ususret 15. rođendana kina Valli

Nataša Šimunov, voditeljica: Nije više dovoljno samo staviti filmove koji su dostupni na program. Potrebno je ono nešto više

| Autor: Mladen Radić
Pulsko kino Vali (Arhiva Glasa Istre)

Pulsko kino Vali (Arhiva Glasa Istre)


Kino Valli ovaj tjedan obilježava 15 godina postojanja, a danas su vrata kina otvorena svima, od 11 sati najmlađima na senzornoj projekciji animiranog obiteljskog filma »Koya i nestašni predmeti«, potom od 17 sati na animiranoj avanturi »Patke selice«. Rođendanski tulum na rasporedu je od 19 sati kada će biti prikazan izbor iz Maratona kratkometražnog filma, službeno će biti predstavljeno novo ozvučenje u dvorani i nadolazeće programske aktivnosti. Publika će se do dugo u noć zabavljati uz DJ-a Jinxie Grooves (Đino Višković) koji će puštati filmsku glazbu.

Pulsko kino Vali

Nataša Šimunov na čelu je pulskog kina od prošle godine, iako je u njemu od samih početaka od 2008. kada je radila prvo kao asistentica, onda kao koordinatorica programa. Prije ovog posla bila voditeljica produkcije JU Pula Film Festival. Kako je prošlo prvih 15 godina Kina Valli i što ovo kino čeka u budućnosti, ispričala nam je u razgovoru.

Kome ili čemu Kino Valli može zahvaliti opstanak u ovih 15 godina?

- Prva pomisao su naravno gledatelji; bez njihovog povjerenja i redovnog dolazaka na filmske i ostale programe kina ne bismo opstali, a ni sve što radimo ne bi imalo smisla. Svakako ne smijemo izostaviti naše osnivače Grad Pulu, i potporu koju dobivamo od Ministarstava kulture, Hrvatskog audiovizualnog centra, mreže nezavisnih kina Europa Cinemas. Zahvalila bih također i vjernim medijima koji nas prate i prepoznaju vrijednost našega programa.

Pretpostavljam da su pandemija i lockdown bili najveći izazovi, ili je bilo i većih?

- Kada proletimo kroz ovih 15 godina pandemija i lockdown zaista su bili najveći izazovi, ali trebalo je preživjeti, oporaviti se, snaći se i rasti dalje. Pandemija i lockdown, i pojava online platformi za gledanje filmskog sadržaja u sferi kinoprikazivačke industrije promijenili su svijest i navike ljudi i situacija se nikada neće vratiti na razdoblje prije pandemije, već je moramo prihvatiti i prilagoditi se.

Kako prolaze godine nakon pandemije? Prema podacima u »Planu razvoja kulture grada Pule za razdoblje od 2023. do 2030.«, vidim da je broj posjetitelja u Kinu Valli pao s 76.436 godine 2018. na nešto iznad 17 i 18 tisuća 2020. i ‘21., za vrijeme pandemije. Broj se povećao prošle godine na 23.200, no i dalje je to tek 30 posto u odnosu na prije pet godina. Kako to?

- Pali smo s brojem gledatelja, nije tajna, naše brojke su vrlo transparentne i ne sramimo ih se. Razlog tome je zapravo situacija iz prethodnog pitanja, ali kako nam se bliži kraj godine moram reći da ova godina bilježi rast gledatelja u odnosu na prošlu što je dobra vijest. Moram spomenuti da se ova situacija s brojkama gledatelja nije dogodila samo našem kinu. Situacija u Europi i svijetu je vrlo slična, a neka manja i privatna kina i dragi nam kolege su nažalost morali i zatvoriti svoja vrata. Nedavno je od strane Europa Cinemas i MEDIE napravljeno jedno od najopsežnijih istraživanja u Europi ikada vezano za nezavisna i arthouse kina upravo u ovom kritičnom trenutku u povijesti filmskog prikazivanja. I pokazala je vrlo sličnu situaciju na razini cijele kinoprikazivačke zajednice, ono što je bitno istaknuti je da smo svi svjesni situacije i da smo tu jedni za druge i da dijelimo ideje i iskustva za oporavak.

