budući sportsko-rekreacijski centar
Gdje je u Puli (možda bilo) Marsovo polje – a gdje sigurno nije
(Snimio Milivoj Mijošek/Glas Istre)
Nedavno je Gradsko vijeće Pule usvojilo proračun za 2024., u kojem su predviđena financijska sredstva za mnoge projekte, među kojima se navodi i uređenje sportsko-rekreacijskog centra »Marsovo polje«. S obzirom na rasprave koje se posljednjih godina vode o toj temi, jasno je da je riječ o području nekadašnje vojarne na križanju Ulice Marsovog polja i gradske obilaznice (Ulice prekomorskih brigada).
Fabricirani toponim
Pojam »sportsko-rekreacijskog centra Marsovo polje«, koliko god mu to bio radni naziv, prisutan je u službenim dokumentima Grada Pule već najmanje jedno desetljeće.
Sve bi to bilo u redu, da se je Marsovo polje doista tamo i nalazilo. Zapravo, upravo je suprotno, odnosno, u ovom kontekstu možemo ga smatrati »fabriciranim«, kako nam objašnjava naš današnji sugovornik, profesor Maurizio Levak, predstojnik Odsjeka za povijest pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, upozoravajući na neprimjerenost tog naziva.
- Područje na kojem se do početka 1990-ih nalazila vojarna s hipodromom, a gdje se namjerava urediti taj sportsko-rekreacijski centar, nikada nije bilo tako nazivano jednostavno zato što to nije – niti je ikada bilo – Marsovo polje. U ugovoru o darovanju između Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Grada Pule darovana se nekretnina naziva dijelom »bivše vojne nekretnine OUP ‘Promontore'« (s tim da je OUP je kratica za objekt uređenja prostora), dakle to je službeni naziv koji rabi Ministarstvo, preuzevši ga od Ministarstva obrane. Dalje se u tekstu ugovora navodi da se ta nekretnina daruje Gradu Puli »u svrhu gradnje složene građevine – sportskih terena s pratećim objektima sportsko rekreacijskog centra Marsovo polje«. U lokacijskoj dozvoli već se sustavno govori o »Sportsko-rekreacijskom centru ‘Marsovo polje' Pula«, navodi Levak.
Kako je pak došlo do preimenovanja toga objekta, odnosno lokaliteta, koji su starije generacije Puležana neslužbeno zvale hipodromom (ippodromo), a »srednje« generacije vojnim poligonom, objasnio nam je profesor.
- Do zabune dolazi nakon 1993., kada je odsječak tadašnje Premanturske ceste, od njezina početka kod Istarske banke do križanja s obilaznicom, preimenovan u Ulicu Marsovog polja. Iako je ulica (samo) nazvana po tom polju, odnosno ona ga ne označava nego čuva spomen na nj, počelo se doživljavati da – i to svom svojom dužinom – označava ili obilježava to polje. Dakle, da svi koji žive i rade u Ulici Marsovog polja žive i rade na Marsovom polju. Zabuni pridonosi i činjenica da se u javnosti ulica češće naziva Ulicom Marsovo polje nego pravilno Ulicom Marsovog polja. Osim što je pogrešan (jer je to ulica, a ne polje), taj naziv utječe na izvođenje skraćenoga naziva »Marsovo polje« umjesto »Marsovog polja« pa tako čitamo da se nešto nalazi na adresi »Marsovo polje (npr.) 8«, umjesto pravilno »Marsovog polja 8«. Čitamo i čujemo da se planira gradnja parkirališne kuće na Marsovom polju, da Nogometni klub Istra 1961 igra na Marsovom polju, saznajemo da se čak dva javna parkirališta zovu tim imenom (Marsovo polje 1 i Marsovo polje 2) i, konačno, da se planira uređenje sportsko-rekreacijskoga područja na Marsovom polju. Parkiralište Marsovo polje 1 nalazi se uz početak Nazorove ulice na njezinu križanju s Ulicom Marsovog polja, parkiralište Marsovo polje 2 oko 400 metara dalje Ulicom Marsovog polja, između njih je stadion Aldo Drosina na kojem igra nogometna momčad »s Marsovog polja«, a zona rekreacije Marsovo polje planira se na području nekadašnje vojarne kraj križanja Ulice Marsovog polja s gradskom obilaznicom, na samu njezinu kraju, na više od kilometra udaljenosti od parkirališta Marsovo polje 1. Kako je to moguće? Koliko je veliko to polje i gdje se uopće nalazi? Ulica Marsovog polja proteže se uz rub velikoga polja, ali ono se zove Pragrande, to »svi znamo«.
