(Snimio Milivoj Mijošek)
Kao predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora Dušica Radojčić i gradonačelnica Pazina Suzana Jašić održale su u Pazinu, ispred Spomen doma, konferenciju za novinare na temu eko-kriminala: uvoza i ilegalnog odlaganja opasnog otpada, a nastavno na nedavno uhićenje 13 osoba, "poduzetnika", koji su se, kako kaže Radojčioć, udružili u zločinačku organizaciju i koje se sumnjiči da su otpad u Hrvatsku ilegalno uvozili, zakopavali i palili, i to iz Italije, Slovenije i Njemačke.
- Taj nam slučaj potvrđuje i navode talijanskih karabinjera, Uprave karabinjera za zaštitu okoliša i ekološku tranziciju iz 2023. godine, gdje se upravo ističu ti nezakoniti poslovi sa zbrinjavanjem otpada u drugim zemljama kao nevjerojatni izvor zarade njihovih zločinačkih organizacija. Ispada da je i Hrvatska među zemljama gdje se takav otpad odlagao u okoliš. Zašto biraju Hrvatsku, ali i druge zemlje na Balkanu, poput Poljske i drugih? Upravo zato što su standardi zatite okoliša kod nas niži, imamo jako puno korupcije i što nam pravosuđe nije učinkovito, rekla je Radojčić.
(Snimio Milivoj Mijošek)
I Pazin ima vrlo sličan slučaj, u kojem se, kaže Radojčić, fingiralo recikliranje otpada, a zapravo je stvorilo jedan veliki ekološki problem koji se godinama ne može riješiti.
- Kao predsjednica saborskog Odobra za zaštitu okoliša, zatražit ću sjednicu i odgovore na pitanja zašto Hrvatska uopće dopušta uvoz otpada, čak i da je reciklabilni u pitanju, kada imamo dovoljno svoga, a nemamo dovoljno postrojenja za obradu i recikliranje. Tskođer, kada se znaju svi ovi podaci o zločinačkim organizacijama koje se bave upravo ilegalnim zbrinjavanjem otpada u drugim zemljama, zašto kontrole nisu striktnije, gdje su te rupe u sustavu i kako je moguće da su godinama dovozili otpad u Hrvatsku, a govorimo o 35 tisuća tona! Samo za usporedbu, ukupna količina svog proizvedenog otpada u Puli na godišnjoj razini je 22 tisuće tona. Posljedice za ljude i okoliš su strašne, ustvrdila je Radojčić.
Na sjednici Odbora za zaštitu okolia o tome je, kaže, već bilo riječi u siječnju 2024. godine, prije njenog dolaska, sudjelovali su građani tih mjesta i sve rekli, da se optad dovozi, zakopava i pali ali je opet sve trajalo jako dugo dok se nije krenulo u postupanje.
- Ono što tražimo od Ministarstva zaštite okoliša i državnog inspektorata jesu odgovori na pitanja u kojem dijelu sustav nije funkcionalan, da li moramo mijenjati propise, kako se propisi primjenjuju i gdje je tu nadzor. Kako je uopće moguće da se takvo nešto dogodi, a potom i zašto se toliko dugo čekalo da se reagira? Ako želimo suzbiti organizirani kriminal, moramo znati detaje, radi li se o propustu, korupciji u sustavu, ili neviđenom nemaru, jer ovdje je nešto od to dvoje, zaključila je Radojčić.
(Snimio Milivoj Mijošek)
Jašić se osvrnula na ogromne količine otpada koje su godinama deponirane u jednom skladištu u srcu grada i činjenici da se ta tempirana bomba godinama ne uspijeva riješiti.
- Grad Pazin ne može ništa, na žalost, osim apelirati, pisati dopise, sastajati se s državnim institucijama i javno govoriti. Riječ je o talijanskom otpadu kojeg su ovdje deponirali 2019. i 2020. godine. Kamioni su dolazili u industrijsku halu koju su privatno unajmili i tamo odlžili 4.000 tone otpada i onda otišli u stečaj. Otpad nikada nije obrađen, niti se namjeravao obrađivati, i sada smo dovedeni do jednog "kafkijanskog procesa" koji se ne miče s mjesta. Četiri godine tamo postoji ekološka bomba, opasno mjesto i za sigurnost i za zdravlje građana, a institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu.
Znam da se na Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu vodi postupak već neko vrijeme i ja se nadam da će uskoro biti gotov. No, od države tražimo da sanira te količine otpada, da se naplati od imovine optuženih i da sankcionira takve pojavnosti do navjeće moguće mjere koje su zakonom dozvoljene. Trošak zbrinjavanja tog otpada procijenjen je na oko mililjun eura, istaknula je Jašić i rezimirala kako smo postali kolonija otpada susjednih zemalja i da na tome završava naš sustav gospodarenja potpadom.