Slaven Bertoša
Knjiga je nastala kao plod autorovih četverogodišnjih arhivskih, bibliotečnih i terenskih istraživanja te njegove višegodišnje suradnje s izdavačem, Centrom za kulturu Grada Krka
Ovih dana je u knjižnici Pomorskog muzeja u Kotoru (Crna Gora) premijerno, uoči tiskanja, predstavljena knjiga pulskog povjesničara prof. dr. sc. Slavena Bertoše naslovljena "Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja".
Najveća pomorska bitka galiji
Knjiga je nastala kao plod autorovih četverogodišnjih arhivskih, bibliotečnih i terenskih istraživanja te njegove višegodišnje suradnje s izdavačem, Centrom za kulturu Grada Krka.
Lepantska bitka smatra se, prema broju lađa i ljudi koji su u njoj sudjelovali, najvećom pomorskom bitkom galija u svjetskoj povijesti. Dogodila se 7. listopada 1571. na moru ispred današnjega grada Naupaktosa na sjevernoj strani Korintskog zaljeva u Grčkoj.
Bio je to veliki sukob između koalicije katoličkih sila tadašnje Europe na jednoj i Osmanlija na drugoj strani u Ciparskom ratu (1570. – 1573.) koji je osmanski sultan Selim II. pokrenuo protiv Mletačke Republike, želeći joj oduzeti taj veliki otok na istočnom Sredozemlju. Iako je za Mletačku Republiku spomenuti ratni sukob završio nepovoljno, njegove je negativne posljedice znatno ublažila upravo velika pobjeda kršćanskih snaga kod Lepanta.
U Lepantskoj je bitki na strani katoličke koalicije, odnosno Mletačke Republike kao njezine istaknute članice, sudjelovalo i osam galija s istočnojadranske obale. Bile su to istarska (koparska), creska, rapska, šibenska, trogirska, hvarska, kotorska i krčka, koja je i predmet ove monografije.
Prepoznavajući iznimno pomorsko nasljeđe, kao i bogatu krčku kulturno-povijesnu tradiciju, Centar za kulturu Grada Krka 2008. pokrenuo je projekt "Štorija o galiji Cristo Ressussitato", kojim se od tada svake godine obilježava godišnjica Lepantske bitke. Sudionici proslave slušaju prigodan program s predavanjima, predstavljanjima knjiga, informativno-edukativnim panoima, izložbama, obilascima Sv. Mikule (zavjetne crkvice obitelji Cicuta), kao i misom za poginule u krčkoj katedrali. Vrednujući, pak, bogato kulturno-povijesno nasljeđe vezano za krčko pomorstvo i brodogradnju tijekom stoljeća, prišlo se inicijativi osnivanja posebnog centra u kojem bi posjetitelji o navedenim temama saznali osnovne podatke i time obogatili svoje znanje. Tako je 2018. u staroj povijesnoj jezgri grada Krka otvoren atraktivan Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka.
Venecijanski državni arhiv
Predstavljanje knjige održalo se dijelom uživo, a moglo se pratiti i na daljinu. Nakon pozdrava rukovoditeljice Knjižnice Nataše Gobović, koja je pročitala kratku autorovu biografiju, predstavivši ga na taj način kotorskoj publici, Slaven Bertoša istaknuo je najznačajnije zaključke o krčkoj galiji u Lepantskoj bitci do kojih je došao tijekom svojih istraživanja.
Naveo je da se podaci o Lepantskoj bitki mogu pronaći u nizu ustanova, među kojima posebice valja izdvojiti one u Veneciji, a najvažniji je, dakako, tamošnji Državni arhiv.
Kao događaj koji je odjeknuo diljem tadašnje katoličke Europe, a i šire, Lepantska je bitka odraz našla i na mnogobrojnim poljima ljudske djelatnosti, ne samo u opsežnoj historiografiji, već i u književnosti, pjesništvu, umjetnosti, kiparstvu, slikarstvu, numizmatici, pa i općenito u kulturi, ponajviše talijanskoj, ali i hrvatskoj.
Raspravljajući o krčkoj galiji u Lepantskoj bitki, na temelju podataka koje je prikupio, Bertoša je u knjizi opisao niz važnih detalja o gradnji mletačkih galija, njihovu imenu, određivanju vojnog zapovjednika broda, novačenju članova posade, načinu angažmana galije za mletačke vojne potrebe, ali i izvješćima mletačkih providura koji također sadrže važne detalje.
Publici se obratila i ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić, naglasivši da ova knjiga predstavlja treći dio planiranih izdanja spomenutog projekta, nakon monografija o krčkoj komuni u doba Lepantske bitke te o obitelji Cicuta, čiji je predak Ludovico tada zapovijedao krčkom galijom.
Nakon tiskanja knjigu se planira predstaviti istarskoj i kvarnerskoj publici.