U 2017. napravljen je veliki iskorak u uljepšavanju Pule

"Prošla godina bila je izuzetno živa. Ako bih morao nešto posebno izdvojiti, rekao bih da su prošlu godinu obilježile tri stvari. Kao prvo, iza nas je rekordna turistička sezona u kojoj se Pula dodatno profilirala kao turistička destinacija. Drugo, realizirane su brojne
investicije vrijedne više od 60 milijuna kuna, među kojima bih izdvojio proširenje obilaznice do Medulinske, uređenje Trga kralja Tomislava, nastavak gradnje nove bolnice te početak izgradnje gradskog bazena kojeg, kao što svi znamo, Pula čeka više od 40 godina. I treće, prošle godine dodatno je smanjena nezaposlenost, dok je s druge
strane narastao broj investicija, rekao je na početku našeg razgovora gradonačelnik Boris Miletić rezimirajući prošlu godinu.

Gospodarski razvoj i nova radna mjesta

Kao najbolju ilustraciju tog pozitivnog trenda naveo je brojne nove planirane investicije, od trgovačkog centra Max Stoja nadalje.

Prošle godine uređen je Trg kralja Tomislava, De Villeov uspon, Prolaz sv. Teodora, dok se ove najavljuje uređenje Giardina i Danteovog trga. Kada će se konačno započeti s uređenjem okoliša Arene?

- Projekti koje ste nabrojali dokaz su da je u 2017. napravljen veliki iskorak u smislu uljepšavanja Pule. Te aktivnosti obilježit će i 2018. godinu. U proteklih deset godina puno je uloženo u vodovod, plin, kanalizaciju, prometnice, dakle u infrastrukturu koja se ne vidi, ali je nužna da bi se grad mogao istinski urediti i napredovati. Sad je konačno na red došlo uljepšavanje grada. Uređuju se parkovi, fasade, trgovi, plaže i tako dalje. Konkretno, za uređenje Giardina ove godine osigurali smo 3,4 milijuna kuna, a upravo je u tijeku izrada projektne dokumentacije koja će definirati budući izgled te pješačke žile kucavice grada. U 2018. će se, u suradnji s Arheološkim muzejom, oko Arene urediti i Uspon Marijana Rotara. U svakom slučaju, taj proces uređivanja grada u koji smo zakoračili ide dalje i Pula će do kraja godine biti sasvim sigurno još ljepša i uređenija.

Nakon dugo godina priče oko stavljanja u funkciju bivših vojnih nekretnina država se osnivanjem povjerenstva pokrenula, kada se mogu očekivati konkretne aktivnosti?

- Grad je napravio sve što je u njegovoj nadležnost da se bivše vojne zone koje su u vlasništvu RH odmah stave u funkciju građana Pule, bilo kroz razvoj gospodarstva ili otvaranja novih radnih mjesta. Nažalost, država po tom pitanju ne radi gotovo ništa i mi već 25 godina tapkamo u mjestu. Državna imovina truli i propada umjesto da generira
prihode. To je van pameti! Ne znam čime više objasniti tu inerciju i nemar državne administracije kojom nanose izravnu štetu i državi i jedinicama lokalne samouprave. Decentralizacijom bi se to pitanje odmah riješilo. Dokle god bude Zagreb odlučivao o imovini od Dubrovnika i Pule do Vukovara, ništa se neće promijeniti. Dobar primjer za
apsurdnost cijele te situacije su dvije bivše vojne zgrade oko autobusnog kolodvora. Ona koja je dana na upravljanje Gradu danas je poslovna zgrada u kojoj djeluje cijeli niz poduzetnika, a nekoliko metara dalje, identična zgrada, ali u vlasništvu države, propada i raspada se.

Velika su očekivanja od projekata Urbanog područja Pula (ITU mehanizam).

- Kroz ITU mehanizam Pula ima priliku iskoristiti 229 milijuna kuna bespovratnih
sredstava. ITU mehanizam je relativno nov i kompleksan instrument Europske unije i mi smo s naše strane odradili sve potrebne predradnje za njegovu realizaciju. Donijeli smo Strategiju razvoja urbanog područja i oformili poseban odsjek unutar Ureda Grada za provođenje ITU mehanizma. Sada je na redu država koja mora omogućiti da se
krene u realizaciju svih odabranih projekata. Od projekta smo kandidirali obnovu Malog rimskog kazališta, zatim uspostavu novog poduzetničkog inkubatora kao edukativnog centar za poduzetničko i cjeloživotno učenje, te izgradnju punionice prirodnog plina za autobuse kojom ćemo modernizirati javni gradski prijevoz. Cilj nam je ovime potaknuti gospodarski razvoj i otvoriti nova radna mjesta te revitalizirati kulturnu baštinu i staviti je u funkciji razvoja turizma.

