Kako da rizik ne postane kriza

Problem vršnjačkog nasilja trebaju rješavati pedagozi, stručni suradnici - i roditelji

| Autor: Jelena Milović
Ilustracija (Arhiva Novog lista)

Ilustracija (Arhiva Novog lista)


U dvorani "Ante Kusić" Gimnazije Pula ove se srijede u organizaciji Županijskog stručnog vijeća ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova Istarske županije, a na poticaj Agencije za odgoj i obrazovanje, održao stručni skup povodom novih slučajeva vršnjačkog nasilja koji su bili popraćeni u medijima proteklog tjedna. Sazvao ga je voditelj ovog vijeća - ravnatelj Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna – Pula prof. Davor Kliman.

Višeslojan problem

Nakon predavanja i razgovora došlo se do zajedničkih zaključaka.

- Treba povećati broj stručnih suradnika, osobito socijalnih pedagoga koji su jedini stručnjaci koji tijekom studija stječu kompetencije iz područja prevencijske znanosti, a trenutno ih nema ni u jednoj srednjoj školi u županiji. Povećati broj i drugih stručnih suradnika čiji profesionalni rad usmjeren na djecu s poremećajima u ponašanju i problemima mentalnog zdravlja. Pojačati prevenciju i raditi na osnaživanju preventivnih programa ne samo vezanih uz vršnjačko nasilje nego i po pitanju mentalnog zdravlja djece u cjelini. Kontinuirano graditi preventivni rad kroz školski kurikulum uz timski rad svih sudionika u obrazovanju. Uključiti aktivnije roditelje u edukaciju i prepoznavanje problema kod vlastite djece te uspostaviti partnerski odnos roditelja i škole na jačanju prevencije. Dati nove mogućnosti školi u ispunjavanju slobodnog vremena i izvannastavnih aktivnosti kako bi što više djece bilo uključeno u kvalitetne programe, zaključili su sudionici stručnog skupa.

Prije samih zaključaka, temu "Kako da rizik ne postane kriza" vodile su prof. dr. sc. Mirjana Radetić Paić sa Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli i mag. paed. soc. Alma Rovis Brandić, viša savjetnica AZZO s temama vezanim uz prevenciju vršnjačkog nasilja.

Nakon predavanja predviđeno je bilo vrijeme za pitanja sudionika i za individualno savjetovanje ravnatelja škola čiji su učenici sudjelovali u vršnjačkom nasilju.

- Kompleksan je problem vršnjačkog nasilja i on nije od jučer, samo što sad imamo situaciju da je to vrlo očito isplivalo na površinu i to nam je prilika da sad radimo na tome. Problem je i što danas imamo puno "suptilnije zlostavljanje" nego što smo imali nekada. Kad se djeca potuku - to vidimo. Što je s internetom, s grupama koje zlostavljaju tim putem da nitko ne zna, naglasila je Radetić Paić ukazujući na višeslojnost ove pojavnosti.

Poljuljani autoriteti

Problem zasigurno postoji i u dijelu autoriteta u odgojno obrazovnim ustanovama, koji je osjetno doveden u pitanje.

- Nekad je učitelj bio bog i batina, a danas je dijelom od roditelja, ali dijelom i od cijelog sustava to omalovažena struka i učitelji nemaju dovoljno alata da poduzmu nešto u smjeru da se to povrati. Škola je izgubila odgojnu ulogu jer se orijentirala previše na obrazovni aspekt. Činjenica je da se sad s nekim eksperimentalnim programima vraćamo unatrag jer smo uvidjeli što smo izgubili, pogotovo kroz neke teme koje spadaju u građanski odgoj. Moramo educirati djecu u tom smislu da je važna generalna osuda takvog nasilničkog ponašanja. Moramo se zapitati iz perspektive današnjih mladih ljudi, osuđuju li oni ili na neki način opravdavaju i relativiziraju nasilje na način da se to svuda događa. Mi smo ti koji su ih dužni educirati da to nije normalno ponašanje te da oni moraju osvijestiti kakve su posljedice na žrtvu nakon nasilnog čina. Ono što se stekne u mladim godinama - strahovi, kompleksi i slične negativne emocije, vrlo se teško poslije rješava, mišljenja je Radetić Paić s kojom smo kratko porazgovarali uoči početka vijeća.

Skupu su prisustvovale i zamjenica gradonačelnika Grada Pule dr.sc. Ivona Močenić dr. med. te pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, prof. Particia Percan.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter