U pulskom hotelu Brioni u organizaciji Glasa Istre održana je iznimno važna konferencija naziva »Green Istria 2030. Željeznice u Istri - nositelj integracije i zelenog razvoja«. Iako danas, s razlogom, u fokusu izgradnja cestovne infrastrukture, prije svega dovršetak druge cijevi tunela Učka te punog profila autoceste do Matulja, tema koja sasvim sigurno plijeni najviše pažnje u budućnosti koja je već počela svakako je upravo razvoj željeznice.

Poznato je, nažalost, u kakvom je ona danas stanju u Hrvatskoj, tako da je njezin povratak u vrijeme današnje ne samo prioritet promjene prometne slike Hrvatske, nego i zelene tranzicije gospodarstva, što se pak nameće kao životna potreba, ali i kao zakonski uvjet o smanjenju negativnih emisija koje generira upravo promet.

Pula na europskoj željezničkoj karti

Konferenciju je otvorila predsjednica Uprave Novog lista Ankica Kruljac.

- Zahvaljujem na ovako velikom odazivu na konferenciju u čijem je fokusu modernizacija željeznice kao preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i ekološko očuvanje prostora, izazvala jako veliko zanimanje. U zadnje vrijeme u modernizaciju željeznica u Hrvatskoj uloženo je oko milijun eura.

Što nam pak slijedi, kakve nas promjene po tom pitanju očekuju do 2030. godine najbolje ukazuje podatak da će do tada biti uloženo oko šest milijardi eura. Jako su, dakle, veliki planovi po pitanju revitalizacije željeznica, ali to je i imperativ jer taj razvoj jamči i ekološki odnos prema okolišu, zelenu tranziciju gospodarstva, jer željeznica je naprosto ekološki način mobilnosti i prijevoza.

Revitalizacija istarske željeznice važna je za budućnost i poticanje gospodarskog rasta, zaustavljanje uništenja okoliša, a cilj je jednako tako spajanje s europskom željezničkom mrežom kako bi se rasteretio cestovni promet. U svemu tome očekuju se i participacija sredstava iz europskih fondova kako bi tranzicija bila brža i efikasnija, naglasila je Kruljac.

Na njezine se riječi nadovezao i Filip Zoričić, gradonačelnik Pule.

- Iz Beča se prije stotinu godina do Pule željeznicom putovalo šest sati. Vjerujem da će se do 2030. godine Pula opet na taj način, za toliko sati vožnje, biti povezana s tim gradom te s drugim europskim središtima, istaknuo je Zoričić.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković zaključio je uvodni dio izlaganja te napomenuo je da je tema izgradnje željezničke infrastrukture u Istri, ali i u cijeloj Hrvatskoj, jedan od najvećih izazova mandata nakon izbora nove Vlade.

- Svi zajedno moramo prihvatiti činjenicu da će u sljedećih desetak godina, kada govorimo o gradnji prometne infrastrukture, na željeznicu ići 80 posto investicija, i to na obnovu, rekonstrukciju i izgradnju željezničke infrastrukture. Drago mi je da sam danas u Istri gdje smo u posljednje vrijeme realizirali brojne projekte u suradnji s Istarskom županijom, gradovima i općinama, jer smo od početka mandata Vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića stvorili partnerski odnos, bez obzira na političke razlike.

Tu smo pokazali zrelost da se možemo izdignuti iznad naših razlika, ali kad je riječ o važnim strateškim projektima, treba napraviti sve da Hrvatska iskoristi sve mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju da ostvari sve projekte, rekao je Butković te najavio i druge velike infrastrukturne projekte, a kao jedan od identificiranih projekata je pulski lukobran koji bi, kako je rekao, s obzirom na težinu projekta, trebao dobiti europsko financiranje.

Govoreći o cestovnoj infrastrukturi, Butković je istaknuo da je preostala izgradnja Jadransko jonskog koridora u dijelu Križišće – Žuta Lokva i Metković - Dubrovnik, dovršava se 5C koridor do mađarske granice i autocesta do Siska, a u iduće dvije godine koncentrirat će se na Ipsilon, na dionicu u smjeru Matulja.