Koji su planovi za daljnje oblikovanje rive, hoće li se, i kada, maknuti pruga s rive, pogotovo se više ne koristi?

- Izgradnjom kanalizacije u koju je uloženo više od 150 milijuna kuna u proteklih
deset godina stvorili smo temeljni preduvjet da uopće možemo razgovarati o uređenju pulske rive. Zaustavili smo onečišćenje i zaštitili more u Pulskom zaljevu u koji su se vratili ježevi i delfini. Nakon što je završena izgradnja kanalizacije, u vrlo kratkom roku napravili smo nekoliko značajnih investicija koje su unaprijedile vizuru rive i prostora oko nje. Govorim o izgradnji više od 200 metara nove obale u suradnji s Lučkom upravom,
uređenju Prolaza sv. Teodora i uređenju Titovog parka, čime sam izuzetno zadovoljan. Uglavnom, nastavljamo s daljnjim aktivnostima na rivi te i ove godine očekujemo nastavak izgradnje pulske obale u dužini od 130 metara. Uređenje rive je dugoročan projekt čija se realizacija odvija u fazama i ovisi o ukupnoj gospodarskoj situaciji,
odnosno financijskim okolnostima.

Hidrobaza model za ostale plaže

Namjerava li Grad uređivati i ostale pulske plaže po uzoru na Hidrobazu? Što će biti s kupalištima Valkane i Stoja?

- U pulske plaže i kupališta svake godine ulažemo znatna sredstva i to ćemo činiti i dalje. Plaža Hidobaze je, nakon investicija od preko 8 milijuna kuna, jedna od najatraktivnijih plaža na ovom području što potvrđuju i svjetske nagrade. Ona će nam poslužit kao
model za uređenje ostalih gradskih plaža. U gradsko kupalište na Valkanama kontinuirano ulažemo pa su tamo sanirane betonske ploče sunčališta, uređene ležaljke za sunčanje za osobe s invaliditetom, a trenutno se saniraju i dva objekta. Kupalište Stoja ima već poznatu situaciju sa zaštićenim kulturnim dobrom, gdje su uvjeti Konzervatorskog odjela takvi da predviđaju izuzetno zahtjevnu cjelovitu rekonstrukciju objekta, što u sadašnjim
uvjetima financijski nije realno. No, u 2018. godini smo predvidjeli 1,1 milijun kuna za izradu projektne dokumentacije koja će služiti kao temelj za buduće zahvate.

Što je s izgradnjom parkirne kuće u Puli?

- Za parking garažu planovi postoje i radi se na tome, a najizglednija lokacija garažne kuće je ona na Marsovom polju, za koju postoji i idejni projekt. Projekt predviđa 450 do 500 parkirališnih mjesta, a trenutno je u fazi rješavanje dokumentacije i imovinsko-pravnih pitanja s parcelama koje su u privatnom vlasništvu nakon čega će se moći nastaviti s daljnjim aktivnostima.

Što Grad planira učiniti po pitanju prometa i gužvi?

- Preopterećenje infrastrukture tijekom turističke sezone je nešto s čime se bore svi gradovi, posebno u zemljama s velikom sezonalnošću turizma. Mislim da je iz investicija u prometnu infrastrukturu vidljivo da nam je to jedan od top prioriteta. I to će tako biti i dalje jer se prometne gužve u Puli moraju još smanjiti. Prošle godine je
proširena zaobilaznica do Medulinske, izgrađena je nova pulska obilaznica od Stancije Peličeti, a kružnim tokom u Šijani riješeno je goruće pitanje ulaska u grad. Jedna od ideja kako riješiti pitanje prometa, posebice u ljetnoj sezoni, je i sustav "Park&ride" koji podrazumijeva mogućnost parkiranja na ulasku u Pulu i korištenja organiziranog javnog gradskog prijevoza za dolazak u centar grada čime bi se u značajnoj mjeri smanjio pritisak na gradske prometnice. U 2018. riješit će se pitanje ulaska u grad iz pravca Velog Vrha gdje je u planu izgradnja kružnog toka. Uređujemo novih 200 parkirnih mjesta te gradimo kružni tok na raskrižju Radićeve i Rizzijeve ulice. Uz to nabavljamo nove ekološke autobuse za javni gradski prijevoz i širimo sustav električkih bicikala.

Tek slijedi pravi turistički iskorak

Je li pulski turizam dosegnuo svoj vrhunac ili se očekuje daljnji rast i s kojim adutima se to namjerava učiniti?

