Kombiniranjem slovenskog i hrvatskog jezika kroz večer su posjetitelje na ležeran i dovitljiv način vodili Neven Ušumović, ravnatelj knjižnice i Irena Urbič, svestrana aktivistica na području kulture i humanitarnih akcija iz Kopra
Na inicijativu Danice Bojković, predsjednice Slovenskog kulturnog društva Ajda i ove je godine obilježen Slovenski kulturni praznik, Prešernov dan u Gradskoj knjižnici Umag.
Kako god
Literarno-zabavni naglasak večeri dala je gošća, popularna ljubljanska književnica, pripadnica srednje generacije slovenskih spisatelja, Polona Glavan. Kombiniranjem slovenskog i hrvatskog jezika kroz večer su posjetitelje na ležeran i dovitljiv način vodili Neven Ušumović, ravnatelj knjižnice i Irena Urbič, svestrana aktivistica na području kulture i humanitarnih akcija iz Kopra, najvjernija suradnica Gradske knjižnice Umag i voditeljica Književno-znanstvenog projekta Forum Tomizza u Kopru.
Posljednji objavljeni roman spisateljice Glavan, "Kako god" Kakorkoli) bio je uvod u književni susret i svojevrstan talk-show "Nepoznato o poznatoj". Ušumović je započeo program analizom štiva u prijevodu na hrvatski jezik prevoditeljice i književne kritičarke Jagne Pogačnik, objavljenom pri izdavačkoj kući HENA COM. Okosnicu romana čine intimne priče dviju mladih žena, tinejdžerice Lily i studentice Alje, pripadnica različite dobi i socijalnih slojeva, pa je Ušumović naglasio da je Glavan u knjizi uspjela ostvariti nemoguće povezujući ove dijametralno suprotne junakinje i narativne linije koje nam daju sociolingvističku sliku Ljubljane danas.
Razvijajući fabulu autorica je vješto prodrla u nagriženo socijalno tkivo Ljubljane, pretačući problematiku u širi društveni kontekst kroz koji postaju razvidne manjkavosti unutar slovenskoga društva danas. Naglasak je stavila na socijalno ugrožene i marginalizirane ljude i tako, ustvari, progovorila o važnim temama koje nisu samo slovenska realnost, već posljedično uvjetovano gospodarsko-političko stanje i u ostatku država bivše Jugoslavije, istaknuo je Ušumović.
Poezija i pozitiva
U nastavku večeri Urbič je s romana prešla na dijalog s autoricom, u nastojanju da publici približi drugu stranu umjetnice – onu nepoznatu. Izravna i spontana Glavan je otkrila publici da poezija na nju djeluje jako pozitivno i da nema neki izdvojeni književni uzor. Pričala je o svojim srednjoškolskim danima, pisanju poezije i proze u rokovnike, literarnom sazrijevanju i pravom knjiškom pomaku koji se dogodio na fakultetu gdje je studirala komparativnu književnost i anglistiku. Na provokativnija pitanja o književnicima koji joj nisu "sjeli", izdvojila je Guntera Grassa, ogradivši se korektno, da ga je čitala u mlađim danima te bi možda, ponovnim susretom s njegovim knjigama, odjek u njoj i razmišljanje sada bilo drugačije. Svaku je knjigu nazvala dobrom knjigom ako veliča moralne vrednote te pokreće neka pitanja u čitatelju po završetku čitanja.
- Svojom knjigom neću promijeniti svijet, ali ona je pala na plodno tlo i potaknut će čitatelja na razmišljanje, a upravo to je svrha umjetnosti, bez obzira radi li se pisanoj riječi, glazbi ili arhitekturi, zaključila je.
Šizofrena situacija
Razgovor se nastavio o političkoj situaciji u Sloveniji koji je, kako je istaknula, preslik stanja u Hrvatskoj. Ukratko, situacija je šizofrena, britko je izjavila.
- Na vlasti ostaju uvijek isti i to kapitaliziraju uz pomoć svojih umreženih suradnika. Osnovna misao vodilja političara je divide et impera, a put do uspjeha ostvaruju manipulacijama i podupiranjem laži, konstatirala je dodavši da osjeća veliku odgovornost za stanje nacije, situaciju u državi, pomanjkanje solidarnosti, pravde i tolerancije, pohvalivši se da svoj protest izražava kao aktivistica i članica ženskog pjevačkog zbora Kombinat iz Ljubljane.
- Glazba ima mobilizacijsku moć i može se iskoristiti u pozitivnom smislu. Mi u Kombinatu smo duboko uvjerene da pjesmama iz cijeloga svijeta u kojima se slavi pravda, drugarstvo i sve zaboravljene ljudske vrijednosti motivacijski djelujemo na slušatelje, izjavila je.
Glavan se osvrnula na jezik današnjice, jezik moderne generacije, nazvavši ga jezikom hitne komunikacije, pri tome opisujući zorno kako mladi danas izgovaraju polovične rečenice s nedovršenim mislima kao da šalju SMS poruke.
- Započinju rečenicu na materinjem jeziku, a dovrše na engleskom. To radi i moja kćer, na što reagiram tražeći da se izražava na slovenskom jeziku. Kao živa tvorba jezik se neće time osiromašiti, naprotiv, podložan je promjenama koje nas ne bi trebale zabrinjavati, jer će ovaj literarni jezik ostati uvijek isti, objasnila je Glavan.
Publika je bila šarmirana njezinom jednostavnošću i skromnošću koju je Urbič uokvirila u večer za dugo i lijepo pamćenje.
Polona Glavan (1974., Ljubljana) slovenska je spisateljica i prevoditeljica. Diplomirala je anglistiku i komparativnu književnost. Njezin prvi roman "Noč v Evropi" (2001.) bio je nominiran za nagradu Kresnik za najbolji slovenski roman 2012. godine. Godine 2004. izdana joj je zbirka kratkih priča "Gverilci". Dobila je nagradu "Zlatna ptica" 2004. za iznimna postignuća na području književnosti. Njezin posljednji roman "Kako god" objavljen je 2014. (Sanja BOSNIĆ)