Konferenciji su prisustvovali i Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan, Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu, Anton Kliman, dosadašnji saborski zastupnik, Alen Gospodičić, državni tajnik za željeznicu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Alternativa avio i cestovnom prijevozu

Na vrlo sadržajnom panelu sudjelovali su Valter Flego, zastupnik RH u Europskom parlamentu, Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar-Električnih vozila, Boris Miletić, istarski župan, Luka Mladenović, voditelj inženjeringa i tvorničkog održavanja BAT-a te Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza.

Istarski župan Boris Miletić istaknuo je da željeznički prijevoz u Istri, osim turizmu, može pružiti mnogo više mogućnosti građanima i gospodarstvu, a osobito ako ga se usporedi s avioprijevozom. No to, napominje, nije tema od jučer, već se priča o željeznici u Istarskoj županiji zahuktala još 2013. godine.

- O tome su progovarali Renato Krulčić, Giovanni Sponza i Tulio Demetlika, međutim tada nismo imali ove mogućnosti koje danas imamo, a koji se odnose na financiranje i izvore sredstava. Znamo i da Pelješki most bez pomoći iz europskih fondova, teško bi ga država sama realizirala. Međutim, danas imamo te mogućnosti, mi smo najturističkija regija i ostvarujemo više od trećine turističkog prometa u Hrvatskoj.

Vidimo da se mijenjaju obilici transporta. Mi smo pretežito autodestinacija, no ukoliko želimo razmišljati o klimatskim promjenama, o ispuštanju CO2 u atmosferu, onda sigurano željeznica predstavlja nešto što je budućnost,i to moramo iskoristiti. Drago mi je što je i naš europarlamentarac Flego to podržao u Bruxellesu i Strasbourgu, a drago mi je da to podržava i potpredsjednik Vlade, ministar Butković, rekao je Miletić.

Naglasio je i da je revitalizacija željezničke pruge želja svih građana grada Pule i Istarske županije, a da ju ljudi ne koriste, odnosno zadnjih 30-ak godina ne dolaze željeznicom u Pulu jer je ona prespora. Zbog toga, osim školaraca i pokojeg radnika, gotovo nitko, kaže, ni ne razmišlja koristiti vlak.

- Imamo odlične preduvjete, ne gradimo na novo, pruga postoji. Da je moramo na novo projektirati, riješiti imovinske odnose, to bi bilo mnogo teže. Dakle, imamo prugu koju trebamo modernizirati i revitalizirati i na taj način smanjiti opterećenje cestovnog prometa. Omogućiti dolazak u Istru tim putem doista je velika razvojna šansa kad govorimo o turizmu, ali nemojmo zaboraviti i velika prednost za naše gospodarstvo. Mogli bi mnogo više iskoristiti željeznički promet kad bi on bio efikasan, a danas to on naprosto nije, ocijenio je Miletić.

Optimističan o razvoju željeznice i njenom spajanju na ostatak Hrvatske je i Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu.

- Šansa koju sada imamo je generacijska šansa i uvjeren sam da to može biti veliki motor, zamašnjak razvoja cijele Hrvatske i da nećemo propustiti tu šansu. No, svjesni smo da ne pričamo o izgradnji dva kvadrata ceste ili željeznice, već o velikim projektima koji ne dolaze preko noći, rekao je Flego dodajući da su zajedničkim radom uspjeli ugurati odredbu prometno izolirane regije, a takvim regijama otvara se mogućnost spajanja na hrvatsku mrežu.

Usporedio je to s izgradnjom drugog Krčkog mosta za koji, iako se trenutno čini kao iluzija, pretpostavke za izgradnju postoje.

