Ferić: ''Na Kaštijunu leži više od 15 tisuća tona nezbrinutog otpada, a za sanaciju poslovanja i otpada treba novih 9,3 milijuna eura iz džepova građana''

Danijel Ferić i dr.sc. Maria Blažina (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

U ime SDP-a danas su Danijel Ferić i dr.sc. Maria Blažina govorili o surovoj realnosti rada i trenutačnog egzistiranja Kaštijuna, koji se već duže vrijeme naziva i ekološkom bombom.
Na Kaštijunu se s današnjim danom nalazi oko 15.000 tona goriva iz otpada ili famoznog SRF-a, a uz to leži i nezbrinuto više tisuća tona nečiste željezne i neželjezne frakcije – rekao je u uvodu Danijel Ferić.

Matematika je ovdje jasna i neumoljiva, nastavio je Ferić iznoseći podatke o ŽCGO Kaštijun. To je tvrtka s temeljnim kapitalom od 3.711.116 eura koja je za vrijeme IDS-ove vladavine akumulirala impresivnih 3.316.375 eura gubitaka u poslovanju. Tom gubitku treba dodati još katastrofalniji poslovni rezultat za 2022. godinu i novih 2.211.078 eura gubitka u poslovanju ili ukupno akumulirani gubitak se popeo na 5.527.453 eura. Financijski plan za 2023. predviđa dodatnih 772.951 eura gubitka. Novi gubitak na 31.12.2023. trebao bi iznositi 6.300.403 eura.

Ako tome dodamo i 3.000.000 eura za sanaciju 15.000 tona SRF, za sanaciju prenesenog gubitka biti će potrebno izdvojiti 9.300.000 eura. Izgledno je kako će se sanacija odvijati preko džepova građana jer u suprotnom stečaj Kaštijuna je neminovan – istaknuo je Danijel Ferić.

Ono što je bitno istaknuti je da se ciljevi vezani za odvajanje otpada neće postići lokalno ukoliko se na županijskom nivou ne osnuje tvrtka koja će upravljati sa odvojeno prikupljenim otpadom (biootpadom i reciklabilnim otpadom) i koja bi mogla biti generator kružne ekonomije i pokretanja zelenih poslova, rekao je Danijel Ferić te dodao kako neprestana upucavanja milijuna eura poreznih obveznika u ŽCGO Kaštijun neće dati rezultate, već će samo produžiti agoniju pošto je taj centar zadnja karika u upravljanju otpadom u gradovima i općinama.

SDP vidi rješenje tako da komunalna društva koja su vlasnici pretovarnih stanica trebaju osigurati prihvat ljetnih viškova otpada. Moraju proširiti kapacitete ili da se „višak“ direktno odvozi negdje drugdje, a ne na Kaštijun. Taj trošak odvoza na drugu lokaciju mora biti na teret komunalaca i JLS koji su napravili taj višak, rekao je Ferić te istaknuo činjenicu koja se olako zanemaruje da je Kaštijun dužan preuzeti sav otpad, ali na način da će preuzimati samo one količine koje su u skladu s kapacitetom.

Najava otkaza postojećih ugovora komunalnim društvima i novi cjenik za 2024. godinu znači novi harač za građane Istre i umjesto da se stvari rješavaju boljim odvajanjem otpada rješavati će se skupljom cijenom usluge zbrinjavanja tog istog otpada. Zato pod hitno svi komunalci koji nisu započeli sa prikupljanjem biološkog otpada putem smeđih kanti to trebaju učiniti – naglasio je Danijel Ferić.

Na kraju bih se osvrnuo i na apele Borisa Miletića, aktualnog župana, za vlasničku transformaciju Kaštijuna. Trebamo gledati u budućnost, ali licemjerno je kada tu istu budućnost žele krojiti oni koji su svojim odlukama u prošlosti doveli do ove situacije. IDS je do prošlih lokalnih izbora imao župana te 9 od 10 gradonačelnika. Imao je i 3 godine vremena od puštanja postrojenja u pogon da provede tu vlasničku transformaciju pa nisu apsolutno ništa učinili po tom pitanju.

Vlasnička transformacija ŽCGO Kaštijun je nužna, naveo je Ferić, jer gradovi i općine otplaćuju kredit, ali ona neće riješiti probleme nego samo dodatno zakomplicirati odnose.

Kaštijunu treba sposobna uprava, izgradnja bioplinskog postrojenja za zbrinjavanje biološkog otpada i sortirnica za selektiranje korisnog otpada, a koji neće biti na Kaštijunu. Ferić je predložio moguće kompromisno rješenje tako da se vlasnička transformacija obavi na način da gradovi i općine dobiju udjele u vlasništvu, ali da Pula, ali i Medulin, imaju upravljačka prava s obzirom da se sve negativnosti rada centra reflektiraju upravo u ove dvije sredine.

Po novom Zakonu upravo je županija nadležna za donošenja plana gospodarenja otpadom do 31.12.2023. ništa od svega navedenog sve ove silne godine IDS nije uspio isporučiti podsjetio je Ferić te istaknuo kako plan gospodarenja otpadom radi tvrtka ESG INSIGHT d.o.o. pritom oslanjajući se na elaborat koji je izradila tvrtka UNIPROJEKT TERRA i koja predlaže izradu kompostane i sortirnice na području Poreča i/ili Rovinja. A to znači da nikakvog dogovora zapravo neće ni biti s obzirom na stavove tamošnjih IDS-ovih gradonačelnika da je Kaštijun zapravo jedan fantastičan projekt – zaključio je Danijel Ferić svoje obraćanje.

Govoreći o količinama otpada na Kaštijunu dr.sc. Maria Blažina istaknula je da je stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u Istri prema podacima ministarstva svega 32%, a trebala bi biti 50%.
Daleko smo od Međimurske ili Koprivničko-križevačke županije koje su na 53% odnosno 48%. Ove godine je na Kaštijunu do kraja rujna zaprimljeno 57.412 tona otpada ili 1% više nego lani te sva komunalna društva bilježe porast osim Pule i Rovinja koju su smanjili količinu za 4% odnosno 2%.

Najveće povećanje bilježi Labin s golemih 16% više otpada nego lani što je frapantan podatak – navela je Maria Blažina te istaknula kako od navedenih 57 tisuća tona samo u kolovozu je zaprimljeno 11 tisuća tona. Najviše iz Poreča 2,7 tisuća tona, iz Pule 2,6 tisuća tona, iz Umaga 2 tisuće tona, Rovinja 1,5 tisuća tona, a najmanje iz Buzeta svega 91 tona.
Opetovano je pozvala da se u odvajanje biološkog otpada uključe sva komunalna društva i da se što prije građanima i ugostiteljskim objektima podijele smeđe kante.
Sustav gospodarenja otpadom u IŽ kakav su zamislili IDS, Jakovčić i Miletić je sustav koji je imao nevjerojatnih 600 utvrđenih nedostataka te je predviđao da se ne odvaja biootpad i da sve završava na Kaštijunu. Takav ''sustav'' pokazao se kao totalni promašaj koji svi skupo plaćamo, zaključila je Maria Blažina.