Kakva je budućnost regionalnih političkih stranaka u Hrvatskoj i koji se izazovi pred njima nalaze? Nakon smirivanja tenzija u političkoj areni poslije tri izborna ciklusa – koje su okončane formiranjem vlasti u jedinicama lokalne i regionalne samouprave – razvidni su trendovi i pozicije kako pojedinih stranaka, tako i cijele priče o političkom regionalizmu u Hrvatskoj. Na prvi pogled je očito kako su na sceni utjecajne ostale dvije isključivo regionalne stranke – IDS i PGS – dok ih je nekoliko desetaka posve nestalo sa zemljovida hrvatske politike.

Politička strategija

Politički analitičar Davor Gjenero kaže su regionalne stranke imale priliku da se dokažu u borbi za vlast jer im izborni zakon ide na ruku. Ali, u većem dijelu zemlje nisu to učinile.

- U Hrvatskoj postoji velika prednost za regionalne političke inicijative – to je izborni zakon. Tako dugo dok se izborni prag određuje na razini izborne jedinice, a ne na nacionalnoj razini, regionalne inicijative imaju šansu biti parlamentarno zastupljene, objašnjava politolog Gjenero.

Relativni izborni uspjeh IDS-a koji je zadržao vlast u županiji i polovici istarskih gradova, te PGS-a na Krku i u djelu Gorskog Kotara pokazuju da politički regionalizam još ima uspjeha kod birača, ali da one trebaju razraditi svoju novu i perspektivniju političku strategiju.

- IDS je najjasnija i najjača hrvatska liberalno-demokratska stranka koja ima infrastrukturu i budućnost. Trenutačno, imaju dva problema – krizu vodstva i krizu koja proizlazi iz tako dugog obnašanja vlasti. Ali, čini se da postoji mogućnost da izaberu snažan tim – ne više karizmatičnog pojedinca – koji će voditi stranku i pripremiti je za nove izbore. IDS više ne može dobiti karizmatsko vodstvo poput Ivana Jakovčića, ali jedno karizmatsko vodstvo ne može zamijeniti drugo. IDS treba stvoriti skupinu od nekoliko ljudi koji će s novim predsjednikom voditi stranku, a čini se da to upravo i rade, objašnjava analitičar Davor Gjenero i dodaje da su samo dvije regionalne stranke preživjele sve turbulencije na političkoj sceni.

Multiregionalizam

- IDS je snažan jer ima organizaciju, dok PGS ima snažnog i potentnog lidera, Darija Vasilića, kojeg birači prihvaćaju, kaže Gjenero.

Nakon lokalnih izbora i formiranja vlasti u općinama, gradovima i županijama, postalo je očito da se politička slika Hrvatske poprilično promijenila. Prvo, nezavisne liste uzele su dosta prostora u političkoj areni te su istisnule dosadašnje stranačke lidere u gradovima i županijama gdje su „regionalci“ uživali   iznimnu političku popularnost. To smo vidjeli u Puli i Pazinu, ali i u Međimurju gdje je Matija Posavec kao nezavisni kandidat pobijedio i svoju bivšu stranku, HNS. Upravo bi Posavec mogao, očekuju analitičari, osnovati novu regionalnu političku stranku na sjeverozapadu Hrvatske.

Drugo, očito je da su neke poznate regionalne stranke koje su bile, poput HDSSB-a i drugih slavonskih stranaka, zastupljene i u parlamentu, posve nestale sa scene. Danas se malo tko sjeća Dalmatinske akcije ili Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, a još su manje u memoriji birača ostale Zagorska demokratska stranka, Međimurska demokratska stranka, Zagrebačko-prigorska stranka, Istarska liberalna stranka ili Ladonja.

Na sceni je ostala Stranka rada i solidarnosti BM365 – koju je pokojni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić zamislio kao nacionalni projekt – ali samo s nekoliko zastupnika u zagrebačkoj gradskoj skupštini. Ni Hrvatska stranka kajkavaca, čakavaca i štokavaca, koja se slikovito prezentirala još na predsjedničkim izborima, nije uspjela dobiti niti jedan mandat u bilo kojoj općini, bez obzira na izraženi „multiregionalizam“.

