifašiste onog vremena kada se probudila svijest o slobodi čovjeka. Poštujemo svoju prošlost, jer onaj koji je se srami, nema ni svoju budućnost. Međutim, ne gledamo u nju već unaprijed, prema modernim i novim vremenima, a ona svakako stižu. Istra tu prednjači u odnosu na sve preostale županije, jer nam je antifašizam, čini mi se, u genima i mi smo ovdje uvijek otvoreni i prihvaćamo. Svaki nam je čovjek bitan bez obzira na sve različitosti koje posjeduje. Ne smijemo zaboraviti i dugujemo svim onim žrtvama koje su se u ono doba u Istri digli, među prvima, protiv fašizma i dali ono najdragocjenije - svoje živote. I ne samo za Istru, nego i za našu zemlju. Da nije bilo antifašista, a na koncu konca ne možemo ne spomenuti partizane, Istra ne bi bila sastavni dio današnje Hrvatske ili tadašnje Jugoslavije. Pitanje je kako bi sve bilo da je bilo drugačije, podsjeća predsjednica Saveza.

Budući da su često meta prozivke u kojoj im se spočitava da nisu kritični prema nekim događanjima u prošlosti, poglavito nakon rata, koji bacaju drugačije svjetlo na neke povijesne trenutke, iz trenutne perspektive predsjednica apostrofira kako je rat, sam po sebi loš.

Pustimo prošlost

- Žrtve sa bilo koje strane, uvijek su žrtve. Treba odati počast svim žrtvama, jer su se zločini događali sa svih strana. Jednom moramo doći do pomirenja; odajmo počast žrtvama i krenimo u budućnost - pomirenjem i zajedništvom. Sjećam se kako su se saborske rasprave, dok sam tamo sjedila, neovisno o temi; o ugljikovodicima, turizmu ili sportu, svodile na ustaše, četnike i partizane. Dosta bi trebalo biti s tom praksom, stavimo točku na to. Gradimo novu i bolju budućnost za našu djecu, otvorimo im radna mjesta budućnost, dajmo im mogućnost da se školuju, da dođu do stana kako bi formirali obitelj i onda ćemo imati drugačiju demografsku sliku. Pustimo prošlost, naučimo nešto od nje, naglašava Damjanac.

Najavila je i svoje planove na novoj funkciji, a želja joj je, otkriva nam, da mladim ljudima usade i kod njih razvijaju osjećaj zajedništva, pomoć drugome i suradnju, a što se u zadnje vrijeme jako i izgubilo.

- Naša djeca više ne kontaktiraju uživo, ne komunicira se kao nekada. Svaka čast tehnici i tehnologiji koju svi koristimo, ali treba više zajedničkog druženja, razgovora, empatije. Naravno, cilj nam je i da se zlo iz prošlosti ne zaboravi te nikada više ne ponovi, zaključila je i čestitala svima Dan antifašističke borbe uz želje da svi zajedno idemo naprijed: zdravi, živi, veseli i sretni, u izgradnju još boljeg društva.

Povezane vijesti

• Proslavljena uspješna priča mlade i male općine
• Pazinski antifašisti: Tihi nalet desnice prijeti Hrvatskoj
• Besmrtni partizanski odred zaustavljen zbog manjka novca