- Mislim da pulskom turizmu tek slijedi razvojni iskorak i pravo pozicioniranje grada kao prepoznatljive turističke destinacije. U 2017. smo prvi puta u povijesti dosegnuli
brojku od 2 milijuna noćenja, što je spektakularan rezultat ako znamo da je prije 10 godina Pula imala nešto više od milijun noćenja te da ju je pratio imidž industrijskog i vojnog grada. Važno je naglasiti da to nije samo fizički porast broj noćenja nego je u tom periodu napravljen značajan kvalitativni iskorak cjelokupne ponude, što potvrđuju i brojne nagrada poput uvrštavanja Pule u top tri City break destinacije ili ulazak u 100 najodrživijih destinacija svijeta. Dodatnu perspektivu u smislu razvoja Pule kao turističke atrakcije predstavljaju prostori koji tek čekaju svoju pravu turističku namjenu. Osim toga, nastavljamo s ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu i što je vrlo bitno, nastavljamo raditi na stvaranju novih motiva dolazaka.

NK Istra 1961 goruća je tema. Kako je moguće da najnaprednija regija ne može imati stabilnog nogometnog prvoligaša?

- Prije svega, čestitam igračima, stručnom stožeru i svim ostalim zaposlenicima kluba koji su uspjeli prebroditi dosadašnju polusezonu i dokazali da neizmjerno vole svoj klub. Grad Pula prema klubu uredno i redovno podmiruje apsolutno sve preuzete obveze financiranja omladinskog pogona. Moj stav oko profesionalnog pogona je vjerujem svima poznat
- novcem poreznih obveznika neće se financirati plaće profesionalnih nogometaša. Grad Pula preko Sportske zajednice pomaže sportašima amaterima koji djeluju u 78 različitih sportskih udruga i klubova i za to godišnje izdvaja više od 5 milijuna kuna. Budućnost kluba je u rukama većinskih vlasnika, predvođenih gospodinom Gloverom, koji očigledno nisu uspjeli realizirati svoje planove pa je za klub potrebno naći novog investitora. U više sam navrata razgovarao s ljudima koji su iskazali interes za ulaganjem u pulski nogomet jer potencijal za razvoj kluba i nogometne infrastrukture u Puli postoji. Nadam se da će se situacija u klubu stabilizirati i da će 2018. godina biti znatno bolja.

Cijela Hrvatska ima problem s iseljavanjem stanovništva, kakva je situacija u Puli?

- Podaci Zavoda za statistiku za 2016. godinu jasno pokazuju da je Istarska županija jedina među svim hrvatskim županijama u koju se više ljudi doselilo nego iselilo. Mislim da brojke govore sve. Također, podaci pokazuju da je Pula danas jedan od najboljih gradova za život i poslovanje, među gradovima s najvećim brojem poduzetnika. Za
razliku od ostatka zemlje, Istra i Pula nemaju problema s iseljavanjem. Međutim, jedini dugoročni put koji Hrvatskoj može osigurati prosperitet, potaknuti gospodarstvo i spriječiti iseljavanje mladih je decentralizacija.

Bolnica i bazen obilježit će 2018.

Koji su najvažniji planovi u 2018. godini?

- Ima ih puno i nemoguće ih je ovdje sve nabrojati. Mislim da će 2018. prije svega obilježiti realizacija dva projekta koja građani Pule čekaju već 40 godina. Prvi je svakako dovršetak izgradnje nove moderne Opće bolnice u Puli u vrijednosti od preko 400 milijuna kuna koja će značajno podignuti kvalitetu zdravstvenog sustava ne samo za Pulu,
već i cijelu Istru. Drugi je dovršetak izgradnje kompleksa gradskog bazena kojim će Pula dobiti tri nova bazena. Uz ta dva vitalna projekta nastavit će se rješavati prometna uska grla. Izgradit će se kružni tok na Velom Vrhu i na križanju Radićeve i Rizzijeve te će se krenuti s projektiranjem proširenja obilaznice do Premanturske. Usto,
istaknuo bih izgradnju novih igrališta i zelenih površina na Vidikovcu i Pragrandeu te širenje groblja na Monte Giru i u Štinjanu. Nadalje, u ovoj godini Pula za obrazovanje izdvaja dodatnih 20,4 milijuna kuna čime je omogućeno funkcioniranje naših škola iznad hrvatskog standarda, dok je za razvoj kulturne scene osigurano gotovo 30 milijuna kuna te nas očekuje tisuće kvalitetnih programa, manifestacija, koncerata i aktivnosti.

(Goran ROJNIĆ)