Ana Bačić, ravnateljica OŠ Vidikovac: "Za mnoge učenike određena gruba riječ ne predstavlja uvredu"

Ana Bačić, ravnateljica OŠ Vidikovac

U Hrvatskoj, pa tako i u Istri i Puli, raste broj slučajeva vršnjačkog nasilja. Nasilje je sve perfidnije i s ulice seli u virtualni svijet, a nedavno su pulski školarci, zajedno sa službenicima Policijske uprave istarske, utrkom u centru grada obilježili Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja - Dan ružičastih majica.

O problemu vršnjačkog nasilja, koji je evidentno prisutan u našem društvu, upitali smo ravnateljice nekoliko pulskih škola.

Ana Bačić, ravnateljica Osnovne škole Vidikovac, podsjeća da je u posljednje tri godine bilo slučajeva vršnjačkog sukobljavanja u ovoj školi koje, međutim, nije eskaliralo u nasilje.

Reality show

- Radi se o povremenom tjelesnom sukobljavanju ravnopravnih strana. U godinu dana dogodi se u prosjeku 20-ak sukoba. Nije se povećavao broj nakon korone, barem u našoj školi. Najčešće su to verbalni sukobi, psovke i uvrede, dok se putem interneta šalju uvredljive poruke, a bilo je i slučajeva izoliranja pojedinca, u smislu izbacivanja iz grupe. Kao primjere navela bih ogovaranje, širenje neistina, neprimjerene poruke, seksting.

Ana Bačić

Ono što zabrinjava je razvijanje tolerancije prema gruboj komunikaciji. Svojevrsni reality show: uzori koji to po načinu komunikacije nikako ne bi trebali biti. Za mnoge učenike određena gruba riječ ne predstavlja uvredu. Problem postaje vidljiv kad roditelji presretnu takvu vrstu komunikacije, kaže Bačić.

Prema njenim riječima, nakon pandemije primjetna je određena doza nervoze, impulzivnost i preosjetljivost kod učenika.

- No, to sve vidimo i kod odraslih. U posljednje tri godine nije bilo potrebe za intervencijom policije, izuzev u jednom slučaju, kad je obavljen razgovor s učenicima i roditeljima. Također su obavljeni i razgovori s nadležnima u Centru za socijalnu skrb.

Branka Sironić Buić, ravnateljica OŠ Monte Zaro (foto: Arhiva Glasa Istre)

Branka Sironić Buić, ravnateljica OŠ Monte Zaro, kaže da je važno razlučiti razliku između sukoba među djecom i nasilja koje je dugotrajno.

- Potičemo prijavljivanje, a primjetno je da se nasilje, u nekoj mjeri, povećalo nakon korone. Pogotovo online nasilje. Očituje se kroz neprimjerene poruke, veli Sironić Buić te ukratko pojašnjava postupke i protokole o postupanju. U sklopu školskog kurikuluma u ovoj školi provode program sigurnog i poticajnog okruženja, što podrazumijeva radionice na satovima razrednika, razgovor s policijskim službenicima i ostalim stručnim predavačima, a sve više i o nasilju na internetu.

Preventivni program

Ravnateljica OŠ Centar Loreta Ribarić kaže da u posljednje vrijeme nisu primijetili osobit porast vršnjačkog nasilja. U ovoj školi događa se u prosjeku jednom godišnje, a riječ je kako verbalnom (pogrdna imena), tako i fizičkom nasilju.

- Možemo govoriti i o najčešćim formama i oblicima u kojima se nasilje manifestira, a to je tjelesno, verbalno, emocionalno i seksualno uznemiravanje, uz upotrebu suvremene tehnologije, što ga čini trajno dostupnim velikom broju učenika i dodatno traumatizira sve uključene, kaže Ribarić. U školi, veli ona, imaju protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima.

Loreta Ribarić, ravnateljica OŠ Centar

- Jasno su utvrđeni postupci koji uključuju razgovore s učenicima i roditeljima, suradnju s policijom i Centrom za socijalnu skrb. Roditelje se upućuje i na savjetodavni i stručni rad izvan škole, kao što je primjerice Centar za mentalno zdravlje, objašnjava. Također provode medijaciju s ciljem rješavanja uzroka problema i potenciranja usvajanja poželjnih ponašanja za buduće situacije.