Nekim čudom publika se okuplja tamo gdje je ne bih očekivao u velikom broju poput projekcija filmova Jima Jarmuscha ili Paola Sorrentina. Pretpostavljam da ih na projekcije dovlači i niska cijena ulaznica za takve filmove?

- Ne znam bih li to nazvala čudom, niti da je cijena ulaznice presudna, ja duboko vjerujem da pulska publika ima kulturu i osviještenost za dobar film, renomirane filmske autore, klasike i nezavisan europski film i indie film. Na tim projekcijama susrećem i mlađe i starije gledatelje i zapravo je to pokazatelj da dobne granice i različite generacije prepoznaju dobar film i autore.

Koliko imate manevarskog prostora kada je veliki interes za pojedine filmove, kao što je bilo s »Oppenheimerom«, da ubacite dodatne projekcije u već pripremljen program? Ima li puno takvih promjena tijekom godine?

- Imamo prostora, kao što svi naši gledatelji znaju naš program se slaže na mjesečnoj razini i uvijek ako postoji dodatan interes za filmom iz tekućeg mjeseca stavimo nekoliko projekcija u narednom periodu. »Oppenheimera« smo čak u dva navrata reprizirali. Kako je sve više upita publike da nisu stigli pogledati neke naslove sa programa razmišljam o uvođenju jednog nove programske kategorije »Propustili ste/Pogledajte« gdje ćemo određene naslove za koje smo dobili najveći broj upita ponovno staviti na program u određenom danu ili tjednu na mjesečnom programu. Još ću se malo informirati kod naših gledatelja ako im se sviđa taj koncept.

Koji je bio najgledaniji film u ovih 15 godina? Kako tu stoji domaći film, koji je najbolje prošao?

- Još uvijek, vjerovali ili ne, to je »Avatar« iz 2009. godine, a od domaćih je to »Svećenikova djeca«.

Je li se i koliko u ovih 15 godina promijenio ukus publike? Gleda li se danas isto što i prije?

- Publika se stalno mijenja, zahtjevnija je i informiranija nego prije. Puno je individualnih želja i mišljenja, a onda opet dođemo do toga da ćemo imati lijepi broj gledatelja i na vječnim klasicima i na velikim autorima i na popularnim hitovima. Marketing i promocija posebno u današnje vrijeme imaju veliki utjecaj na gledanost filma.

Je li publika, s obzirom na sve promjene u tehnologiji i dostupnosti, danas zahtjevnija?

- Publika je svakako zahtjevnija, svi smo u svemu postali zahtjevniji, ali ponekad je dobro držati se neke osnove i oko nje graditi posebne programe i osluškivati želje gledatelja. Tehnologija je učinila čudo u zadnjih nekoliko godina, teško je to sve i financijski i programski pratiti, ali treba se nekad vratiti na početke, zašto smo mi kinoprikazivači tu. Danas u moru audiovizualnih sadržaja, platformi i načina konzumiranja potrebni su ljudi koji znaju, mogu i kreiraju kvalitetne sadržaje za publiku i profesionalno ih prezentiraju i usmjeravaju publici i to je jedna od naših glavnih misija.

Zanimljiv mi je program »Kino 15+« kojeg biraju mladi. To su u pravilu klasični vrlo kvalitetni mainstream filmovi. Kako dolazite do tih filmova, recimo u nedjelju je na rasporedu »12 gnjevnih ljudi« iz 1957.?

- »Kino 15+« jedan je od naših najbrže rastućih i najuspješnijih programa do sada. Mogla bih cijeli jedan intervju posvetiti tom programu, ali ukratko, mladi su se pobrinuli za mladu publiku i to fantastično rade od selekcije filmova do promocije i ostalih aktivnosti. Ponekad je teže doći do nekih naslova jer nisu u redovnoj distribuciji, radi se o nekoliko europskih platformi koje zastupaju prava za određene filmske klasike i naslove svjetskih studija koji su prije više od 10-ak godina bili u distribuciji, a sada ih zastupaju svjetski i europski distributeri. Kao prikazivači ne možemo si dopustiti prikazivanje filmova bez odobrenja distributera ili producenta koji zastupaju film i bez podmirenja filmskih prava za javno prikazivanje.