- Ono što volim reći je da 2050. puno bliža nego 1990. godina i mislim da je stvarno vrijeme da se konačno počnemo tako ponašati i da prioritete koje imamo, uz pomoć europskih sredstava, možemo i realizirati. U Europskom parlamentu, u tom ogromnom tijelu među 751 zastupnikom, odabrao sam samo dvije, tri teme, a jedna od njih bila je ova o kojoj sada pričamo, o prometu. Jer i prije mi je, kao županu, bilo jasno koliko dobre prometne veze ovdje mogu unaprijediti život i gospodarstvo, kazao je Flego.

Pozitivni trendovi u željezničkom prometu

Govoreći o o sinergiji svih aktera, istaknuo je da, ako se znaju prioriteti u Gradu, Županiji i Ministarstvu, Europa je ta koja sve to zajedno treba objediniti i napraviti te iste europske prometne prioritete.

- Nevjerojatno mi je drago da smo to uspjeli napraviti i da sam ja imao čast pisati sve te amandmane koje su svi hrvatski europarlamentarci podržali, zajedno s kolegama iz Italije i Slovenije. I vjerujem da će za 29 dana na konačnom glasanju na plenarnoj sjednici to itekako proći. Mogu već najaviti otvaranje natječaja u srpnju i vjerujem da ćemo glave uvijek imati skupa kad su tema veliki strateški projekti za Hrvatsku, poručio je Flego.

Željko Ukić sa zadovoljstvomje konstatirao kako je nakon predugog trenda zatvaranja pruga i općenitog neinvestiranja u modernizaciju željeznica konačni se krenulo u -obnovu pruga.

- Jedva čekamo značajnu modernizaciju pruga čime će se povećati brzine i frekvencije vlakova. Mada, koliko to tako ne izgledalo, već bilježimo značajno povećanje broja putnika. Primjerice u 2019., godini imali smo jako dobrih 19,8 milijuna putnika da bismo lani, 2023. godin, stigli do - 23 milijuna! U velikoj mjeri to je rezultat upravo aktivnosti uvođenja mjera resornog ministarstva i investicije u revitalizaciju željeznice. Paralelno s tehničkom komponentom, fizičkom obnovom pruga moramo stvoriti i navike putovanja vlakom. Dio te aktivnosti ogleda se u uvođenju besplatnog prijevoza za malodobnu djecu te od 15. ožujka i za umirovljenike gdje smo za kratko vrijeme stigli do 110 tisuća njihovih registracija. Naprosto, podrškom željeznici raste i broj njezinih korisnika. Možete samo zamisliti što će tek biti kad se izgradi infrastruktura, koji će to tek napredak biti, naglasio je Ukić dodavši kako je u svemu od velikog značaja i suradnja s Končarom, od kojeg su preuzeli 60 novih vlakova, dok se ove godine očekuje isporuka tri vlaka, a dogodine dolazi još njih sedam do čega je u velikoj mjeri došlo zahvaljujući ugovorima s Vladom iz 2021. godine.

Josip Ninić je pak istaknuo da se Končar pola stoljeća bavi proizvodnjom električnih lokomotiva, danas i tramvaja te vlakova.

- S puno smo iščekivanja dočekali investicijski zamah u željeznicu, što je od velikog značaja i za našu proizvodnju. Posvećeni smo i izgradnji dizelskih vlakova za neelektrificirane pruge kojih je u Hrvatskoj čak 63 posto, u Istri i Dalmaciji posebno, no zbog zelene tranzicije moramo koristiti i ekološke energente. Ono što je naša projekcija, budućnost, mada ne tako bliska, svakako pripada vlakovima na vodik.

U međuvremenu posvetit ćemo se i proizvodnji hibridnih vlakova koji bi kao energiju koristili i onu iz solarnih izvora. Samim time došli bismo do potpuno ekoloških vlakova što bi bio dobra proizvodna linija i za ostala tržišta. Osim vlakova, zahvaljujući Nacionalnom planu oporavka, proizvodimo i tramvaje - njih 20 za Grad Zagreb te 30 za Osijek. Ono što nam jamči proizvodni razvoj je činjenica da imamo tehnološki napredne proizvode koji su jako zapaženi i na najznačajnijim gobalnim pozornicama.

