Novakov se misal danas čuva u zbirci rukopisa i inkunabula, u trezoru Austrijske nacionalne knjižnice u Beču. Katedra Čakavskog sabora Roč otkupila je izdavačka prava za tiskanje fototipskog izdanja Misala kneza Novaka i želja je objaviti tu publikaciju, kako bi se Novakov misal, pa makar i u obliku replike, vratio kući, kamo pripada - u Hrvatsku

Izložba u povodu 650. godišnjice Misala kneza Novaka, najstarijeg datiranog hrvatsko-glagoljskog rukopisnog misala, otvorena je u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Roč u crkvi sv. Jelene u Gornjoj Nugli. Izložbu koja se sastoji od 12 izložbenih panoa sveukupno 24 prezentacijske ploče i koja ima ponajprije edukativnu, ali i promocijsku ulogu, priredila je predsjednica ročke Katedre Mirjana Pavletić. Grafički ju je osmislio i oblikovao David Ivić, tisak i realizaciju izložbe izvršili su Paper World iz Umaga i Edi Pavletić, a za tisak kataloga zaslužan je Grafomark iz Zagreba. Pokrovitelji projekta su Istarska županija i Grad Buzet.

Povratak kući

Novakov se misal danas čuva u zbirci rukopisa i inkunabula, u trezoru Austrijske nacionalne knjižnice u Beču, Österreichische Nationalbibliothek Wien, kamo je dospio 1820. godine. Tadašnja Dvorska biblioteka otkupila je taj rukopisni kodeks od tršćanskoga kolekcionara i antikvara Giovannija Battiste Hattingera, uvezala ga u novi kožni uvez i upisala u svoj fond pod inventarnom oznakom ÖNB, Cod. Slav.8. Zahvaljujući suradnji s Austrijskom nacionalnom bibliotekom, pri čemu je posredovao Matija Nežić, Katedra Čakavskog sabora Roč otkupila je izdavačka prava za tiskanje fototipskog izdanja Misala kneza Novaka, i ako bude razumijevanja i financijske potpore u Ministarstvu kulture, Istarskoj županiji i Gradu Buzetu, želja je sljedeće godine objaviti tu publikaciju, kako bi se Novakov misal, pa makar i u obliku replike, vratio kući, kamo pripada - u Hrvatsku, najavila je predsjednica Katedre Čakavskog sabora Roč Mirjana Pavletić.

Zbirka misa

- U Mjesecu hrvatske knjige, u Nugli, u maloj crkvici Sv. Jelene za koju su, kao i za potrebe crkve sv. Petra, žitelji Nugle, 1405. godine kupili ovaj dragocjeni rukopisni kodeks Misal kneza Novaka, s ponosom se spominjemo jedne rukopisne knjige, kodeksa neprocjenjive vrijednosti, knjige koja se nažalost ne čuva u domovini, nego u Beču, knjige koju je knez Novak osobno pisao i dovršio 1368. godine. Riječ je o najstarijem datiranom hrvatsko-glagoljskom misalu, koji se, ljepotom kaligrafije i iluminacije, posebno ističe među starim hrvatsko-glagoljskim rukopisnim knjigama, istaknula je na otvaranju izložbe Pavletić.

Misal, rekla je Pavletić, je zbirka misa, liturgijskih tekstova koji se čitaju na misi, središnjem obredu kršćanskoga bogoštovlja. To je temeljna liturgijska knjiga Katoličke crkve. Ona sadrži obredne tekstove za sve vrste misa, uključujući i upute za svećenika. Kroz povijest su se razvijali različiti tipovi misala, a od 13. stoljeća prevladava tip tzv. rimskog misala, koji je svoju konačnu verziju dobio nakon Tridentskog koncila.

Novakov rukopis spada u rimske misale. Počinje rečenicom "Početije misala po zakonu rimskoga dvora" i sadrži sve propisane dijelove: Temporal, skup misnih obrazaca za pojedine nedjelje i blagdane u crkvenoj godini, Ordinarij, fiksni dijelovi mise, oni koji se nikad ne mijenjaju, Kanon, crkvene odredbe, pravila, zavjetne mise, mise za mrtve, Sanktoral, uz blagdane svetaca i mučenika, Komunal, zajednički dio i druge obredne tekstove.