Koliko ljudi cijene i znači li im uopće to što nemate beskrajne reklame prije svake projekcije?

- Apsolutno cijene, neki čak to pitanje postave blagajnici i tek onda odluče s veseljem kupiti kartu. Naša politika je prikazati 2-3 foršpana nadolazećih filmova i obvezni smo prikazati reklamu Europa Cinemas koji nas financijski podržavaju. Sve ostale najave posebnih programa prikazujemo u pauzi između filmova, ali to nisu komercijale reklame već sadržaj kojeg u kinu prikazujemo ili programi koje provodimo.

Upravo ste promijenili ozvučenje, nedavno ste promijenili pod… Kakvih je još važnih promjena odnosno intervencija bilo u Kinu Valli nakon njegovih početaka?

- Osim onog umjetničkog i programskog dijela u kinu postoji i segment održavanja i investiranja u opremu i infrastrukturu. Osim što smo prošle godine promijenili pod u foajeu i dvorani kina, prije nekoliko dana dobili smo novo ozvučenje koje udovoljava najvišim svjetskim standardima kinoprikazivaštva. Godine 2008. kad se kino otvorilo još uvijek smo da ne zaboravimo bili analogni i prikazivali filmove isključivo sa 35 mm vrpce, nekoliko godina kasnije stigao je digitalni 2K projektor koji nas je lansirao u ovo digitalno doba i omogućio nam prikazivanje filmova s DCP formata koji je danas standard za prikazivanje svih filmova. Treba spomenuti i nedavnu sanaciju dimnjaka, redovito servisiranje opreme, sustava grijanja i hlađenja. Prošlo je 15 godina od otvaranja i svi mi jako dobro znamo da i prostori u kojima svakodnevno živimo nakon 10 do 15 godina zahtijevaju određene promjene i osvježenja, moramo o svemu tome brinuti, nama je kino kao jedna velika kuća i svakodnevno imamo manjih ili većih intervencija.

Koji je najveći izazov s kojim će se kinoprikazivači, uključujući i vas, susretati u budućnosti?

- Kompleksno pitanje, puno je tu faktora, tema je to o kojoj se pričalo na zadnjoj konferenciji u Parizu i koja je obuhvaćena već spomenutim istraživanjem Europa Cinemas. Kako sam i sama dala doprinos istraživanju, odnosno naše kino, postali smo jako opterećeni kako smisliti nešto drugačije, nešto inovativno i dati neku dodatnu vrijednost jer je publika zahtjevnija i stalno traži nešto novo. Slažem se da se treba mijenjati i biti u korak s vremenom, publika osim programskog dijela traži i tehnološke napretke, bolji zvuk, bolju sliku, udobnije stolice, najlakši i najjednostavniji način konzumacije proizvoda, ali treba krenuti od malih stvari i od lokalne sredine i potrebe gledatelja. Dvije stvari koje se najčešće spominju kao izazovi su i dalje razvoj publike inovativnim pristupom i nove poslovne politike. Nije više dovoljno samo staviti filmove koji su dostupni na program kina, potrebno je ono nešto više.

Na kraju ono standardno pitanje - čeka li i cijene ulaznica u Kinu Valli povećanje u neko dogledno vrijeme, s obzirom na euro, inflaciju itd.?

- Još uvijek se držimo trenutnih cijena i pratimo ekonomsku situaciju. Jako je teško biti objektivan, morate sagledati više aspekata i procijeniti što je objektivno. Neki gledatelji su iznenađeni i kažu da zaista imamo povoljnu cijenu ulaznice, ali isto tako znamo i za one koji si ne mogu priuštiti odlazak u kino.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter