Dvodnevni znanstveni skup na kojemu se raspravlja o ulozi predsjednika Matice hrvatske u razdoblju od 1842. do 1996. godine, počeo je u četvrtak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran izjavio je novinarima prije početka skupa "Predsjednici Matice hrvatske 1842.-1996." kako, vraćajući se na one ljude koji su bili u temeljima Matice hrvatske, ali i hrvatskoga društva, nalazimo uvijek nove podatke koji postaju inspiracija nama današnjima za akcije koje ćemo mi provesti u sadašnjosti i bliskoj budućnosti.

Simpozij će, uvjeren je, donijeti i neka nova otkrića o ljudima koji su vodili Maticu hrvatsku.

Povjesničar Željko Holjevac u svom je izlaganju govorio o prvom predsjedniku Matice hrvatske grofu Janku Draškoviću te istaknuo kako je Matica od svoga početka imala zadaću objavljivati znanstvene, poučne i zabavne knjige.

Podsjetio je kako je Drašković prigodom osnivanja Matice izjavio da su Hrvati imali važnijih književnih djela i u vremenima kad je njemačka literatura bila još u zipci te naglasio da Drašković prvih godina gospodarski i književni život Matice ostvarivao u zajedništvu sa zagrebačkom Čitaonicom, kojom je upravljao zajedno s Ljudevitom Gajem.

Povjesničarka Agneza Szabo govorila je o Ivanu Mažuraniću, koji je dao ostavku na mjesto predsjednika nakon što je izabran za hrvatskoga bana. Za vrijeme njegove odsutnosti mijenjao ga je na važnim sastancima Matice Matija Mesić, dodala je.

Po riječima Vlaste Švoger, Ivan Kukuljević Sakcinski, koji je bio predsjednik Matice hrvatske od 1874. do 1889. potaknuo je organiziranje kongresa slavenskih filologa, koje trebao u duhu slavenske uzajamnosti trebao raditi na jezičnom približavanju slavenskih naroda.

Ocijenila je da je Matica hrvatska pod njegovim predsjedanjem postala mjesto suradnje mlađe i starije generacije, otvoreno novim poticajima. Znatno je povećan broj članova Matice, a Matica je postala gospodarski rentabilna nacionalna  kulturna ustanova, dodala je.

To joj je, istaknula je Švogar, omogućilo raznovrsnu nakladničku djelatnost i izgradnju vlastite zgrade.

Marko Vukičević govorio je o Tadiji Smičiklasu te napomenuo da je on bio predsjednik od 1889. do 1901. godine. Smičiklasove veze s Maticom sežu u 70-e godine 19. stoljeća kada mu je objavljena "Poviest Hrvatske - prva kritička sinteza hrvatske poviesti".

Skup nastavlja rad poslijepodne i u petak, a do 22. listopada na Strossmayerovu trgu može se pogledati izložba Hrvatskog povijesnog muzeja "Matičine Matice – Predsjednici Matice hrvatske 1842–2022", druga izložba iz ciklusa "HISMUS Parkour".  Izložba je organizirana u suradnji s Maticom u povodu 180. obljetnice njezina osnutka.

Povezane vijesti

• U Poljskoj desetci tisuća ljudi u velikom Hodu neovisnosti u Varšavi
• Skup Njemačka kao poslovna destinacija - i o novostima za plaćanje i izaslanje radnika
• BiH: U Banjoj Luci istodobni skupovi oporbe i vlasti