Nastava i učenje o holokaustu mogu osposobiti učenike da kritički tumače i procjenjuju kulturne manifestacije i izlaganja o ovome događaju te na taj način minimaliziraju rizik od manipulacije. Holokaust je, naime, pokazao kako nacija može koristiti svoje birokratske strukture, procese i tehničku stručnost da angažira razne segmenta društva tijekom vremena za provođenja politika, od isključivanja i diskriminacije do genocida. Smatram i da proučavanje antisemitizma u kontekstu nacističke ideologije osvjetljava manifestaciju i širenje predrasuda, stereotipizaciju, ksenofobiju i rasizam, ističe Ilić Agatić
Nataša Ilić Agatić (Snimio Duško Marušić Čiči)
Nataša Ilić Agatić, nastavnica hrvatskog i talijanskog jezika u pulskoj Osnovnoj školi Kaštanjer, dobitnica je "Nagrade Ivan Filipović" za 2021. godinu u području osnovnog školstva.
U motivaciji za nagradu navedeno je da je nagrađena "za doprinos odgojno-obrazovnoj djelatnosti kroz članke objavljene u stručnim glasilima, promidžbom zavičajne nastave kroz projekt 'Kartulina s Istre' te radom na projektu "Juditina godina/godina Marka Marulića".
- Već 23 godine radim u Osnovnoj školi Kaštanjer, a bez velike podrške ravnateljice Nade Crnković i Učiteljskog vijeća te svih kolega, a ponajviše svojih divnih učenika, ne bi bilo svega toga. Podrška je presudna, kaže Ilić Agatić.
- Osim hrvatskog jezika, koji predajem od prvoga dana u ovoj školi, predajem i građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost za učenike petih razreda, a kroz predmet Hrvatski jezik učenike sedmih i osmih razreda educiram o holokaustu, genocidima te svim zločinima protiv čovječnosti u sastavu predmetnog područja poučavanja o holokaustu, što se provodi kroz kurikularni program i multidisciplinarno. Prošla sam edukaciju o tome, od 2018. godine naovamo, bila sam i stipendistica MZO-a i AZOO-a u Međunarodnom centru za poučavanje o holokaustu Yad Vashem u Izraelu 2018. godine te sam se educirala i na Memorial de la Shoah u Parizu preko Ministarstva znanosti i obrazovanje i Agencije za odgoj i obrazovanje, a pohađala sam državne skupove vezane za tu temu. Svoju edukaciju nastavljam i na međunarodnoj razini na području edukacije učenika o holokaustu, te sam 2022. sudjelovala na međunarodnom seminaru Ustanove Yahad in Unum u Mađarskoj.
Na području poučavanja o holokaustu radimo prije svega na prevenciji distorzije i negiranja holokausta koje je prisutno u sve većoj mjeri. Svjedoci povijesti su zadnja generacija koja priča svoje priče, a mi trebamo biti njihov glas. Provodimo i terensku nastavu, proučavamo povijesni okvir i povijesne činjenice, kako se i zašto nešto dogodilo, tko su bili ljudi koji su slijepo vjerovali jednoj ideologiji protiv čovječnosti. Perspektiva žrtava je uvijek prikazana kroz osobne priče ljudi i obitelji jer iza svakog pojedinca su njegova životna priča i obitelj u vremenu - prije, za i nakon rata. Bavimo se i restitucijom i životom žrtava nakon rata, njihovim post traumatskim osjećajem, kao i činjenicom da mnogi nerado govore o svom iskustvu. Uz nastavu, zahvaljujući izvrsnoj suradnji s voditeljicom kina Natašom Šimunov koja realizira program FUŠ - Film u školi, posjećujemo i Kino Valli, gledamo filmove koji se bave tom tematikom uz metodološki pristup, sadimo šafrane u vrtu škole, sudjelujemo u projektima za spomen na stradalu djecu u holokaustu u suradnji s ustanovom HETI Ireland i JUSP Jasenovac koji nam donira lukovice šafrana, a svake se godine postavlja izložba posvećena žrtvama holokausta, veli Ilić Agatić, nastavnica puna entuzijazma, pozitive, energije i strasti prema ovom poslu.
Uz to, komparativno obrađuju "Dnevnik Anne Frank" te priču o Lei Deutsch iz Zagreba, hrvatskoj dječjoj glumici židovskog podrijetla, koja je također imala sličnu sudbinu. Lea Deutsch je, kao i Anne Frank, postala simbol borbe protiv nacizma.
