tragovi danske u puli
Panel "U potrazi za zajedničkom zelenom budućnošću": Zakonska regulativa ne omogućava da danski model zaživi i u Hrvatskoj
(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)
Početak tjedna u Puli protječe u znaku Kraljevine Danske, a niz događanja pod nazivom "Tragovi Danske u Puli" započeo je danas u Kinu Valli panelom na temu "U potrazi za zajedničkom zelenom budućnošću", na kojem su sudjelovali hrvatski i danski stručnjaci koji se bave temom održivog razvoja.
Danska je jedna od europskih, ali i globalnih zemalja predvodnica na polju održivog razvoja i zelene tranzicije, te je ovo bila odlična prilika da se čuju neki od njihovih najuspješnijih primjera dobre prakse. A to je definitivno priča o zelenoj transformaciji koju je u zadnjih nekoliko desetljeća doživio otočić Samso s kojima je nazočne upoznao Michael Kristensen s Energetske akademije Samso, koji je ujedno i voditelj Odbora za tehnologiju i okoliš na tom prvom energetski samodostatnom otoku na svijetu.
Ugljična neutralnost
- Otočić s četiri tisuće stanovnika, koji se nalazi u tjesnacu između Danske i Švedske, 1997. godine se prijavio na natječaj danske vlade čija je glavna namjera bila poticanje razvoja modela zajednice koja koristi obnovljive izvore energije s ciljem postizanja smanjenja emisije ugljika za 21 posto. Projektni prijedlog otoka Samso, temeljen na snažnom angažmanu zajednice i strategiji zadružnog vlasništva, pobijedio je na natječaju te se pokazao kao potpuni uspjeh i dokazao kako se obnovljivi izvori energije mogu iskoristiti za društveni, ekonomski i energetski razvoj zajednice, kazao je Kristensen.
Nizom ulaganja u obnovljivu energiju, odnosno 11 kopnenih i deset vjetroturbina na moru, četiri lokalne toplane na biomasu, sunčane elektrane i električna vozila, Samso se približio cilju da bude u potpunosti ugljično neutralan, što na otoku namjeravaju ostvariti do 2030. godine. To znači da se neće koristiti fosilna goriva, a sve energetske potrebe otoka će biti pokrivene obnovljivom energijom što je daleko ispred nacionalnih ambicija u Danskoj za 2030. i klimatskih ciljeva EU-a za istu godinu. Za ostvarene rezultate Samso je 2021. godine dobio priznanje UN-a te proglašen za globalnog klimatskog lidera u borbi protiv klimatskih promjena. Posebni savjetnik predsjednika Milanovića za energiju i klimu te ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac kazao je da Hrvatskoj zasad ne postoji mogućnost stvaranja energetske zajednice po modelu po kojem su to učinili stanovnici Samsoa, jer za to ne postoji odgovarajući zakonski okvir.
- REGEA je pokrenula nekoliko pilot projekata na temu stvaranja energetskih zajednica. Tako će na području grada Zaboka jedan lokalni DVD na svom krovu instalirati sunčanu elektranu maksimalne snage oko 64kWp, koja će moći pružati energiju svim zainteresiranim građanima koji se odluče postati suvlasnici elektrane, u prvom redu pripadnicima DVD-a koji žive na tom području. Počeli smo razvijati i slične projekte s lokalnim stanovništvom u Karlovcu i Samoboru, ali put do cilja je vrlo težak. Problem je percepcija u Hrvatskoj i pogrešna fasciniranost idejom da nešto možemo dobiti besplatno, ustvrdio je Domac.
Martin Lehmann sa Sveučilišta Aalborg podsjetio je da je u tom gradu još 1994. godine, na Prvoj europskoj konferenciji o održivom razvoju gradova, usvojena Povelja o održivom razvoju europskih gradova - Aalborška povelja. Isti skup je tada pokrenuo osnivanje institucije pod nazivom "Europska kampanja za održive gradove i mjesta" koja objedinjuje najveća postojeća udruženja gradova i regija u Europi na zajedničkom radu na promicanju i pomaganju procesa održivog razvoja na lokalnim razinama, a uz financijsku potporu Europske komisije, a u koju se pristupa potpisivanjem Povelje iz Aalborga.
"Zelena" strategija Pule
Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Grada Pule Samanta Barić na panelu je predstavila Strategiju zelene urbane obnove Pule.
- To je strateška podloga koja se odnosi na ostvarivanje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju rješenja temeljenih na prirodnim sustavima, unaprjeđenju kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenju ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbi klimatskim promjenama i jačanju otpornosti na rizike. Razlog izrade ove strategije nalazi se u kontekstu aktualnih europskih, pa i svjetskih praksi postizanja ugljične neutralnosti i očuvanja prirodnih resursa, te održivog razvoja s ciljem stvaranja okružja ugodnijeg i zdravijeg za život na potpuno novim ekonomskim temeljima kružnog gospodarstva, kazala je Barić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