Novakov misal nastao je iz pera kraljevskoga viteza, kneza Novaka od Ostrovice Ličke, podrijetlom iz porodice Disislavića. Novak, knez Šolgovski u Erdelju i knez grada Nina u Dalmaciji, sin kneza Petra, odlučio je napisati ovaj misal za spas svoje duše i kao zavjetni dar crkvi u kojoj će jednoga dana biti pokopan, rekla je Pavletić.

Novakov misal, pisan je na staroslavenskom jeziku, hrvatska redakcija, ustavnom glagoljicom, na finoj pergameni veličine 32 x 24,5 cm. Sadrži 270 listova, folija, odnosno 540 stranica. Ono što Novakov misal čini posebnim i izuzetno raskošnim jesu njegove iluminacije: sadrži čak 480 inicijala i 6 minijatura, od kojih 4 prikazuju likove evanđelista Mateja, Marka, Luke i Ivana, a dvije - motiv Raspeća, odnosno lik Isusa okrunjena trnovim vijencem.

Zapis Žakna Jurja

Osim izvornoga Novakova teksta, Misal kneza Novaka sadrži još nekoliko kasnije dodanih zapisa, primjerice sekvencu o dvanaest apostola, zatim tri molitve za mrtve koje je u Misal 1512. godine zapisao tadašnji ročki župnik Šimun Greblo, izuzetan pisac, kaligraf, prepisivač i prevoditelj. Vjerojatno je upravo Greblo iste godine dodao i jednu cijelu misu u čast sv. Jelene. A ono što je osobito važno, ono što je u kulturološkom smislu proslavilo Roč, jest zapis žakna Jurja, kojim je najavljen projekt hrvatskoga prvotiska, dakle skori izlazak iz tiska prve hrvatske štampane knjige - Misala iz 1483. godine. Kako je to na otvaranju izložbe ročki književnik Vladimir Pernić u ulozi žakna Jurja interpretirao "Vita! Vita! Štampa naša gori gre! Tako ja oću da naša gori gre! 1482 mêseca ijuna 26. dni to bê pisano v grade Izule. To pisa Juri žakan iz Roča. Bog mu pomagaj i vsem ki mu dobro otê."

Samo osam mjeseci kasnije, "ti Misali biše svršeni"! Tako piše u kolofonu, na posljednjoj stranici prve hrvatske tiskane knjige! Hrvatski prvotisak ugledao je svjetlo dana 22. veljače 1483. godine, a kao glavni, mada ne i jedini predložak, poslužio je upravo Misal kneza Novaka.

Novakov misal bio je, dakle, u rukama ročkoga žakna, toga 26. lipnja 1482. godine, u Izoli, kada je Juri zauvijek ovjekovječio taj veliki događaj, početak tiskanja hrvatskih knjiga. Njegova je sreća bila tako velika da je svoj ushit odlučio zapisati u skupocjeni Novakov misal, itekako svjestan da i sam sudjeluje u izuzetnom kulturno-povijesnom događaju.

- Misal kneza Novaka dospio je u Istru 1405. godine kada su ga za potrebe svojih crkva sv. Jelene u Gornjoj i sv. Petra u Donjoj Nugli, mještani otkupili od Novakova sina Petra s Krbave za "40 zlatnih ino 5", za 45 zlatnika. O tome izvještava dodatna rukopisna bilješka na posljednjem listu kodeksa, podno kolofona (impresuma), Neki istraživači su došli do zaključka da se u to vrijeme za 45 zlatnika moglo kupiti veliku kuću s imanjem ili veće stado krava, volova ili pak konja, naglasila je Pavletić.

U programu otvaranja izložbe nastupila je muška klapa Pinguentum, a Pavletić se zahvalila mještanima Nugle u ulozi suorganizatora, kao i ročkoj župi i župniku Josipu Mašini, buzetskom dekanatu na čelu s dekanom Daliborom Pilekićem i predstavnicima porečko-pulske biskupije koji su podržali ovaj projekt. Izložbu kojom je obilježena 650. godišnjica najstarijeg datiranog hrvatsko-glagoljskog rukopisnog misala -Misala kneza Novaka, otvorila je buzetska dogradonačelnica Ana Pernić. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti

• MISAL KNEZA NOVAKA: Skupocjeno izdanje s vlasničkim listom, jedinstven je kulturološki projekt