Treće, očito se „stare“ nacionalne stranke suočene sa snažnim padom popularnosti i sve slabijom vidljivošću pred biračima polako pretvaraju u lokalne i regionalne političke organizacije. To je uočljivo na primjeru Narodne stranke reformista Radimira Čačića ili u slučaju njegove bivše Hrvatske narodne stranke, koji još imaju po nekoliko općina na sjeverozapadu Hrvatske gdje su nekad vodile županije dok su u parlamentu i Vladi imale partnerski odnos sa SDP-om i HDZ-om.

Niskorejtingaši

U „zaboravljene“ ili niskorejtinške stranke lako se mogu ubrojiti HSLS koji je (p)ostao omiljen jedino u Bjelovaru gdje je predsjednik stranke Dario Hrebak gradonačelnik i u Kanfanaru čiji je općinski načelnik već niz mandata Sandro Jurman. HSS je na terenu nestao – iako je parlamentarna stranka, a konkuriraju mu stranke poput Demokratskog HSS-a nastale poslije unutarstranačkih raskola. Živi zid i HSP također su prisutni u ponekoj općini ili gradu - iako su pred koju godinu bili značajan nacionalni politički čimbenik.

Posebno je zanimljivo što će se događati s Domovinskim pokretom koji nema organizacije u cijeloj zemlji te je najjači u Slavoniji.

- Demokratski pokret, s obzirom na ukorijenjenost u istočnim županijama, ima šansu postati prva desna regionalna politička stranka, što je u drugim zemljama normalno. Naravno, ako izuzmemo HDSSB Branimira Glavaša koji je nastao i nestao kao protestni pokret protiv HDZ-a, analizira Gjenero.

Napokon, neke su se nove stranke, koje su se pojavile u posljednje dvije godine, prometnule u regionalne stranke – iako imaju nacionalnih ambicija. To su Fokus koji je zadobio vlast u nekoliko gradova Zagrebačke županije (Sveta Nedjelja, Samobor, Sveti Ivan Zelina) te Centar, čiji je suosnivač Ivica Puljak postao gradonačelnik Splita. Birači su prepoznali i Pametno za Dalmaciju te Dubrovačku stranku Pere Vićana koji je imao gradonačelničke šanse.

- Treba istaknuti da su regionalne stranke koje su se održale na sceni, kao i nekada velike nacionalne stranke koje sada imaju svoje „džepove“ u nekim mjestima, te nove rastuće stranke sve odreda liberalno-demokratske. Dakle, ni socijalističke, ni lijeve, ni konzervativne – nego liberalno demokratske. U Hrvatskoj je u nekoliko regija liberalno-demokratska ideja vrlo snažna – to su Istra, Primorsko-goranska županija te Varaždinska županija i Međimurje. Doduše, PGS je oslabio u Hrvatskom Primorju – gdje je HDZ iznimno mekana demokršćanska stranka koju na terenu vodi Oleg Butković i koji su bliski desnim liberalima – no vodeći je na Krku, zaključuje Davor Gjenero.

Istrijanizacija Hrvatske

Je li vrijeme snažnih regionalnih stranaka prošlo – ili će se ponovno govoriti o „istrijanizaciji Hrvatske“ – pokazat će nove politike IDS-a, PGS-a i novih stranaka poput Fokusa ili Centra uspiju li svojim potezima uvjeriti birače da su im tekući mandati uspješni. Nove regionalne inicijative koje su najavljivane i u Istri također nisu isključene. Drugi scenarij je da postojeće nacionalne stranke – HDZ, SDP, Možemo! i Most – polako preuzmu „posao“ i birače od regionalista.

Povezane vijesti

• GLAS, IDS, HSS i PGS AMSTERDAMSKA KOALICIJA POTPISALA SPORAZUM U RIJECI Premijer ne smije biti kao malo dijete, kad nije po njegovom da se ide potući
• IZBORI ZA MJESNE ODBORE U PULI: Sve je više nezavisnih lista. Građani očito žele preuzeti stvari u svoje ruke. Saznajemo tko sve kreće u političku borbu protiv etabliranih stranaka