- Ovisno o vrsti i težini događaja, surađujemo s nadležnim ustanovama i službama, poput Policijske uprave i Centra za socijalnu skrb, naglašava Ribarić. Prema njenim riječima, učenici od 1. do 8. razreda svake se školske godine uključuju u niz aktivnosti koje provode vanjski stručnjaci i oni unutar škole radi prevencije i edukacije vršnjačkog nasilja, ali i drugih nepoželjnih ponašanja. Riječ je o radionicama, predavanjima, terenskoj nastavi i posjetima vanjskim ustanovama.

Bačić pak smatra da svi zajedno, i škole i službe, mogu doprinijeti uspješnijem i boljem djelovanju. I u OŠ Vidikovac postoji preventivni program koji nastaje u suradnji učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i liječnice školske medicine.

Verbaliziranje emocija

- Između ostalog, preventivni program uključuje aktivnosti usmjerene na sve učenike škole: rad u okviru određenih metodskih jedinica u nastavnom procesu, na satovima razrednog odjela, kroz izvannastavne aktivnosti, kroz nastavu informatike vezanu uz nasilje na internetu. Tu su i aktivnosti usmjerene na učenike koji spadaju u skupinu djece rizičnog ponašanja: riječ je o diskretnom, osobnom zaštitnom postupku - specifičnom pedagoškom pristupu kojim se na diskretan način ohrabruje, motivira i gradi samopouzdanje i samopoštovanje preosjetljive i teže prilagodljive djece koja su iz bilo kojeg dodatnog razloga (najčešće zbog teže obiteljske situacije) ili rizične naravi, posebno ugrožena, objašnjava Bačić.

Učenici na Portarati poslali poruku protiv zlostavljanja među vršnjacima - Dan ružičastih majica (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

- Učitelji se kontinuirano educiraju na učiteljskim vijećima u školi, ali i putem edukacije na županijskoj i državnoj razini, naglašava Bačić.

Slično postupaju i u OŠ Centar, čija ravnateljica Loreta Ribarić kaže: "Tijekom školske godine, naročito za vrijeme sata razrednika, u sklopu školskog preventivnog programa i za vrijeme sjednica Vijeća učenika, posebnu pažnju posvećujemo prevenciji online nasilja na način da uključujemo učenike u predlaganje preventivnih mjera i aktivnosti".

Kao primjere dobre prakse, u svrhu prevencije, kroz osobno iskustvo, Bačić ističe važnost školskog sportskog društva kao dijela preventivnog programa.

- Kroz sportske aktivnosti i natjecanja učenici mogu kanalizirati agresivne porive i stjecati samopouzdanje. Sportovi su izvrstan način obrane od nagomilanih stresova pa i kad se radi o stresu uzrokovanim školskim neuspjehom. Samosvjestan mladi i odrastao čovjek nema potrebu drugima nanositi bol u bilo kojem smislu, tumači Bačić. Na koncu, veli da nikako ne smijemo zaboraviti ulogu obitelji koju niti najuspješnije škole i terapijski postupci i različiti programi ne mogu kompenzirati.

Snimio Dejan ŠTIFANIĆ

- Vidljivo je da je verbalno nasilje prisutno u manjem opsegu nakon što se kontinuirano radi s učenicima i roditeljima u smjeru korištenja "ja" poruka u komunikaciji, prepoznavanju i verbaliziranju vlastitih emocija i stanja te njihovog transparentnog dijeljenja, zaključuje Loreta Ribarić.

U tri godine 10 kaznenih djela više

Na području Policijske uprave istarske 2022. godine evidentirano je 17 kaznenih djela s elementima vršnjačkog nasilja, i to četiri kaznena djela tjelesne ozljede, četiri kaznena djela povrede djetetovih prava, četiri kaznena djela povrede privatnosti djeteta, tri kaznena djela prijetnje te po jedno kazneno djelo nasilničkog ponašanja i nametljivog ponašanja. Evidentiran je i određen broj događaja u kojima nisu utvrđeni ni elementi kaznenog djela ni prekršaja, no policija je i o tim slučajevima obavijestila nadležni Centar za socijalnu skrb i Državno odvjetništvo za mladež, napominju iz PU istarske. No, to je samo službena statistika koja, naravno, ne sadržava i neprijavljene slučajeve zlostavljanja.