Danas u 11 sati, 20-ak građana uključilo se u čišćenje šuma u Štinjanu, koristeći različite alate poput grablja, lopata i vreća, dok je jedan Štinjanac upotrijebio svoje quad vozilo za prijevoz smeća.

Akcija čišćenja trajala je nešto duže od četiri sata te je obuhvatila šume u blizini kulturno-turističkih resursa Fort Punta Christo i Monte Grosso. Organizacija akcije i zbrinjavanje otpada bili su rezultat suradnje Mjesnog odbora Štinjan i Rekreativnog basket društva 3X3, uz podršku Herculanee.

Posebna uloga u organizaciji pripala je Nikoli Zgonjaninu i Antoniju Benčiću, koji su aktivno sudjelovali u organizaciji i promociji ove hvalevrijedne akcije.

Uloga organizatora

Predsjednik Mjesnog odbora Štinjan Nikola Zgonjanin, ističe: "Dok smo šetali po mjestu, primijetili smo smeće posvuda u šumama. Imamo izvrsnu suradnju s RBD-om - Rekreativnim basket društvom 3X3, s kojim dijelimo istu lokaciju kao i odbor. Kontaktirali smo i Herculaneu kako bismo zatražili da se sitni otpad skuplja u vreće i odvoji od okoliša".

Iz proračuna za održavanje zelenih površina dobivaju određena sredstva - grad im daje autonomiju u odlučivanju o tome kako ih iskoristiti. Od tih sredstava, 18.000 eura namijenjeno je za košnju zelenih površina i sitne intervencije u prostoru, dok veći dio ide na sanaciju deponija.

Zgonjanin ističe kako proračun nije dovoljan za sve potrebe te izražava želju za povećanjem sredstava. Grad im, kaže, odobrava dodatna sredstva kada ih zatraže, te ističe zadovoljstvo brzinom odobrenja - proces se obično završi unutar 7 dana.

Antonio Benčić, predsjednik udruge RBD 3X3, inicijator je radne akcije. Uz pokroviteljstvo MO Štinjan, pozivao je građane putem letaka te se istaknuo u čišćenju šuma.

Šefica OB-a Pula odazvala se akciji

Čelnica najveće bolnice u Županiji, Irena Hrstić, podržala je hvalevrijednu akciju građana,  te se složila da bi kamere u šumama pomogle u tome da odvrate šporkulje od bacanja otpada. Ipak kamere smatra porazom društva, jer ljudi ne bi u svojoj prirodi trebali bacati smeće.

U normalnom društvu kamere ne bi bile potrebne, rekla je. Drugi građanin podsjetio je da postoji reciklažno dvorište u Valmadama, u kojem se preuzima otpad bez naknade, a čija je namjena sprečavanje divljih odlagališta.

Štinjanci su u humorističnom tonu rekli da ljudi koji planiraju graditi kuće ili opremati stan, mogu doći u šumu po materijal. Zanimljiviji pronađeni otpad bile su stare televizije, mobiteli, wc školjka, tipkovnica i lubanja divlje svinje.

Ne čini se dovoljno da se šporkulje zaustave

- Prva ideja koja nam je pala na pamet bila je uzimanje GoPro kamere od prijatelja i postaviti ju na stablo, a čak smo razmišljali o tome da se sakrijemo u grmlju jer ne želite biti vidljivi s automobilom, inače će šporkulje zaobići i otići baciti negdje drugdje smeće govore Maja i Dalibor Dabić.

Na pitanje, može li se ilegalno odlaganje otpada prijaviti policiji te hoće li oni reagirati, Dalibor Dabić ističe da bez prisutnosti komunalnog redara nema mnogo nade za rješenje.

- Postoji obrazac za prijavu na internetu, a također postoji i aplikacija e-Smart Pula gdje se može označiti lokacija, ističe Maja. S obzirom na njihovu 20-godišnju prisutnost na Fortu, ističu da stranci nisu toliko problem koliko vlastiti građani. Kada jedan ostavi vrećicu smeća, ostali slijede primjer, a problem je i prisutnost čikova na plažama.

Maja Dabić predlaže da se radne akcije organiziraju mjesec dana unaprijed i da se obavijesti ubacuju u poštanske sandučiće. Treći građanin nadodaje: "Boli ljude đon čim ih se ne plati". Jedan od učesnika prepričavao je kako je više puta uhvatio ljude te je potvrdio problematiku o pozivanju policije.

Nadodaje, komunalni redar ima svoje radno vrijeme stoga nije dostupan kad vidite šporkulje u, primjerice, 1 ujutro. Jednom je kaže, uhvatio Moldavca s punim kamionom, a i Rusa priča te nadodaje:

- Čak sam i uhvatio Zagrepčane kako bacaju otpad. Stavio sam njih i vozilo s vidljivom registracijskom pločicom na Facebook kako bi ih posramio no algoritam na Facebooku blokirao je objavu već nakon 30 minuta govori Dabić.

Pulske fortifikacije su kulturno turistički resurs

Pulske fortifikacije predstavljaju izvanredan kulturni i turistički resurs koji kroz svoju povijest i arhitekturu privlači brojne posjetitelje. Fort Punta Christo posebno se ističe kao primjer izvrsne komodifikacije prostora u turizmu zahvaljujući organizaciji festivala glazbe. Lokalitet krasi prekrasna šumica koja je idealna za šetnje i vožnje biciklom.

Unatoč tome, neke od fortifikacija poput Monte Grossa još nisu u potpunosti valorizirane, a predstavljaju značajan potencijal za razvoj turističkih sadržaja. Moguće je iskoristiti ove lokacije kao atraktivne prostore za organizaciju sajmova, galerija ili čak kao lokacije za elektronske glazbene događaje.

Ulaganje u uređenje i revitalizaciju ovih fortifikacija bi ih učinilo vizualno atraktivnima za bicikliste i šetače te bi i pridonijelo bogatstvu turističke ponude grada Pule. Primjer toga su festivali glazbe koji su se održavali u Puli poput Outlooka i Dimensionsa, a sada i neki manji festivali.

Da su fortifikacije značajne dokazuje to i da sudjeluju u projektu Adrifort koji potiče revitalizaciju i oživljavanje povijesnih lokaliteta. Pula može maksimalnije iskoristiti svoju bogatu kulturnu baštinu jer kulturno-turističke resurse imamo, a lokalitete trebamo pretvoriti u destinacije.

Izvan sezone, fortifikacije nude prostor za šetnju i vožnju biciklom. Međutim, žalosno je vidjeti šporkulje koje umanjuju potencijal ovih resursa za generiranje prihoda tijekom turističke sezone.

Na kraju akcije čišćenja, vrijedna družina se u prostorijama RBD-a počastila ićem i pićem.

Povezane vijesti

• ILEGALNI DEPONIJ U VALDEBEKU Ogromno smetlište čistit će mještani, a poslije možda i vlasnik - Hrvatske šume
• STOTINJAK ZALJUBLJENIKA U MORE ČISTILO ROVINJSKU LUKU: Ronioci iz mora izvukli svašta, od boca preko brodskih dijelova, inventara ugostitelja do romobila i bicikla
• Za uredne štinjanske fortice, sutra se čiste okolne šumice