Dan štednje i Međunarodni dan računovođa
Dobro upravljati novcem znači dobro planirati i predviđati
(Snimio Zoran Oljača)
Obilježavanje Dana štednje i Međunarodnog dana računovođa održano je na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Događaj je, osim pulskog fakulteta, organizirala studentska udruga FinTur s ciljem osvješćivanja važnosti štednje i financijske pismenosti te predstavljanja aktualnih trendova u financijama i računovodstvu.
Nema brze zarade
Nakon uvodnog izlaganja dekanice Fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ksenije Černe, koja je službeno otvorila događaj, uslijedila je prezentacija zamjenice guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Sandre Švaljek pod nazivom "Štednja u uvjetima povišenih kamatnih stopa".
- Živjeli smo u vremenu povišene inflacije, koja je zahtijevala odgovarajuće reakcije monetarne politike, a to je prije svega povećanje ključnih kamatnih stopa, koje su se onda prelijevale i na kamatne stope na kredite i kamatne stope na depozite. U Hrvatskoj, ta monetarna transmisija, odnosno ugrađivanje ključnih kamatnih stopa u kamatne stope na kredite i depozite, bila je nešto malo sporija i možda blaže izražena nego drugim članicama Eurozone. Međutim, i kod nas je došlo do porasta kamatnih stopa na depozite krajem 2023. godine, što je u nekoj mjeri i privuklo depozite i zapravo puno više preusmjerilo depozite s klasičnih tekućih računa prema oročenim depozitima. Ta realokacija s tekućih računa na oročene depozite trajala je ograničeno vrijeme i onda se zaustavila na vrlo malom udjelu oročenih depozita u ukupnim depozitima, svega negdje oko 30%, nešto ispod toga, što zapravo govori da ljudi očito imaju ili neke razloge zašto drže svoje sredstva na tekućim računima, praktički bez kamata na ta sredstva, ili možda nisu dovoljno informirani o tome da je došlo do porasta kamatnih stopa ili na te male poraste ne reagiraju. Nešto je sigurno tome kumovalo, međutim, što se dalje događa s obzirom da se Europska središnja banka i euro sustav u cjelini tim svojim instrumentima bori protiv visoke inflacije. Inflacija je u velikoj mjeri suzbijena, stope inflacije su se bitno snizile, svugdje u Europskoj Uniji pa tako i u Hrvatskoj. Sada dolazi do ponovnog spuštanja ključnih kamatnih stopa, pa su se zbog toga počele smanjivati i kamatne stope na depozite, rekla je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, dr. sc. Sandra Švaljek, te je odgovorila na pitanje kako, u ovim vremenima, uopće štedjeti s plaćom od 900 ili 1.000 eura.
- Naravno, oni s manjim primanjima najčešće su oni koji više uzimaju kredite, nego što uspijevaju štedjeti. S vrlo malim primanjima teško je štedjeti, međutim, i u ovom razdoblju post-pandemijskog oporavka ta štednja građana ipak na neki način raste. Naravno, kad bi se pogledalo u strukturu te štednje, vjerojatno raste štednja onih s višim dohocima, no osnovni savjet i preporuka bi bila barem nešto malo staviti na stranu, za neka možda i teža vremena. Svi dolazimo ponekad u situaciju da nam treba zbog obiteljskih razloga, pa moramo ipak imati neke zalihe. Uvijek je preporuka barem nešto malo uštedjeti, možda se odreći neke kave ili nekog drugog užitka, zbog toga da se osigura neka zaliha štednje za takva vremena. Što se tiče raspodjele, u što ulagati, ima ona njemačka stara, mislim da ona još i dalje vrijedi.
Ona kaže - nekretnine, zlato i novac, ali u svakom slučaju uvijek se kaže - diversificirati. Također, uvijek treba voditi računa o rizicima. Ljudi često misle da je moguće uložiti u nešto što brzo i lako vodi do zarade, međutim, najčešće se brzo i lako može samo izgubiti novac, a za sve ostalo treba vrijeme i upornost, dugotrajna štednja i puno rada. Općenito u Hrvatskoj, kao i u većini drugih zemalja, nekako postoji manjak financijske pismenosti i uvijek treba raditi na njenom jačanju. Provodimo istraživanje o financijskoj pismenosti koje pokazuje da mlađa populacija, tamo negdje do 30 godina, ima određenih "rupa" u financijskom znanju i pismenosti, a još više od toga da to što i zna, slabo primjenjuje. Znači, imamo problema u financijskom ponašanju. Možda ne toliko u znanju koliko u ponašanju. Ponese nas nešto ili netko nam nešto sugerira pa se onda uhvatimo te sugestije ili ne želimo zaostajati za svojim prijateljima, na primjer kod ulaganja u neke vrlo rizične oblike imovine i takvo ponašanje onda najčešće dovodi do rizika i u konačnici do gubitaka. Tako da, neovisno o znanju, uvijek je dobro to znanje ponavljati, uvijek je dobro imati na umu da smo svi mi podložni nekim predrasudama, uvjerenjima, pa uvijek treba pokušati primijeniti znanje koje dobijemo, rekla je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, dr. sc. Sandra Švaljek i zaključila sa konstatacijom da Istrani najviše štede.
- Očito je da mogu, to je jedna stvar, ali vjerojatno ima nešto i u tom mentalitetu i nastojanju da se vodi briga ne samo o sadašnjosti, nego i o budućnosti, zaključila je.
- Studenti su upoznati s temom štednje. Znamo to i iz formalno-neformalne komunikacije, kad imamo pauze na predavanjima. Studenti su s njihovog mladenačkog aspekta zabrinuti za ono što ih očekuje kada jednog dana okončaju studij, kada krenu u život. Pitaju se kako u stvari povećati masu novca koju imaju. Naravno, jedna način je štednja, ali onda oni mene znaju pitati pa zašto je kamata na štednju tu toliko, negdje drugdje je veća ili je poticajna ili je manja, zašto je kredit po nekoj stopi koja njima ne odgovara, itd. Tako da u principu oni su prilično financijski pismeni, jer ono što mi njima kažemo, financijska pismenost nije samo da vi znate pročitati stanje na računu, nešto proknjižiti. To je ustvari upravljanje novcem. Tu su oni stvarno već upućeni. Imali smo i kolegije koji se bave i njihovim osobnim financijama i iz razgovora vidim da su jako zainteresirani i da ih to zanima, rekla je dekanica Fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ksenije Černe.
Planirati i predviđati
- U principu, dobro upravljati novcem, kako znam reći svojim studentima, ali sad onako, kažem to u šali, bitno je da su uvijek likvidni. Da podmire svoje trenutne dugove. Nemojte ništa plaćati unaprijed, ali tražite vam drugi plate unaprijed. Dobro upravljati novcem, znači jako dobro planirati i predviđati, pratiti dinamiku financiranja. Dakle, ne trošiti ako nemate. Međutim, svijet u kojem živimo, gospodarstvo i društvo, to od nas traže. Većina ljudi, građana, posegne uvijek za nekim dodatnim izvorom financiranja koji prelazi njihova osobna primanja. I to je problem današnjeg upravljanja novcem. S aspekta institucija, poduzeća, država nešto je drugačije, jer imate već priljeve na koje možete planirati. Kažem s aspekta građana, studenata koji će sutra raditi i morati upraviljati svojim novcima, to je puno teže, rekla je dekanica Fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ksenije Černe.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
