"Pula je grad koji je regionalno kulturno središte izgrađeno na kvaliteti svog prirodnog i kulturnog okoliša i vitalnosti njegove umjetnosti, baštine i kulturnih aktivnosti", rečeno je na javnom izlaganju Plana razvoja kulture Pule do 2030. godine koje je u sklopu javnog savjetovanja danas održan u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Stari plan razvoja kulture vrijedio je do 2020. godine, no kako je pojasnila pročelnica upravnog odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Anja Ademi, on je ostao na snazi dok se nisu izradili strateški dokumenti koji su hijerarhijski viši, a to su Strategija razvoja urbanog područja Pule i Plan razvoja Pule koji je na Gradskom vijeću usvojen prošlog tjedna.

"Sukladno tome idemo dalje sa sektorskim strategijama, a jedna od najvažnijih je upravo Plan razvoja kulture, te smo tijekom javnog savjetovanja odlučili održati javnu prezentaciju ovog dokumenta uz diskusiju kako bi svi važni dionici mogli uključiti u njegovu izradu, kako bi on bio što kvalitetniji i kako bi kasnije kroz akcijski plan mogli provesti sve aktivnosti koje su u njemu definirane", kazala je Ademi.

Plan je predstavila Ana Šilović, nezavisna stručnjakinja i konzultantica za kulturu, kulturnu baštinu i kulturni turizam, koja je vodila njegovu izradu.

"Ovo je dugoročni sektorski dokument koji bi trebao dati strateški okvir i strateške smjernice za razvoj kulture u Puli do 2030. godine. On je prvenstveno usklađen s Planom razvoja grada do 2030. godine tako da su zapravo svi projekti iz područja kulture koji su predloženi u tom Planu, ugrađeni u ovaj dokument, a radi se o ukupno 23 projekta", kazala je Šilović. Podsjetila je da je kroz participativan pristup izradi ovog dokumenta organiziran niz fokus grupa s predstavnicima svih kulturnih institucija koje djeluju u Puli, predstavnicima civilnog društva u kulturi, turističkim djelatnicima kao i s publikom, prvenstveno mladima čije je uključivanje i aktivni angažman u kulturnom životu prepoznat kao ključan za njihov razvoj, ali i za razvoj kulturnog sektora.

Prepoznata je i uloga organizacija civilnog društva koje čine važan dio izvaninstitucionalne kulture grada Pule te su njihova mišljenja osim na radnim sastancima, a kako bi se uključio i na ovaj način što veći broj dionika, prikupljena i posredstvom anketnog upitnika. Gospodarstveni je sektor obuhvaćen anketnim ispitivanjem koje se fokusiralo na ulaganja u kulturu.

Svi prikupljeni podaci, mišljenja i komentari poslužili su za analizu postojećeg stanja te su korišteni u formiranju strateškog okvira Plana razvoja kulture. Kroz četiri prioritetna područja, a to su aktivno okruženje za kulturno i umjetničko stvaralaštvo, jačanje suradnje, sudjelovanje u kulturi i baština kao resurs razvoja zajednice.

Plan donosi razradu ciljeva, projekata i aktivnosti, indikatore, izvore financiranja i vremenski plan te identificira dionike uključene u implementaciju zadataka. Naglasak u planu stavljen je, među ostalim, na jačanju kapaciteta kulturnih profesionalaca i razvoj kadrova gradskih ustanova, ali i unaprijediti prostorne resurse pa se tako među aktivnostima našlo i uređenje koncertne ili polivalentne dvorane, obnova DC Rojc i velike dvorane INK, uređenje Muzeja grada Pule i Muzeja Antonia Smareglie, uređenje Kuće filma i Centra za suvremenu umjetnost i nove tehnologije, ali i pretvaranje Doma hrvatskih branitelja u gradsku Palaču kulture, naravno ako se za to stvore uvjeti odnosno ona bude prepuštena Gradu.

U raspravi nakon prezentacije čulo se nekoliko pitanja i prijedloga pa su tako sociolog Krešimir Krolo i vijećnica Dušica Radojčić pitali zašto u plan nije uvršteno osnivanje javne ustanove koja će upravljati Društvenim centrom Rojc, dok je vijećnika Milana Rašulu zanimalo zašto u planu nema dijela posvećenog poticanju kulture nacionalnih manjina i kulture sjećanja koje njeguju udruge proizišle iz Domovinskog rata.

Novinar Elvis Mileta prigovorio je pak što u razdoblju do 2030. godine nije u plan uvršten povratak statue admirala Wilhelma von Tegetthoffa u park na Monte zaru, kao i spomenik carice Sissi u park podno Arene u kojem se nalazila u vrijeme dok je Pula bila u sastavu K.u.K. monarhije.

Izrađivači su na koncu pozvali i sve ostale zainteresirane da se uključe u E-konzultacije, te svojim prijedlozima, komentarima i mišljenjima daju doprinos u procesu izrade konačnog dokumenta.

Povezane vijesti

• Puli ponovno najviša ocjena zbog javne i transparentne objave proračuna
• Uz niz olakšica i potpora KULTURA ČEKA BOLJE DANE
• Iz gradskog proračuna dodijeljena sredstva edukacijskim programima