Kandlerova teorija
No Marsovog polja nema, a najvjerojatnije ga u Puli nikada nije ni bilo. Naziv ulice zasniva se na pretpostavci povjesničara Pietra Kandlera iz 1845. da je Pragrande, ili barem njegov najzapadniji dio, u rimsko doba bilo vojno vježbalište. Nije za to imao dokaza, nego samo analogiju s Rimom za koji je poznato da je pred zidinama imao Marsovo polje (Campus Martius), gdje su se održavale smotre legija i razna druga javna okupljanja. Već u njegovo doba povjesničari nisu prihvatili tu tezu, a tako je ostalo do danas. Ipak, u doba Austro-Ugarske po Marsovu je polju nazvana jedna ulica, a tako je bilo i u doba Italije. To je današnja Flanatička ulica, koja i jest bila na početku Pragrandea koje se protezalo do današnje tržnice. Toponim, koji po svemu sudeći nikada nije postojao jer nigdje nije zabilježen kroz pulsku povijest, (pre)živio je u stručnoj arheološkoj literaturi, kako i piše Robert Matijašić 1991. u predgovoru kataloga Campus Martius. Publikacija prikazuje rezultate arheoloških istraživanja provedenih na području Marsova polja, za koje autor kaže da je »konvencionalni« naziv za područje zapadnoga kraja Pragrandea »između Medulinske, Rakovčeve i ulice L. Mariani« (što je područje koje okružuje današnji Trg Republike), napominjući da taj predio sigurno nije služio kao vojno vježbalište, »ali naziv je ostao u stručnoj literaturi, jer se odnosi na ograničeno područje između obronaka brda Zaro (Monte Zaro) i brda Sv. Mihovila (Monte San Michele)«, otkriva Maurizio Levak.
Zatiranje toponima
Naziv Marsovo polje, navodi profesor Levak, oživljen je početkom 1990-ih kad je po njemu preimenovan početak Premanturske ceste koji je s južne strane obrubljivao najzapadniji dio »zamišljenoga« Marsova polja. No, čak i da je Kandler bio u pravu, nastavlja profesor, i čak i da je cijelo Pragrande bilo Marsovo polje, opet ne bismo imali razloga tako zvati budući sportsko-rekreacijski centar jer on nije na Pragrandeu.
Kako onda zvati budući sportsko-rekreacijski centar, bude li nazvan po lokaciji, pita se predstojnik Odsjeka za povijest.
- To područje ima svoje ime (koje je, očito, u velikoj mjeri zaboravljeno) - stari Puležani zvali su ga Kornjal/Corgnal, tako ga i nalazimo na starijim zemljovidima. Premanturski, odnosno, valdebečanski naziv predjela je Drenovica, što je istoga značenja, dakle prijevod (istromletački corgnal = drijen) jer valja očekivati da je puležanski naziv stariji. Nazove li se doista sportsko-rekreacijski centar »Marsovim poljem«, bit će zasigurno (još jednom) nanesena šteta pulskoj toponimiji ne samo zatiranjem stare, nego i nepotrebnim stvaranjem nove. A još imamo dovoljno vremena da to izbjegnemo, upozorava profesor Levak.
Maurizio Levak
Rođen u Puli 1967. godine, diplomirao 2000. povijest i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Puli, a na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu magistrirao 2005. i doktorirao 2009. godine. Od 2000. na Odsjeku za povijest radi kao asistent, a od 2011. kao docent. Bio je predstojnikom Odsjeka za povijest u nekoliko navrata, a trenutno drži tu dužnost od prošle godine. Glavno mu je područje zanimanja srednjovjekovna povijest, s naglaskom na rani srednji vijek. Do sada je objavio niz znanstvenih radova te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