- Obje su imale 16 godina kada su umrle kao žrtve holokausta. Ne zaboravljamo niti Jasenovac kao mjesto stradanja. Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata. Logor je nastao kao rezultat genocidne politike nad Židovima, Srbima i Romima. Nastava i učenje o holokaustu prilika je za otvaranje i analiziranje odluka i radnji koje su poduzete, ili nisu poduzete, od niza ljudi u kriznim vremenima. To bi trebao biti podsjetnik kako odluke imaju posljedice, bez obzira na složenost situacija u kojima se donose. Nastava i učenje o holokaustu mogu osposobiti učenike da kritički tumače i procjenjuju kulturne manifestacije i izlaganja o ovome događaju te na taj način minimaliziraju rizik od manipulacije. Holokaust je, naime, pokazao kako nacija može koristiti svoje birokratske strukture, procese i tehničku stručnost da angažira razne segmenta društva tijekom vremena za provođenja politika, od isključivanja i diskriminacije do genocida. Smatram i da proučavanje antisemitizma u kontekstu nacističke ideologije osvjetljava manifestaciju i širenje predrasuda, stereotipizaciju, ksenofobiju i rasizam. Također, nastava i učenje o holokaustu stvara forum za ispitivanje povijesti i evoluciju antisemitizma - bitnog čimbenika koji je omogućio holokaust, ističe ova nagrađena nastavnica, koja navodi da nisu zaobišli niti žrtve fašizma te da su učili i o istarskim logorašima, obrađujući svjedočanstva i materijale te su se učenici educirali i o životu i svjedočanstvu Olega Mandića, posljednjeg dječaka iz Auschwitza.
- Cilj nam je da učenici prepoznaju izobličenje i netočnosti kada se holokaust koristi kao retoričko sredstvo u službi političkih agendi, a u proučavanju ove osjetljive i traumatične povijesti stvara se prostor za vlastito kritičko promišljanje, napominje.
Uz to, Ilić Agatić višegodišnja je mentorica učenicima za natjecanje LiDraNo, za literarne sastave i za pojedinačne i skupne scenske nastupe, a njezini su učenici dobili brojne nagrade. Redovito sudjeluje u brojnim školskim projektima.
- Kao studentica, bila sam članica Dramskog studija u INK-u kod Roberta Raponje, izvanrednog mentora, te imam veliku ljubav prema dramskom i scenskom poučavanju. Glumu sam preselila u učionicu, to je način za otkrivanje unutarnjeg svijeta. Godinama sam slala djecu na LiDraNo, bila sam članica povjerenstva, ističe.
Želja joj je, navodi, zajedno s kolegicom Majdom Milevoj Klapčić, knjižničarkom iz labinske Srednje škole Mate Blažine, u Istru dovesti operu "Brundibar" češkog skladatelja Hansa Krásea (1899.-1944.) s libretom Adolfa Hoffmeistera, koju su u originalu izvodila djeca Terezina, koncentracijskog logora u tadašnjoj okupiranoj Čehoslovačkoj, a koju je režirao Krešimir Dolenčić.
- Želja nam je da tu operu pogledaju svi učenici u Istri, te već smo uputile poziv i prijedlog Gradu Puli, Istarskom narodnom kazalištu te Istarskoj županiji, veli Ilić Agatić koja je i u timu za ocjenjivanje nacionalnih ispita hrvatskog jezika u petim razredima, dio je povjerenstva za odabir udžbenika, članica Skupštine Udruge antifašističkih boraca grada Pule…
Ilić Agatić ističe da joj je svaki dan rada u školi, s učenicima, novi izazov, da se uvijek trudi dati sve najbolje, te da se od djece i s djecom stalno uči nešto novo. Online nastavi u vrijeme lockdowna i izolacija provodila je bez većih problema, no naglašava da ništa ne može zamijeniti rad uživo, interakciju. Da ponovno mora birati, kaže da bi opet odabrala isti poziv te radila u školi. Prije OŠ Kaštanjer kratko je vrijeme u OŠ Šijana te u Prvoj privatnoj školi Jurja Dobrile u Puli. Ovu je nagradu posvetila roditeljima koji su nažalost preminulo, ali su joj, kako je naglasila, uvijek inspiracija i uzor.