Investiranje u željeznicu donosi još jedan jako važan element - zadržavanje ljudi, stručnjaka. K tome, kao što su to nekad bili brodovi, siguran sam da su naši vlakovi danas tehnološki najkompleksniji proizvodi u Hrvatskoj u što je uključen i jako velik broj kooperanata. I da, ne manje važno, 75 posto sredstava uloženih u tramvaj ili vlak ostaje u Hrvatskoj.

Obnova lokalnih i regionalnih dionica

Un nastavku se Ivan Kršić osvrnuo na obnovu i revitalizaciju lokalnih i regionalnih pruga koje nisu podobne za sufinanciranje iz EU fondova, a za koje je osiguran kredit u iznosu od 900 milijuna eura.

- To uvelike mijenja priču u Istru, gdje smo prošle godine potpisali ugovor o izvedbi studijske dokumentacije za revitalizaciju i modernizaciju dionice od Pule do Buzeta i Lupoglav - Raša. On je trenutno u izvedbi, a plan je do kraja godine da se studijska dokumentacija dovrši, nakon čega bi išli u izradu projektne dokumentacije. Što se tiče Istre, u izvedbi imamo modernizaciju 13 željezničko cestovnih prijelaza, šest ih je gotovo. To se sufinancira dijelom iz EU fondova, dijelom iz kredita Svjetske banke.

U pripremi je tender za rekonstrukciju 60-ak kilometara na različitim djelima te pruge kako bi podignuli brzinu vlaka na 100-njak kilometara na sat. Ovih dana smo završili uređenje sedam kolodvora, a očekuje nas ovih dana potpisivanje ugovora za još jedan u Kanfanaru, rekao je Kršić dodajući da bi do kraja godine trebali potpisati ugovor za spomenutu rekonstrukciju za 60 od ukupno 144 kilometara pruge.

Upitan u kakvom je stanju pruga koja je stara više od 100 godina, a koja je posljednji put obnavljana prije 45 godina, Kršić je kazao da je željeznička infrastruktura u toliko lošem stanju da se praktički krpa iz dana u dan, a planiranom obnovom sanirat će se najkritičnije točke.

- Održavamo je svojim sredstvima koliko god možemo, a kad dobijemo sredstva, kao što smo dobili kroz spomenuti kredit, onda gledamo da saniramo neke veće poteze i napravimo kompletan remont, rekao je Kršić.

Prema njegovim riječima, u sektoru trenutno problem ne stvaraju financije, već resursi drugih vrsta - nedostatak stručnog kadra za pripremu natječaja, kao i manjak ozbiljnih inženjera koji bi mogli voditi projekte.

Miletić, koji se i na mjestu gradonačelnika zalagao za obnovu željezničke pruge, istaknuo je da su željeznice danas apsolutni prioritet.

- Hrvatska se poprilično zadužila kada je gradila autoceste, to je išlo u vanjski dug RH, i to je nešto što nas je opterećivalo u smislu kreditnog rejtinga. No, danas razgovaramo na sasvim drugim osnovama. Prioritet je danas iskoristiti te mogućnosti, zaključio je Miletić te time ujedno i iscrpio odgovore na većinu pitanja koje je pred javnost i najstručnije ljude, u političkom i stručno-provedbenom smislu, postavila ova intrigantna i po budućnost razvoja prometne situacije u Istri i cjelokupnoj Hrvatskoj jako znakovita konferencija.

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• VIDEO / Konferencija "Turizam danas i sutra" u Poreču / BORIS MILETIĆ: Građani su ti koji trebaju odlučiti treba li turizma biti manje i treba li biti kvalitetniji
• Iz godine u godinu doživljavamo rekordne turističke sezone. HOĆE LI NAM SE EKSTENZIVNI RAZVOJ TURIZMA JEDNOG DANA OBITI O GLAVU?