"Najveći problem s kojim se suočavamo leži u tome što nemamo odgovarajući prostor za svoje djelovanje i programske aktivnosti, a možemo slobodno reći da smo udruga koja provodi najviše aktivnosti koje su usmjerene ne samo na očuvanje kulturne baštine, već i na promociju Pule i Istre", istaknuo je Senad Pršić, predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, najstarije udruge nacionalnih manjina u Istri, koja ove godine obilježava 28 godina svog djelovanja.

Mali ured u Rojcu

U početku je, navodi Pršić, postojala ideja da prostor Zajednice bude kulturni centar Bošnjaka u Istri, pod nazivom 'Bosanska kuća', koji bi okupljao sve bošnjačke asocijacije koje rade na njegovanju svog identiteta, po uzoru na prostor Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske u zagrebačkoj Ilici, koja sve programe izvodi na jednome mjestu, u vlastitom prostoru. Pršić ističe da takvih primjera ima još, pa i u Istri.

"Slobodno možemo reći da imamo više programa nego sve bošnjačke udruge u Istri, što je poznato i provjerljivo i na našoj stranici. Već godinama pokušavamo riješiti problem prostora. Čak nam je i Grad Pula 2009. godine dodijelio prostor u Trierskoj 5 u koji je potrebno uložiti značajna sredstva da bi se doveo u funkciju jer je u neuporabljivom stanju, a mi smo kao udruga svojim resursima i uz pomoć nekih članova poduzeli i odradili neke radnje. Međutim, to nije dovoljno da bi prostor funkcionirao. Ondje je bila septička jama za cijeli taj dio ulice koju smo mi sanirali i to je u derutnom stanju potpuno", precizira Pršić.

"Imali smo određene dogovore s bivšim vodstvom Grada Pule da će nam se pomoći da se prostor dovede u funkciju, ali to nije nikada realizirano, tako da sada imamo na raspolaganju jedan mali ured u Rojcu koji je dovoljan samo za administrativne poslove", ističe Pršić, izražavajući nadu da će u vremenu koje dolazi ipak biti sluha za rješenje tog problema.

Naime, u tijeku su razgovori s novim vodstvom Grada Pule, točnije zamjenikom gradonačelnika Brunom Cergnulom koji je zadužen za pitanja nacionalnih manjina.

"Dobra namjera postoji, a vjerujemo da ćemo uspjeti. Nećemo odustati jer to nam je vrlo važan cilj da bismo se mogli okupljati i njegovati naše vrijednosti", navodi Pršić, dodajući da drugi problem s kojim se Zajednica susreće leži u Zakonu o udrugama.

"Taj zakon je omogućio da se udruge mogu osnovati sa samo tri člana, a to u praksi znači da se formiraju paralelne udruge, sličnog naziva, koje na taj način stvaraju konfuziju te na taj način zbunjuju pripadnike naše manjine, ali i sveukupnu javnost", smatra Pršić. Napominje da se na taj način dodatno smanjuje kapacitet Bošnjaka u ostvarivanju nekih njihovih prava, a među njima i prava na prostor za djelovanje.

Premalena džamija

"Smatramo da je ovo i jedan od razloga manje zastupljenosti Bošnjaka u mnogim gradovima u Istri, pa i u Gradu Puli. Isto tako, nemamo ni saborskog zastupnika, a također smo ga imali, a da ne govorimo o problemu manje zastupljenosti u zapošljavanju u lokalnoj i regionalnoj samoupravi", navodi predsjednik Zajednice.

Povezane vijesti

• Puli ponovno najviša ocjena zbog javne i transparentne objave proračuna
• Pula najviše u državi izdvaja za subvencije poduzetnicima
• U 2017. napravljen je veliki iskorak u uljepšavanju Pule